Search

Pri usvajanju ili učenju jezika, kako materinskog tako i stranog, osnovu čine riječi, leksik. Akustička percepcija, vizualnost i pravilno pisanje pojedine riječi, povezivanje s konkretnim ili apstraktnim sadržajem te njezino pohranjivanje u pamćenju vrlo su složen proces. Posebice pri učenju stranog jezika pamćenje novih riječi, njihovo prepoznavanje u kontekstu, spremanje u mentalni leksikon te prisjećanje pod utjecajem je različitih faktora koji obogaćivanje vokabulara mogu olakšati ili otežati (Erdeljac, 2009). U inojezičnom hrvatskom najčešće je morfonološka razina (fleksija i s njom povezane glasovne promjene) ta koja učenicima stvara poteškoće u prepoznavanju obličnica i njihovu pravilnom korištenju, stoga poučavanje mora biti podjednako usmjereno i na značenje i na gramatičke oblike riječi (Udier, 2009). Ovaj rad donosi teorijski utemeljen primjer dobre prakse modela cjelovitih leksičkih vježbi koji potiče učenike da se samostalno i intenzivno bave prijamnim i potencijalnim vokabularom na izabranu temu kako bi se olakšao njegov prijelaz u proizvodni te na taj način razvijala komunikacijska kompetencija. Vježbe slijede načelo postupnosti, višemodalnosti i pragmatičnosti. Njihov je cilj omogućiti učenicima da prepoznaju naučene riječi u kontekstu rečenice, učestalo ih čitaju i izgovaraju te, naposljetku, aktivno koriste u oblikovanju monologa ili dijaloga. Model je primijenjen u nastavi inojezičnog hrvatskoga s odraslim polaznicima te se može iskoristiti za razinu A2 prema ZEROJ-u, a uzima u obzir popis posebnih pojmova iz Opisnog okvira za referentnu razinu A2 (Grgić & Gulešić Machata, 2017). Rad je napisan na hrvatskom jeziku, a materijali za nastavu sadrže metodički komentar i upute te rješenja na kraju priloga.

Prispevek se osredotoča predvsem na recepcijo slovenske (sodobne) dramatike v Bolgariji. Natančneje, kako se besedila, ki spadajo v tuji jezikovni in sociokulturni kontekst, ne glede na to, kdaj so bila napisana, izkažejo za nova v ciljni kulturi in se interpretirajo v skladu s problemi našega časa. Predstavljam predvsem novo zbirko petih slovenskih dram, ki sem jih izbral in prevedel ter spadajo v estetski okvir modernega (od moderne do postmoder- nizma), združujejo pa jih motivi čudeža, fantastičnega, nadnaravnega. Motivacija za mojo izbiro je dvojna. Po (ne)pričakovanem velikem uspehu prve zbirke Zalezujoč Godota. Pet sodobnih slovenskih dram (2014), iz katere so bile tri drame uprizorjene na bolgarskem odru (ena trikrat), ena delno, uprizoritev ene pa je bila zaradi nesreče odpovedana, posku- ša druga zbirka ne le spoznati bolgarsko občinstvo in bolgarske gledališčnike s slovensko klasiko, temveč slednjo vključiti v lastno dramsko tradicijo, v kateri so prevladujoči motivi tudi mit, čudež ter infernalno. Ali lahko drugega razumemo s pomočjo svojega, kako novo postane staro in zakaj ustvarjanje predstave po dramskem besedilu še vedno ni zastarelo?

Copyright of Vjesnik Bibliotekara Hrvatske is the property of Croatian Library Association and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Robotika i umjetna inteligencija (UI) neupitno poboljšavaju ljudske potencijale. Djeluju u rasponu od jednostavnog zaključivanja, izvođenja jednostavnih radnji do imitacije složenih ljudskih kognitivnih i radnih funkcija. Njihovi zadatci mogu varirati od zabave ili igre do pomaganja ljudima u teškim ili zamornim zadaćama. Kako bismo razumjeli utjecaj umjetne inteligencije, važno je učiti iz prošlih uspjeha i neuspjeha, kao i predvidjeti njezine buduće smjerove i potencijalne pravne, etičke i socioekonomske implikacije. U bliskoj će budućnosti inteligentni roboti sve više postajati sastavni dio života običnih ljudi. Potencijalne koristi su velike, ali tu su i značajni rizici i etički izazovi. Naša autonomija može biti ugrožena, a društvena interakcija opstruirana. Proširena uporaba robota može dovesti do smanjenog kontakta među ljudima i mogućih ograničenja osobnih sloboda. Pametni strojevi oblikuju radikalno nov svijet, dovodeći do značajnih ekonomskih i kulturalnih promjena, stvarajući i pobjednike i gubitnike na globalnoj razini. Umjetna inteligencija razvija se uzimajući čovjeka kao uzor. Unatoč tomu, umjetna inteligencija i ljudska bića ostaju fundamentalno različiti zbog svoje različite prirode. Možemo li onda dijeliti iste moralne koncepte? Iako postoji zabrinutost oko toga što robotika i umjetna inteligencija znače za našu budućnost, postoji i vjerovanje koje dolazi iz znanstvene ili pak filozofijske perspektive, da robotika i UI predstavljaju dio te evolucije. Napredujemo usput redefinirajući čovječanstvo i neprestano preispitujući što nas kao ljude čini jedinstvenima.

Georges Perec (1936. – 1982.) zasigurno je jedan od najznačajnijih francuskih romanopisaca druge polovice 20. stoljeća. Godine 1967. postao je član Oulipo-a (OUvroir de LIttérature POtentielle, hrv. Radionica potencijalne književnosti), književne skupine koja je osnovana 1960. godine, u razdoblju koje je u povijesti francuskoga romana obilježeno intenzivnim traganjima za novim književnim formama i načinima izraza. Osnivači skupine, koja je i danas aktivna, bili su Raymond Queneau i François Le Lionnais, a neki od njezinih članova Italo Calvino, Noël Arnaud, Jacques Bens, Ross Chambers, Hervé Le Tellier, Jacques Roubaud, François Le Lionnais, Michele Metail itd. Oulipovci se zanimaju posebice za formalne aspekte književnih tekstova te stvaraju poštujući samonametnuta rigorozna pravila. Susret s Oulipom presudno je utjecao na djelovanje Georgesa Pereca, koji se danas drži jednim od najvećih inovatora na području književnosti. U svom prvom romanu Stvari (1965.) opisuje svakodnevicu mladog pariškog para čija se osobnost mijenja pod pritiskom materijalnih dobara i konzumerističkog društva. Postupci bliski skupini Oulipo očitiji su u njegovim idućim romanima, posebice u lipogramskom romanu Ispario (La Disparition, 1969.), koji je u potpunosti napisan bez samoglasnika „e”, te u Les Revenents (1972.), u kojem koristi isključivo samoglasnik „e”. Roman W ili sjećanje iz djetinjstva (W ou le souvenir d'enfance, 1975.) svojevrsna je autorova autobiografija u kojoj, u naizmjeničnim poglavljima, pripovijeda dvije priče koje se naposljetku spajaju. Sklonost ludizmu očituje se i u romanu Sjećam se (Je me souviens, 1978.), koji se sastoji od 480 rečenica koje sve počinju riječima „Je me souviens” (hrv. „Sjećam se”). Život način uporabe (La vie mode d'emploi) književna kritika drži Perecovim najznačajnijim romanom. Ovaj opsežan roman labirintske strukture sastoji se od šest dijelova s epilogom te devedeset i devet poglavlja, izvrstan je primjer Perecove formalne virtuoznosti i, kao takav, predstavlja veliki izazov prevoditeljima na druge jezike.

Copyright of Annals for Istrian & Mediterranean Studies / Annales: Series Historia et Sociologia is the property of Historical Society of Southern Primorska of Koper and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Contributions to Contemporary History / Prispevki za Novejšo Zgodovino is the property of Prispevki za Novejso Zgodovino and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Contributions to Contemporary History / Prispevki za Novejšo Zgodovino is the property of Prispevki za Novejso Zgodovino and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Acta Turistica is the property of Acta Turistica and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Vjesnik Bibliotekara Hrvatske is the property of Croatian Library Association and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Socijalna Ekologija is the property of Croatian Sociological Association and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Suvremena Lingvistika is the property of Suvremena Lingvistika and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Intervju.

This study developed a coupled atmospheric–marine model using the COAWST model system for the Harima Nada area between spring 2010 and winter 2011 to evaluate the seasonal influence of the Kako River’s discharge in the sea. The Kako River is one of the largest rivers in southwest Japan, contributing almost half of the freshwater discharged in the Harima Nada region in the Seto Inland Sea. Validation was conducted for the entire period, showing a good performance for the atmospheric and marine variables selected. Multiple experiments injecting an inert tracer in the Kako River estuary were performed to simulate the seasonal river water distribution from the estuary into the sea and to analyze the seasonal differences in concentration patterns and mean residence times in Harima Nada. Because the study area is shallow, the results were evaluated at the surface and 10 m depth layers and showed significant seasonal differences in tracer distribution, circulation patterns, and mean residence times for the region. On the other hand, differences seemed to not be significant during the same season at different depths. The obtained results also agreed with the area’s natural water circulation, showing that the Kako River waters tend to distribute towards the west coast of Harima Nada in the warmer seasons but shift towards the east in winter. The influence of the Kako River in the center of the study area is seasonal and strongly dependent on the direction of the horizontal velocities more than their magnitude. The mean residence times varied seasonally from approximately 30 days in spring to 12 days in fall. The magnitude of the horizontal velocity was found to be maximum during summer when circulation patterns at the surface and 10 m depth in the central part of Harima Nada also seem to promote the strongest horizontal and vertical mixes.

Roditelji djece s teškoćama u razvoju suočavaju se s brojnim izazovima i stresorima koji se mogu negativno odraziti na njihovu dobrobit. Jedna od relativno zanemarenih tema, osobito u nacionalnim okvirima, jest otežana mogućnost usklađivanja zahtjeva radne i obiteljske uloge te skupine roditelja. Stoga je cilj ovog rada bio dobiti dublji uvid u čimbenike koji imaju potencijalno važnu ulogu u objašnjenju dobrobiti zaposlenih roditelja.

Usprkos tomu što je mehanička ventilacija jedan od osnovnih postupaka spašavanja života u jedinicama intenzivne medicine, danas je nakon mnogih provedenih istraživanja jasno da pogrešno primijenjena mehanička ventilacija može napraviti značajnu štetu na ranije zdravim plućima ili pogoršati ozljedu bolesnih pluća te se u modernom pristupu ventilaciji maksimalno individualizira pristup, odnosno mehaničku ventilacija se individualno prilagođava stanju pluća pojedinog bolesnika. Usprkos tomu što postoje znanstveno dokazane metode smanjenja plućne ozljede, studije su pokazale da se u praksi kod velikog broja bolesnika one ne primjenjuju, odnosno ne mjere se parametri bitni za njihovo određivanje. Za individualizaciju ventilacije od intubacije do ekstubacije potrebno je nekoliko elementarnih alata kod kojih nam može pomoći umjetna inteligencija. To su incijalna optimizacija pozitivnog tlaka na kraju ekspirija, evaluacija i primjena manevara ponovog otvaranja kolabiranih dijelova pluća (engl. lung recruitment maneuver – RM), primjena moda ventilacije koji se može od udaha do udaha adaptirati na stanje bolesnikovih pluća, optimizacija plinova u krvi, optimizacija sinkronizacije bolesnika i ventilatora automatskim praćenjem krivulja mehaničke ventilacije te u konačnici alat za kvalitetnu procjenu sposobnosti bolesnika za odvajanje i samostalno disanje uz analizu potencijalnih problema kod odvajanja i njihove korekcije. To je moguće postići kombinacijom više alata, kao što su npr. alat tlak-volumen (engl. pressure – volume tool – PV-tool) uz ezofagealno mjerenje tlaka, adaptivna suportivna ventilacija (ASV) + Intellivent-ASV kao mod disanja, Intellisync+ te alat za olakšano odvajanje od respiratora (engl. quick weaning tool [QuickWean]) i test spontanog disanja (engl. spontaneous breathing trial – SBT) dostupni na uređajima za mehaničku ventilaciju. Kombinacijom ovih alata moguće je inicijalno optimizirati mehaničku ventilaciju, a zahvaljujući automatiziranoj pametnoj tehnologiji i individualizirati praktički svaki udah bolesnika te na minimum smanjiti vrijeme potrebno za pripremu odvajanja bolesnika od mehaničke ventilacije te ekstubaciju, a u konačnici i smanjiti smrtnost bolesnika na mehaničkoj ventilaciji.

Claude Lefort je u knjizi Rad djela Machiavelli (Le travail de l'oeuvre Machiavel) svoje tumačenje Machiavellijevog političkog mišljenja popratio ekstenzivnim razmatranjem koje se odnosi na teoriju interpretacije. Iako je ona proizašla iz neposrednog bavljenja Machiavellijem, njezini su zaključci bitno šire prirode i stoje uz bok metodološkim uputama drugih velikih interpreta Firentinčevog djela koji su imali osviještena navlastita metodološka stajališta kao što su Leo Strauss, J. G. A. Pocock i Quentin Skinner. Središnji je pojam Lefortova razmatranja djelo mišljenja. U tekstu se on raščlanjuje posredstvom analize odnosa između tri figure, autora, čitatelja i interpreta. Pritom se kao osnova za razumijevanje prirode njihove međusobne povezanosti uzima fenomenologija Mauricea Merleau-Pontyja kojom je Lefortovo cjelokupno djelo snažno obilježeno.

Cilj rada je pokušati, u kontekstu testiranja modela ChatGPT na studentskim zadacima iz područja statistike, prepoznati slučajeve u kojima veliki jezični modeli pokazuju slično ponašanje ljudskom razmišljanju, a u kojima „razmišljaju“ na drugačiji način te identificirati prilike, rizike i ograničenja kod primjene umjetne inteligencije u nastavi. Analizirat će se mogućnosti i ograničenja velikih jezičnih modela te načini na koje se u ovom brzo rastućem području nastoji nadići postojeće pristranosti i nedostatke. U radu će se testirati chatbot na temelju velikoga jezičnoga modela GPT-4 ChatGPT u znanju uvodnog statističkog kolegija koji se predaje na drugoj godini studija studentima informatičkog studija. Testiranje je provedeno ručnim unošenjem 170 kviz pitanja iz područja statistike u preglednik ChatGPT-a. Pitanja su podijeljena u tri kategorije: teorijska pitanja u kojim se reproducira znanje, teorijska pitanja u kojim se testira razumijevanje područja i zadaci. Kviz pitanja su postavljena na hrvatskom jeziku i analizirani su odgovori dobiveni na hrvatskom jeziku. Uspoređena je točnost rješavanja kviz pitanja za studente i ChatGPT po kategorijama pitanja korištenjem Wilcoxonovog testa sume rangova. Rezultati pokazuju da ChatGPT daje statistički bolje rezultate od studenata u kategorijama teorijskih pitanja u kojima se traži reprodukcija znanja i razumijevanje, dok su kod rješavanja zadataka studenti uspješniji, ali razlika u točnosti nije statistički značajna (p

Kultura sigurnosti pacijenta ključni je pokazatelj kvalitete zdravstvene skrbi. Radi se o kompleksnom pojmu koji obuhvaća zajedničke vrijednosti, stavove, uvjerenja i postupanja djelatnika zdravstvene ustanove. U ovome preglednom radu analiziraju se najzastupljenije istraživačke teme u znanstvenoj literaturi o sigurnosti pacijenta, najčešće korišteni mjerni instrumenti i metode njihove validacije. Analiza 387 sažetaka radova koji se bave mjerenjem sigurnosti pacijenta, indeksiranih u bazama Core Collection Web of Science, identificirala je deset tema. Najzastupljenije teme bile su psihometrijske karakteristike mjernih instrumenata, obrazovanje o sigurnosti pacijenta i dimenzije kulture sigurnosti pacijenta. Sadržajna analiza užeg izbora 35 radova identificirala je čak 17 različitih mjernih instrumenata za mjerenje kulture sigurnosti pacijenta. Najčešće korišteni instrument je Hospital Survey on Patient Safety Culture – HSOPSC razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru Agencije za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi. Ovaj je instrument namijenjen bolničkim zdravstvenim ustanovama, a preveden je na niz jezika te prilagođen i validiran u raznim zemljama. U Hrvatskoj se istraživanje kulture sigurnosti pacijenta ne provodi sustavno, no ipak su dva mjerna instrumenta – HSOPSC i Safety Attutudes Questionnaire – Ambulatory version (SAQ-A) prevedena na hrvatski jezik i primijenjena u nekoliko istraživanja. Na temelju iskustva autora najčešća pogreška u praktičnoj primjeni jest preuzimanje mjernog instrumenta iz strane literature, bez metodološki korektno provedene prilagodbe lokalnom kontekstu. Nedostaju nacionalne smjernice za razvoj i primjenu mjernih instrumenata o kulturi sigurnosti pacijenta koje bi omogućile sustavno i usporedivo praćenje razvoja kulture sigurnosti pacijenta u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.

Mjerenje kvalitete pružene skrbi neizostavan je dio upravljanja kvalitetom i koncepta njezinoga stalnog poboljšanja. Mjere iskustva pacijenta omogućavaju trajno i kontinuirano praćenje kvalitete budući da je iskustvo pacijenta kao dimenzija kvalitete skrbi zajedno s drugim dimenzijama kvalitete, kao što su učinkovitost i sigurnost skrbi, ključno za pružanje potpune slike kvalitete zdravstvene zaštite. Pacijenti koji se koriste uslugama fizioterapijske i rehabilitacijske skrbi imaju karakteristike koje ih razlikuju od karakteristika pacijenata u drugim sektorima, što zahtijeva specifično usmjeravanje razvoja pokazatelja kvalitete i modela mjerenja pacijentova iskustva. Cilj je ovoga rada predstaviti u literaturi dostupne mjerne instrumente za mjerenje iskustva pacijenata kao mjere ishoda u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi. Implementacija mjernih instrumenta o iskustvu pacijenta omogućuje praćenje i poboljšanje kvalitete, mjerenje i praćenje učinka svake organizacijske jedinice, identifikaciju čimbenika koji se mogu koristiti za usporedbu kvalitete pružene skrbi između ustanova, kompleksniju i objektivniju procjenu ishoda rehabilitacije i poboljšanje učinkovitosti pružene skrbi. U Hrvatskoj trenutačno ne postoje objavljena istraživanja o mjerenju iskustva pacijenta u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi, stoga je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti svih dionika u procesu pružanja skrbi o važnosti mjerenja iskustva pacijenta i njegovom izravnom utjecaju na postizanje rehabilitacijskoga ishoda.

Prispevek nudi okviren pregled telemedicine in vpliv pandemije covida-19 na velik porast njene uporabe. Razprava se dotakne glavnih prednosti in slabosti telemedicine, predvsem ob izzivih zdravstvenega sistema med pandemijo covida-19. Opiše primere dobre praske posameznih specialističnih področij, ki so se bolje prilagodila na trenutne razmere pandemije, in predlaga, kaj vse bi se lahko iz podatkov, ki jih med uporabo telemedicine shranjujemo, naučili in jih uporabili pri nadaljnjem organiziranju zdravstvenega sistema.

V Sloveniji kljub pomanjkanju revmatologov in s tem daljšimi čakalnimi dobami revmatološkim bolnikom zagotavljamo sodobno obravnavo, ki je primerljiva z delom v najbolj priznanih svetovnih ustanovah. Da visoko raven obravnave tudi vprihodnosti ohranimo, je bistvenega pomena, da so poslane napotnice primerno izpolnjene in opremljene z vsemi podatki, ki jih potrebujemo za ustrezno razvrščanje v čakalno knjigo glede na resnost in vrsto bolezni (triažiranje). V prispevku podajamo osnovna navodila glede napotitev v revmatološko ambulanto s strokovno ustreznimi stopnjami nujnosti.

Prispevek se osredotoča predvsem na recepcijo slovenske (sodobne) dramatike v Bolgariji. Natančneje, kako se besedila, ki spadajo v tuji jezikovni in sociokulturni kontekst, ne glede na to, kdaj so bila napisana, izkažejo za nova v ciljni kulturi in se interpretirajo v skladu s problemi našega časa. Predstavljam predvsem novo zbirko petih slovenskih dram, ki sem jih izbral in prevedel ter spadajo v estetski okvir modernega (od moderne do postmodernizma), združujejo pa jih motivi čudeža, fantastičnega, nadnaravnega. Motivacija za mojo izbiro je dvojna. Po (ne)pričakovanem velikem uspehu prve zbirke Zalezujoč Godota. Pet sodobnih slovenskih dram (2014), iz katere so bile tri drame uprizorjene na bolgarskem odru (ena trikrat), ena delno, uprizoritev ene pa je bila zaradi nesreče odpovedana, poskuša druga zbirka ne le spoznati bolgarsko občinstvo in bolgarske gledališčnike s slovensko klasiko, temveč slednjo vključiti v lastno dramsko tradicijo, v kateri so prevladujoči motivi tudi mit, čudež ter infernalno. Ali lahko drugega razumemo s pomočjo svojega, kako novo postane staro in zakaj ustvarjanje predstave po dramskem besedilu še vedno ni zastarelo?

Copyright of Issues in Ethnology Anthropology is the property of Issues in Ethnology Anthropology and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatian Musicological Review / Arti Musices is the property of Croatian Musicological Society and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatian Journal of Ethnology & Folklore Research / Narodna Umjetnost is the property of Institute of Ethnology & Folklore Research and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Pregled is the property of University of Sarajevo and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Prolegomena: Journal of Philosophy is the property of Society for the Advancement of Philosophy and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Ljetopis Socijalnog Rada / Annual of Social Work is the property of Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu, Studijski Centar Socijalnog Rada and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Reja domačih živali je ljudi od nekdaj fascinirala, z njo pa so se ukvarjali različni strokovnjaki in znanosti. V pričujočem članku skušam rezultate s terenskega dela na specifičnem primeru reje slovenskega toplokrvnega konja umestiti v širši kontekst reje domačih živali in rejstva nasploh. Z dodatno pomočjo teoretskih spoznanj osvetlim nekatere koncepte, kot so pasma, čistokrvnost, hibridnost in prilagoditev. Ti so vzporedno z velikim navdušenjem nad preučevanjem odnosov med ljudmi in živalmi še velikokrat nezadostno pojasnjeni.

Leta 2021 je s pomočjo ruskega Inštituta za literarne prevode v slovenščini izšlo delo konceptualista Vladimirja Sorokina z naslovom Opričnikov dan (День опричника), ki je bilo napisano in objavljeno že 2006. Razprava poskuša z analizo tega dela odgovoriti na vprašanje, kakšen pomen nosi futuristična knjiga o letu 2028, izdana dve leti pred ruskim napadom na Ukrajino. Literarni analizi pripenjam sociološko-kulturološki kontekst in hkrati predstavim Sorokinovo literarno strategijo, sledeč nekaterim za razumevanje Opričnikovega dne pomembnim književnim delom.

Verbs are often uttered before the events they describe. By 2 years of age, toddlers can learn from such an encounter. Hearing a novel verb in transitive sentences (e.g. "The boy lorped the cat"), even with no visual referent present, they later map it to a causative meaning (e.g. "feed") (e.g. Yuan & Fisher, [Yuan, S., 2009]). How much semantic detail does their verb representation include on this first, underinformative, encounter? Is the representation sparse, including only information for which they have evidence, or do toddlers make more specific guesses about the verb's meaning? In two experiments (N = 76, mean age 27 months), we address this using an event type studied by Naigles and Kako ([Naigles, L.R., 1993]); they found that when toddlers hear a novel transitive verb while simultaneously viewing a non-causative referent--a contact event such as patting--they map the verb to the contact event. In Experiment 1 we replicated this basic result. Further, toddlers' representations persisted over a 5-minute delay, manifesting again during a retest. In Experiment 2, toddlers heard the verbs while watching two actors converse instead of while seeing contact events. At test, they showed no evidence of mapping the verbs to contact events, either initially or after a 5-minute delay, despite that in prior work they mapped verbs to causative events under identical circumstances. We infer that on hearing a novel verb in a transitive frame, absent a relevant visual scene, toddlers posit a more specific representation than the evidence requires--one that incorporates causative semantics. A video abstract of this article can be viewed at: https://youtu.be/aRCqSTbr6Bw

Svi organski spojevi su ugljikovi spojevi, ali svi ugljikovi spojevi nisu organski spojevi. Prema kojim kriterijima treba odvojiti područja organske i anorganske kemije? Odgovor nudi razlikovanje prema osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima te prema oksidacijskom stanju ugljika. Mali oksidacijski broj ugljika (OB ≤ 0) u organskim spojevima, “reducirani ugljik”, čini ih zapaljivima i podložnima karbonizaciji. Na kraju se vidi da se razlikovanje organske i anorganske kemije temelji više na konvenciji i tradiciji negoli na suštinskoj razlici tih dviju grana kemije.

Mala in srednje velika industrijska mesta v Alpah so običajno na obrobnih območjih in so pogosto razvrednotena. Navedeno je večinoma posledica tega, da so se industrijske krajine v zadnjih dveh letih spremenile v razvrednotena območja, katerih prenovo ovira več dejavnikov. Med njimi so upad števila prebivalcev, slabšanje poslovnih priložnosti, draga okoljska sanacija in zahtevno upravljanje preobrazbe. Avtorji v članku proučujejo, katere možnosti za prenovo imajo alpska mesta z razvrednotenimi industrijskimi območji, katero podporo zagotavlja Evropska unija in koliko razvojnega potenciala se dejansko na ta način v celoti uresniči. Obravnavana so štiri obrobna območja v štirih alpskih državah: v Avstriji, Franciji, Italiji in Sloveniji. Izsledki kažejo, da veljavne politike EU nezadostno urejajo razvrednotena območja. Finančne spodbude so razpršene med več viri, zaradi česar jih je težko črpati, poleg tega na proučevanih območjih ni zadostnega znanja in zmogljivosti za pridobitev sredstev, ki jih potrebujejo za to, da svoje zamisli pretvorijo v uspešne zgodbe o prenovi.

Copyright of Croatian Journal of Ethnology & Folklore Research / Narodna Umjetnost is the property of Institute of Ethnology & Folklore Research and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Prikaz knjige: Drobac Pavićević, M. (2022). Kako se podstiče kreativnost? Imprimatur d.o.o.

Prikaz knjige: Drobac Pavićević, M. (2022). Kako se podstiče kreativnost? Imprimatur d.o.o.

EN: Based on the statutory, diplomatic and protostatistical sources (tithe census records), this paper analyzes the efficiency with which the Zagreb Chapter exploited the water resources on its estates in the 14th and 15th centuries. These resources include the traffic potential of the rivers on the estates, ferries, watermills, dams, ponds and bathing-places. The paper is also trying to establish the extent to which the Chapter managed the estates that were flooded either by human or by natural agency. The paper endeavors to prove that the Chapter was in constant interaction with its environment. This indicates that, even when the Chapter exploited its water resources to the maximum, it caused readjustment and changes in the environment. HR: Ovaj rad na temelju statutarnih, diplomatičkih i protostatističkih vrela (popisi desetina) vezanih za Zagrebački kaptol i njegova vlastelinstva u 14. i 15. stoljeću analizira koliko je učinkovito Zagrebački kaptol iskorištavao svoje vodene resurse. Pritom se misli na iskorištavanje geoprometnoga položaja rijeka na vlastelinstvima, izgradnji skela, mlinova, sustava brana i ribnjaka te kupališta. Rad osim toga propituje u kolikoj je mjeri Kaptol uspijevao upravljati posjedima koji su poplavljivani bilo prirodnim bilo ljudskim djelovanjem. Teza od koje se polazi jest da su Kaptol i njegov okoliš bili u stalnome međudjelovanju. To znači da je to, i u onim prilikama kada je Kaptol maksimalno iskorištavao vodene resurse, uzrokovalo promjene u okolini i ponovnu prilagodbu.

Copyright of Collegium Antropologicum is the property of Croatian Anthropological Society and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Scrinia Slavonica is the property of Scrinia Slavonica and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Prispevek vsebuje nekaj osebnih premislekov o trenutnem položaju slovenske manjšine v videmski pokrajini (Reziji) trideset let po osamosvojitvi Slovenije. Izpostavljene so predvsem pozitivne plati, ki so vplivale in vplivajo na manjšino ter ohranjanje slovenskega jezika in kulture. Dogodki vključujejo izdajo zaščitnih zakonov št. 482/1999, 38/2001 in 26/2007.

Modern Russian uses the same marker kak ‘how’ to introduce the standard in equative and similative constructions. Historical grammars claim that the same polysemy is found in Old Russian, where three markers, kako, aky and jako, are used interchangeably. Based on the analysis of chronicles and documents of the 11th–15th centuries and queries in the Russian National Corpus, we show that it is not the case: the markers kako and aky are distributed functionally. In the 11th–15th centuries kako is predominantly used in specific contexts which we propose to call “implicit parameter equative” (IPE), while aky is the main standard marker in similatives. In the 16th and 17thcenturies kako expands onto similative and equative constructions. The 18th century sees the complete loss of akyand the fossilization of the equative construction including the correlative pairs such as tak(oj)… kak, stol’… kak and others. As for the marker jako, it is a general subordinator that can be used in all the relevant contexts.

Knjiga, ki ji je posvečena pričujoča recenzija, prinaša prevod dveh krajših Bonaventurovih del, O trojni poti (De triplici via) in Kako se različne umetnosti zvajajo na teologijo (De reductione artium ad theologiam). Prevedla ju je filozofinja in klasična filologinja Nena Bobovnik, ki na KU Leuven pripravlja doktorat iz srednjeveške filozofije. Poleg spremne besede z naslovom »Zaris srednjeveške in skica Bonaventurove filozofije« sta še dva uvoda v piščevo misel. Najprej tri kateheze, ki jih je papež Benedikt XVI. – ki se je na Bonaventurovo teologijo zgodovine osredotočil v habilitacijski nalogi – spomladi leta 2010 posvetil svojemu »prijatelju«, kot se sam izrazi; nato pa še esej »Teološko-filozofska hermenevtika pri sv. Bonaventuru in njen pomen za današnji čas«, ki ga je pripravil Branko Klun s Teološke fakultete UL.

Besedilo v nadaljevanju obravnava zgodnje učenje latinščine. Osredotoča se na zanj bistvene višje štiri osnovnošolske razrede, na tako imenovano predmetno stopnjo (starost učencev od 11 do 15 let, ob zgodnejšem vstopu v šolo od 10 do 14 let). To širša javnost slabo pozna, vse prepogosto jo dojema – naj bo večina z izkušnjo nižje klasične gimnazije ali poznejšega štiriletnega osnovnošolskega latinskega programa a priori izvzeta – kot nezanimivo oziroma, kako napačno, kot programsko manj pomembno od razredne ali srednješolske stopnje. Vsakokratna šolska oblast pa se, nasprotno, dobro zaveda pomena tega starostnega razdobja, ko se začenjajo ustvarjati zametki celostnega pogleda na svet in samega sebe, ter skuša zanj uvesti enovit, po svoji meri ukrojen šolski sistem, pri čemer je vedno znova na udaru tudi pouk klasičnih jezikov.