Search

Knjiga se bavi analizom procesa globalizacije, te opisuje načine kojima globalne institucije svojim djelovanjem šire socijalnu nejednakost i uništavanje okoliša. Velika pažnja u knjizi posvećena je analizi alterglobalizacijskog pokreta te pitanjima o njegovim mogućnostima i dosezima. Na kraju, knjiga nudi i rješenja koja nude socijalno pravedniji i ekološki održiviji svijet.

Knjiga je pregled najvažnijih i najprisutnijih anarhističkih ideja koje su se razvile u drugoj polovici 20. stoljeća. Također, nudi i pregled akcija, protesta, organizacija i neformalnih grupa koje su obilježile to razdoblje, a imale su poveznicu s anarhizmom. Drugo prošireno izdanje donosi i poglavlja o medijima, primitivizmu, odnosu anarhizma i alterglobalizacijskog pokreta te stanju u regiji.

O biotehnologiji i posebno njezinoj primjeni u proizvodnji hrane imamo različita stajališta onih koji je smatraju prijeko potrebnom kako bi se pobijedilo u borbi protiv gladi i onih koji smatraju kako se tu jedino zadovoljava glad za profitom. Glavni problem pri istraživanju tih odnosa predstavljaju često kontradiktorni podaci zastupnika i protivnika biotehnološke primjene u hrani. Glavni cilj rada je ispitati odnos između biotehnoloških korporacija i njihove eventualne kontrole tri područja: hrane i prehrambenog sektora; politike i nadležnih institucija te znanosti; i prostora te prava na izbor. S pomoću tih triju tipa odnosa provjerit će se i učestala kritika protivnika biotehnoloških korporacija kako njihova moć počinje kontrolirati i način na koji živimo., On biotechnology, and especially about its use in food production, there are different viewpoints. Some consider it to be a muchBneeded in order to win the battle against hunger and others that there only exists a goal to please a hunger for profit. The main issue in the research of these relations is a frequently conflicting data presented by either advocates or adversaries of the use of biotechnology in food production. The main goal of this paper is to examine the relation between biotechnological corporations and their possible control of three areas: food and food industry; politics and competent institutions, as well as the sciences; and, the area and the right to choose. Through these three types of relations the frequent critique of the adversaries of biotechnological corporations, that their power is also becoming to take control of the way we live, will be investigated., Über die Biotechnologie und ihre Anwendung bei der Nahrungsproduktion gibt es eine Vielfalt von Meinungen. Einige halten sie für durchaus notwendig, um im Kampf den Hunger zu besiegen, während andere der Meinung sind, dass sie nur aus Profitgründen eingesetzt wird. Die grundlegende Schwierigkeit bei der Erforschung dieser Zusammenhänge besteht in den oft widersprüchlichen Angaben, die von den Befürwortern und den Gegnern der Biotechnologie bei der Nahrungsproduktion angeführt werden. Die Hauptaufgabe dieser Arbeit besteht darin, den Zusammenhang zwischen den biotechnologischen Korporationen und ihrer eventuellen Kontrolle in drei wichtigen Bereichen zu untersuchen. Dies sind: Nahrung und Nahrungsproduktion, Politik und zuständige Behörden sowie die Wissenschaft und zuletzt der Raum und das Recht auf Auswahl. Durch diese drei Arten der Zusammenhänge wird auch die von den Gegnern biotechnologischer Korporationen häufig geäußerte Kritik untersucht, laut der die Macht dieser Korporationen auch unsere Lebensweise zu kontrollieren anfängt.

Cilj rada je sociološka analiza tzv. antiglobalizacijskog pokreta, njegova demistifikacija ili weberovski rečeno "raščaravanje" stavova, motiva, ciljeva i dometa, kako se često medijski voli reći " naroda Seattlea" . Za realizaciju tog cilja u uvodu rada se razjašnjava sam pojam globalizacije, te čitav niz različitih, pa često i suprotstavljenih definicija i razmišljanja o procesu globalizacije. Što se tiče antiglobalizacijskog pokreta, do današnjih dana traju rasprave koliko je riječ o jednom jedinstvenom koherentnom pokretu sa zajedničkim stavovima, motivima, ciljevima i dometima (i koji su to ako ih ima), ili pak koliko je tu prije svega riječ o različitim pa često i sukobljenim pokretima koje više veže zajedničko protiv, a manje zajedničko za. Nakon kronološkog pregleda najvažnijih događaja i akcija/prosvjeda vezanih za ovaj pokret pristupa se detaljnoj analizu tzv. antiglobalizacijskog pokreta. Za tu svrhu koristi se rad društvenog teoretičara i kritičara Michael Alberta koji je u svom tekstu Dealing with Difference (2000) pristupio analizi antiglobalizacijskog pokreta kroz četiri dimenzije: fokusa, vizije, strategije i taktike.

Tema ovog rada je odnos održivog razvoja i biznisa. Drugim riječima, zanima nas je li moguće pomiriti ekonomiju i ekologiju (zaštitu prirode), odnosno je li moguće ostvarivati razvoj nekog društva ne dovodeći u opasnost prirodne resurse kao i zdravlje ljudi. Nakon uvodnih razmatranja i kratkog određenja pojma održivog razvoja rad se sastoji od dva glavna dijela. U prvom se daje povijesni pregled odnosa između biznisa i očuvanja prirode. Drugi dio koji predstavlja uporište rada analiza je tri tipa odnosa između biznisa i održivog razvoja danas. U tom dijelu cilj nam je razjasniti razlike u ponašanju biznisa prema održivom razvoju, to jest zaštiti prirode i zdravlju ljudi. Tipovi koje smo izdvojili jesu: Paradigma antizelenog stanja (Business as usual) – tip biznisa koji je, kako se obično kaže, zaostao u vremenu i prostoru, odnosno konkretnije kojega još uvijek karakterizira otvoreno neprijateljstvo prema zaštiti prirode koja se u datom slučaju smatra smetnjom ekonomskom rastu i profitu ; drugi tip je ponešto kontroverzniji, a nazvali smo ga Paradigma zelenog pranja (Business as (un)usual), unutar kojeg se nalazi dio biznisa kojeg karakterizira retorika prihvaćanja održivog razvoja, dok se praksa uglavnom svodi na parcijalne projekte koji u ukupnom poslovanju pojedinih korporacija zauzimaju zanemariv postotak ; i treći tip Paradigma zelenog znanja (Business as unusual) predstavlja dio biznisa koji se vizionarski okrenuo prema održivom razviju u potpunosti se posvetivši poštivanju zaštite okoliša, ljudskih prava i zdravlja ljudi te kojemu možemo samo poželjeti širenje i plodnost.