Search

Prometna mreža važan je dio ukupne slike i doživljaja Donjega grada - povijesnog središta Zagreba. Pravilan ulični raster određen blokovskom izgradnjom jedan je od najznačajnijih elemenata prepoznatljivog identiteta grada. Današnji način odvijanja prometa, posebice automobilskog, nije održiv te njegov pritisak nadilazi kapacitet nosivosti gradskog središta. Preopterećenost tranzitnim prometom, prekapacitiranost ulica prometom u mirovanju te neefikasan javni prijevoz ugrožavaju sliku Donjeg grada, a još više kvalitetu života u njemu. Uspostavljanje modela održive mobilnosti jedan je od osnovnih preduvjeta zaštite identiteta povijesnog središta i unapređenja urbanog razvoja. Obilježja stanja kao i neke od temeljnih smjernica za planiranje održivog prometa u budućnosti utvrđene su istraživanjem - Urbanistički model obnove blokova kao dio cjelovite obnove zaštićene Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, provedenim 2021. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u sklopu Programa cjelovite obnove povijesnog središta.

Ova publikacija predstavlja rezultate rada studenata četvrte godine Arhitektonskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kolegijima Urbanističko planiranje 3 i Urbanističko planiranje 4 u Akademskoj godini 2007/2008. Radovi su to generacije studenata koji su se na četvrtoj, ujedno i posljednjoj godini Diplomskog studija arhitekture bavili gradom, odnosno istraživanjima planiranja razvoja i širenja gradova, te složenim zadacima urbanističko-arhitektonskog projektiranja gradskih centara. Reformom nastavog sustava i uvođenjem 'bolonjskog procesa' od kolegija Urbanističko planiranje 3 i 4 nastaju kolegiji Urbanističke radionice 1 i 2 u sklopu Diplomskog studija Arhitekture i urbanizma. Prikazuje se pregled najboljih studentskih radova iz osam grupa koje su vodili različiti voditelji, a iz kojih su izdvojena po dva najbolja rada iz svake grupe. Obzirom da su radovi nastali u osam različitih grupa, odlikuju se različitošću pristupa, razrade, kao i prezentacije projekata. Međutim, iako različiti, dotaknuli su slične teme i bavili se srodnim idejama, te su tako i prezentirani u pregledu radova. Na kolegiju Urbanističko planiranje 3 istraživane su mogućnosti urbanističke rekonstrukcije i afirmacije centralnog gradskog prostora 'Tromostovlje' u Zagrebu. Na aktualnost i važnost proučavane teme ukazuje organizacija javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja koju je na inicijativu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada provelo Društvo arhitekata Zagreba u proljeće 2007. godine. Cilj zadatka je bio promišljanjem jasnog koncepta predložiti viziju prostornog razvoja 'Tromostovlja', ali za razliku od natječaja, oslobođenu zahtjeva investitora i pritiska kapitala. U sklopu kolegija Urbanističko planitranje 4 provedeno je istraživanje urbanističkih smjernica razvoja gradskog predjela Borongaj s naglaskom na mogućnosti urbanog povezivanja sjevernog i južnog dijela Zagreba - 'Shortcut North-South'. Širim obuhvatom je analizirano područje od Maksimira do Save, koje je suženo na predio Borongaja i lokaciju nekadašnjeg sklopa vojarne za koju se u planovima razvoja Zagreba predlaže prenamjena u sveučilišni kampus. Propitivani su potencijali i mogućnosti afirmacije sveučilišnog kampusa kao pokretača preobrazbe istočnog dijela grada iz kojega se postupno izmještaju industrijski pogoni, a koji je još uvijek nedovoljno urbanistički artikuliran. Postavljanju okvira i fokusiranju zadatka pridonjela su znanstvena istraživanja svučilišnih kampusa koja su proveli prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić i prof.dr.sc. Bojan Baletić čiji su sažeci također prikazani u ovoj publikaciji. Najuspješniji studentski radovi su nakon završenog semestra bili prezentirani u sklopu međunarodne radionice "Campus Borongaj" koju su zajednički organizirali Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Harvard School of Design. Osvrt s prikazom ostvarenih rezultata međunarodne radionice "Campus Borongaj" i doprinosu studenta Arhitektonskog fakulteta pripremila je koordinatorica radionice prof.dr.sc. Karin Šerman. U uvodnom dijelu publikacije nalaze se analitički osvrti voditelja i koordinatora zadatka prof.dr.sc. Sonje Jurković i doc.dr.sc. Jesenka Horvata o iskustvima u pripremi i odabiru tema, te planiranim i ostvarenim rezultatima rada na kolegijima Urbanističko planiranje 3 i 4. U osvrtu Predstojnika Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu prof.dr.sc. Mladena Obada Šćitarocija naglašavaju se smjernice planiranog razvoja nastave kolegija Katedre na Diplomskom studiju Arhitektura i urbanizam. Grad Zagreb i propitivanje mogućnosti njegova urbanističkog razvoja ostat će temom kolegija Urbanističkih radionica 1 i 2 u sklopu Diplomskog studija Arhitektura i urbanizam, kao što je bio i na kolegijima Urbanističko planiranje 3 i 4. Međutim, od Urbanističkih radionica se očekuju još smjeliji prijedlozi vizija širenja i razvoja grada utemeljeni na jasnoj i uvjerljivoj analitičkoj pripremi i razradi, te jasnoj i promišljenoj argumentaciji prijedloga koji će ostati zabilježeni u pregledima radova objavljivanim u sklopu godišnjih publikacija katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Na taj način se planiraju dobiti svojevrsni kompendiji ideja o Zagrebu i vizijama njegova budućeg razvoja koje će svojom jasnoćom i konzistentnošću, oslobođene od kompromisa uzrokovanih političkim, gospodarstvenim ili socijalnim interesima i utjecajima, biti vodilje za daljnje promišljanje grada. Zabilježene u formi publikacije one ostaju prisutne i postaju dostupne kako budućim generacijama studenata, tako i svima koji imaju utjecaj na aktuelna događanja u gradu i njegovo širenje i razvoj. Ova publikacija predstavlja svojevrstan ispraćaj dosadašnje organizacije nastave i dijela urbanističkih kolegija Diplomskog studija Arhitekture i uvod je u nove kolegije - Urbanističke radionice 1 i 2 'bolonjskog' Diplomskog studija Arhitekture i urbanizma. Ne bi bila moguća bez posvećenosti, entuzijazma i predanog rada svih studenata, pa čak i onih čiji radovi, zbog ograničenosti prostora, na žalost, nisu mogli biti uključeni u ovaj pregled radova.

Knjiga prikazuje rad kolegija Urbanističko planiranje IV. akademske godine 2003./2004. u sklopu kojega su istraživane mogućnosti urbanističkog uređenja jugoistočnog dijela grada Zagreba.

U procesu planiranja i dovršenja zapadnog dijela grada, na prostoru sjeverno od jezera Jarun planirano je stambeno naselje Vrbani III i sportski centar Jarun (Hrvatski olimpijski odbor, sportska dvorana, zatvoreni bazeni). Na provedenom anonimnom urbanističko-arhitektonskom natječaju autor je dobio za svoj rad prvu nagradu i pravo izrade Urbanističkog plana uređenja.