Search

U ovom završnom radu biti će objašnjeno što je to te koja je svrha PLC-a. Nakon toga biti će navedena i objašnjena osnovna struktura PLC-a te čemu pojedini dijelovi služe i kako se odvija rad uređaja. Nakon toga biti će objašnjen način rada postrojenja za mehanički tretman otpadnih voda. Nakon kratkog opisa tehnologije biti će objašnjene električne sheme postrojenja te način upravljanja postrojenja preko PLC-a i HMI-a u ručnom i automatskom modu rada. Glavni dio rada biti će detaljan prikaz i opis izrade programa i vizualizacije postrojenja u TIA PORTAL programskom paketu te simulacija sustava preko PLCSIM simulatora. Na kraju će biti analiziran rad postrojenja te ću predložiti moguća poboljšanja sustava. In this final paper, it will be explained what it is and what is the purpose of a PLC. After that, the basic structure of the PLC will be listed and explained, what the individual parts are for and how the device works. After that, the method of operation of the plant for the mechanical treatment of waste water will be explained. After a brief description of the technology, the electrical schematics of the plant will be explained, as well as the way to control the plant via PLC and HMI in manual and automatic mode. The main part of the work will be a detailed presentation and description of the creation of the program and visualization of the plant in the TIA PORTAL program package and the simulation of the system through the PLCSIM simulator. At the end, the operation of the plant will be analyzed and I will suggest a possible improvement of the system.

U sklopu ovog rada objašnjena je predikcija temperature automatiziranog staklenika koristeći neuronsku mrežu. Korišten je LSTM model neuronske mreže. Učenje modela je provedeno na unaprijed dobivenom skupu podataka koji je sadržavao vanjske i unutarnje uvjete („AGROSparc_measurements“). Točnost predviđanja modela procjenjuje se srednjom apsolutnom pogreškom. Testiranjem mreže različitim vrijednostima hiperparametara dobiven je konačni model koji je, kao Python skripta, učitan na Raspberry Pi. To je udaljeno mikroračunalo koje putem senzora i aktuatora komunicira sa bazom podataka. Na kraju je prikazana sinteza upravljačkog algoritma sa estimiranom vrijednošću koju daje LSTM mreža, a validacija predloženog modela na stvarnom računalu je ostavljena za buduća istraživanja. Within this paper, it's briefly explained how to predict the temperature of an automated greenhouse using a neural network. An LSTM neural network model was used. Model learning was performed on a pre obtained set of data that maintains external and internal conditions („AGROSparc_measurements“). The accuracy of model prediction is estimated by the mean absolute error. By testing a network of different hyperparameter values, a final model was obtained, which was loaded on the Raspberry Pi. It's a remote microcomputer that communicates with databases via sensors and actuators. Finally, the synthesis of the control algorithm with the estimated value given by the LSTM network is presented, and the validation model on a real computer is set for future research.

U radu je potrebno pomoću Montelektro SSW-a automatizirati terminal za proizvodnju NFC (nekonzerviranih) sokova koristeći novoimplementirane REM (Route Equipment Module) i OCM (Object Control Matrix) kontrolne module za upravljanje rutama. Dodatno, potrebno je objasniti motivaciju za razvoj, opisati funkcionalnosti i način implementacije REM-a i OCM-a u Montelektro SSW-u. Nadalje, potrebno je nadograditi postojeće upravljanje OCM-om s jedne na više aktivnosti te unaprijediti korisničko sučelje za upravljanje OCM-om. In this thesis is required to automate terminals for production of non concentrate juice using REM (Route Equipment Module) and OCM (Object Control Matrix) control modules for route management.Additionally, it is necessary to explain the motivation for development, describe the functionalities and method of implementation REM and OCM in Montelektro SSW. Furthermore, it is necessary to upgrade the existing OCM managing from one to more activities and to improve the OCM management user interface.

Digestori su zaštitni samostojeći uređaji koji se primjenjuju u laboratorijima. Štite operatera od opasnih plinova i para. Postoje više tipova digestora. U radu je naglasak stavljen na podjelu digestora prema volumenu odsisanog zraka. Točnije, promatrano je upravljanje za VAV izvedbu digestora s odsisom zraka, spajanje jednog digestora na ventilator. Protokom zraka se upravlja frekvencijskim pretvaračem koji regulira brzinu vrtnje ventilatora. Digestor ima analogni izlaz 0-10 V za spajanje na sustav zgrade za dovod zraka. Upravljanje digestorom bazirano je na PLC-u S7-1200. Digestorom se upravlja zaslonom osjetljivim na dodir na kojem se prikazuju naredbe za upravljanje i informacije koje su povezane s funkcijama i nadzorom digestora. Digestors are protective stand-alone devices used in laboratories. Protects operators from hazardous gases and vapors. There are several types of digestors. The paper emphasizes the division of the digester according to the volume of extracted air. Specifically, the control for the VAV design of the digester with air extraction, the connection of one digester to the fan, was observed. The air flow is controlled by a frequency controler that regulates the fan speed. The digestor has a 0-10 V analog output for connection to the building's air supply system. Digestor control is based on PLC S7-1200. The digestor is controlled by a touch screen that displays control commands and information related to digestor functions and monitoring.

Opisan je sustav korišten za automatsko upravljanje dekanterom i spremnikom tropa u sklopu pivovare te korisnički zahtjevi za izvedbu sustava. Proces proizvodnje piva opisan je kroz najvažnije korake, s naglaskom na radionicu, te su dani koncepti ISA-88 standarda za šaržne procese. U pomoćne datoteke standardnog softvera tvrtke Montelektro d.o.o. uneseni su podaci o jedinicama, upravljačkim modulima te parametri i operacije recepata. Izrađen je upravljački program za PLC i opisane su funkcije unutar programa. Izrađene su i stranice korisničkog sučelja za navedene jedinice u sklopu SCADA aplikacije. Funkcionalnost upravljačkog programa testirana je pomoću korisničkog sučelja nakon izrade recepata. Automation system of decanter and trub buffer as a part of brewery was described, along with user requirements. Beer production process was described through it's key steps, with emphasis on the brewhouse. Concepts of ISA-88 standard on batch processes were given. Units, control modules, parameters and recipe operations data was entered in Montelektro d.o.o. standard software assistant documents. Control program for PLC was made and functions that are part of it were described. User interface pages for said units were also made as a part of SCADA application. Functionality of control program was tested through user interface after creation of recipes.

Tehnološki proces proizvodnje piva i rada pivovare je analiziran kroz sve glavne faze procesa. Opisana je struktura i način rada programskog paketa brewmaxx. Detaljno je opisan svaki korak kroz koji prolazi fermentor u sklopu automatiziranog procesa proizvodnje piva u pivovari. Razvijeno je SCADA sučelje za upravljanje radom fermentora, te je izrađen upravljački program za programljivi logički kontroler – PLC, čime je proces u potpunosti automatiziran. Navedeni su razlozi i prednosti automatizacije proizvodnog pogona, lista svih komponenti sustava, popis i vrste parametara sustava te način upravljanja. Rad i valjanost sustava je provjeren simulacijom na kreiranom vizualizacijskom – SCADA sučelju, čime je omogućeno upravljanje jedinicom. In this thesis, technological process of brewing is analyzed through all main phases of process. Brewmaxx program structure and functioning is analyzed and described. Steps that fermenter unit undergoes in automated process of fermentation are described in detail. Process is fully automated trough created SCADA application and control program for PLC. Reasons and advantages of plant automation are listed alongside with components list, system parameters list and system control functioning. Control program operation is tested on created visualisation interface – SCADA application, by which a user can control the process unit.

Diplomski rad istražuje mogućnosti sinkronog upravljanja sa servomotorima pomoću PLC-a. Sinkronizacija i ispitivanja su rađena na Flow pack stroju, točnije na eksperimentalnom postavu koji simulira njegov rad. Flow pack je stroj za pakiranje proizvoda, koji na principu protočnog umatanja i pakira proizvode u polipropilensku foliju. Proizvodi koji se ovako pakiraju nemaju uvjet oblika, ali imaju uvjete na dimenzije. Napravljeni eksperimentalni postav simulira rad pravog stroja i ovdje su proizvodi predstavljeni jednodimenzionalno s nacrtanom linijom na pokretnoj papirnoj traci. U radu su korištena tri motora, dok pravi Flow pack može koristiti i više. Sinkronizacija je napravljena tako da jedan od motora 'vodi' druga dva. Preciznije rečeno, na temelju položaja i brzine vodećeg motora, određuju se pozicije i brzine druga dva. U prvom poglavlju je kratak uvod u automatizaciju i temu rada. Drugo poglavlje daje pregled korištene opreme za izradu eksperimentalnog postava. U trećem su obrađeni tipovi komunikacije među komponentama sustava, dok je u četvrtom navedena sva korištena programska podrška i opisan je rad programa. Peto poglavlje opisuje konceptualno rješenje problema zajedno s matematičkom podlogom koja omogućuje rad istog, uz to prikazani su i komentirani dobiveni rezultati. Šesto poglavlje daje pregled grafičkog upravljačkog sučelja s kojim operater zadaje predefinirane parametre upravljanja, pokreće i zaustavlja sustav. This master thesis explores possibilities of synchronous control of servomotors using PLC. For that purpose experimental setup/model was made, which simulates Flow pack machine. Flow pack is a machine which uses flow wrapping to package products. Flow wrapping is process in which product of any shape is wrapped in polypropylene film. Made model of flow pack uses paper strip on which line is drawn that represents the product. Three servomotors used in this setup, of which one is a lead motor. Based on its positioning and speed, positions and speeds of other two are calculated and set. First chapter gives a brief introduction into automation and theme of this thesis. Second chapter describes equipment used in making of the model. Communication types are described in third chapter, while fourth one gives an overview of used software and elaborates how the program functions. Next is the fifth chapter, in which are given mathematical equations and conceptual solution for system control along with test results. Sixth chapter is an overview of graphical user interface. Through which operator can set control parameters, initiate or stop the system.

Vatrozid je mrežni sustav koji kontrolira mrežni promet. Zadaća vatrozida je zaštita mreže i mrežnih resursa, a tu zadaću ostvaruje tako da na temelju zadanih pravila provjerava svaki paket i podnosi određene radnje npr. ispuštanje ili propuštanje paketa. Prva generacija vatrozida imala je jedinu funkcionalnost filtriranja prometa na temelju paketa. Druga generacija vatrozida omogućuje Stateful inspekciju paketa. Vatrozidi druge generacije provjeravaju je li paket dio neke sjednice ili konekcije. Treća generacija vatrozida naziva se još i vatrozidima nove generacije. Glavna funkcionalnost koja ih razlikuje od vatrozida prve i druge generacije je inspekcija prometa na osnovi aplikacijske razine prema referentnom modelu OSI. Također imaju i integrirani sustav za sprječavanje uljeza. Juniper SRX uređaj spada u vatrozide nove generacije. Na njemu se nalazi operacijski sustav Junos. U operacijskom sustavu Junos moguće je izvršavanje tekstualnih naredbi - CLI za konfiguriranje vatrozida. Vatrozid pravilo se iz pogleda operacijskog sustava Junos naziva sigurnosna politika. Svaka sigurnosna politika definirana je kontekstom. Od postojećih rješenja automatiziranog upravljanja pravilima može se koristiti XSLT, SLAX ili Python no to zahtjeva nadograđen Junos s automatizacijom. S obzirom na to da je cilj ovog rada omogućiti automatizirano upravljanje pravilima vatrozida na temelju korisničkih zahtjeva, uzimajući u obzir i mogućnost upravljanja većim mrežnim topologijama, implementirano je programsko rješenje automatizacije u Pythonu. Arhitektura rješenja zasniva se na upravljanju SSH sjednicom i preslikavanjem korisnički definiranih pravila vatrozida u CLI naredbe operacijskog sustava Junos. Implementirano programsko rješenje ispunjava sve korisničke zahtjeve što je pokazano testiranjem. U testnom okruženju koje predstavlja stvarnu mrežnu topologiju pokazane su funkcionalnosti programskog rješenja. Uspoređeno je programsko rješenje s ručnim dodavanjem pravila čime se pokazalo da je implementirano rješenje intuitivno i jednostavno za korištenje. Network Firewall is a system responsible for controlling network traffic. The task of a Firewall is to protect the network and network resources which is accomplished by filtering network packets based of predefined rules. When a packet is matched with a rule an action is taken such as drop or permit packet. First generation firewalls had only one functionality, which is traffic filtering based on packet inspection. Second generation firewalls enables Stateful packet inspection. These firewalls check if the inspected packet is part of an established connection or session. Third generation firewalls are also called Next-Generation firewalls (NGFW). The main functionality of NGFW is network traffic inspection based on the Application layer (Layer 7). NGFW have integrated IDS and IPS systems. An example of a NGFW is Juniper SRX which runs Junos Operating System. Junos Operating System enables managing firewall rules using a Command Cline Interface - CLI. Firewall rules are called Security Policies in Junos. Every Security Policy is defined by its Context. Current firewall managing automation solutions can be accomplished using XSLT, SLAX or Python but they require the Junos with Automation Enhancements. The goal of this paper is to enable firewall managing automation based on specific use cases. The possibility of managing a larger network topology has to be taken into account also. The solution is implemented in Python. The Architecture is based on managing SSH session and mapping user defined firewall rules to equivalent Junos CLI commands. The implemented solution fulfills all use cases which is demonstrated by testing. All the solutions functionalities are demonstrated in a testing environment which represents a real network topology. A difference is shown between using the implemented solution and Junos CLI commands for managing firewalls. The implemented solution has proven itself to be user-friendly.

Ever since electrical substations have existed, they have been monitored and controlled by certain automation systems. Today, this task is usually carried out by Supervisory Control and Data Acquisition (SCADA) systems. SCADA systems today usually implement standardized communication protocols, thus using the standardization influence in the industry to connect to many different devices, enhancing their functionality. The most prominent of the standards is the IEC 61850 international standard (International Electrotechnical Commission) which is used in the majority of new electrical substations in the entire world. The most important enhancements the IEC 61850 standard offers are data management, communication engineering and visualization of process automation information in SCADA applications. The most common way of visualizing process automation data is through Human Machine Interface (HMI) screens in substation control centers. This common data visualization approach creates problems with supervision, control and maintenance procedures because it separates automation data from its corresponding equipment, thus slowing down engineers and making their procedures error-prone. New visualization technologies like Augmented reality (AR) and Mixed reality (MR) have recently gone through a steep maturation process and are being perfected and used in many different environments making them very relevant in any field. This thesis presents a novel methodology for visualizing process related SCADA information to enhance and facilitate human-centric activities in power grid substations such as regular equipment maintenance. The methodology is based on utilizing AR and MR visualization techniques along with the advantages of standards-based communication protocols in power grid substations. This research thesis resulted in development of proof of concept AR and MR applications which are used to display SCADA data near corresponding substation equipment demonstrating originality of the research. The applications use many visualization methods such as widgets and 3D models of substation equipment, making them user-friendly. Since displaying SCADA information needs to be executed considering soft real-time restrictions, certain tests were conducted to prove that these restrictions are respected. The main easily applicable product of the research is the development of an entire software system aimed at supporting maintenance procedures in environments such as power grid substations named the RTGo system. The system incorporates AR techniques into maintenance procedures making them faster, easier and less error-prone. Podsustavi elektroenergetskog sustava se nadziru i kontroliraju određenim sustavima za automatizaciju. Danas taj zadatak obično obavljaju SCADA (Supervisory Control And Data Acquisition) sustavi. Najvažniji komunikacijski protokol koji SCADA sustavi koriste jest IEC 61850 (International Electrotechnical Commission) međunarodni standard. Bitnije značajke koje pruža IEC 61850 standard su upravljanje podacima, inženjering komunikacije i mogućnost vizualizacije procesnih podataka u SCADA aplikacijama. Procesni podaci se vizualiziraju pomoću HMI (Human Machine Interface) ekrana u kontrolnim centrima. Ovakav pristup vizualizacije podataka, iako čest, stvara probleme sa procesima nadzora, upravljanja i održavanja, jer odvaja procesne automatizacijske digitalne podatke od pripadne opreme. Nove tehnologije vizualizacije kao što su proširena stvarnost (AR – Augmented Reality) i miješana stvarnost (MR – Mixed Reality) su već prošle kroz stadij sazrijevanja i primjenjive su u mnogim okruženjima. Ova disertacija predlaže nove metode vizualizacije procesnih SCADA informacija s ciljem poboljšanja ljudskih aktivnosti u podsustavima elektroenergetskog sustava. Kao rezultat disertacijskog istraživanja razvijene su proof of concept AR i MR aplikacije koje mogu prikazivati SCADA informacije pored pripadne opreme što je ujedno i ciljana originalnost istraživanja. Glavni proizvod koji je izgrađen u potpunosti i primjenjiv je u stvarnim postrojenjima jest softverski sustav za upravljanje održavanjem podsustava elektroenergetskog sustava pod imenom RTGo. Sustav integrira AR tehnologije u procedure održavanje čime ih čini bržima, lakšima i manje podložnim greškama.

Frekvencijski pretvarači upravljaju i reguliraju rad električnih strojeva, tako što pretvaraju stalni izmjenični napon i frekvenciju u promjenjivi napon i frekvenciju. U radu je prikazan cjelokupni pregled skupine pretvarača Powerflex 525, tehničke karakteristike i funkcijske mogućnosti. Analizirane su sve grupe parametara pretvarača i ispitane su komunikacijske mogućnosti pretvarača. Frekvencijski pretvarač povezan je s PLC-om CompactLogix L30ER i u proizvoljnom simulacijskom modelu testirane su neke mogućnosti pretvarača, kao što je izrada trendova, rad u sekvencama, uspostava komunikacije među elementima. U radu je analizirana zaštitna funkcija „Safe Torque Off“ koja spriječava neželjeno pokretanje motora. Istražene su tehnićke mogućnosti pretvarača Powerflex 525 koje mogu biti primjenjene u sustavima automatizacije. Frequency drives controls and regulates work of electrical machines, they convert standalone AC voltage and frequency to changeable AC voltage and frequency. It has been shown review of group frequency drives Powerflex 525, technical abilities and function abilities. The all group of parameters has been analyzed and communication abilities has tested. Frequency drive has been connected with PLC CompactLogix L30ER, and it has been tested in simulation process. In simulation process there was controlling induction motor in sequnces, making trends in software Studio 5000, and setting up connection between frequency drive, PLC, and PC. This thesis has been analyzed a protect function „Safe Torque Off“, it protects unwanted start of motor. At the end, the all technical abilities has been explored, and they can be used in automation systems.

Ovaj diplomski rad opisuje projektiranje, implementaciju i funkcionalnost energetskog i upravljačkog sustava za robotski manipulator koji je pogonjen pneumatskim aktuatorima i služi za transport i sortiranje radnih predmeta. Potom je u radu opisana konstrukcija i upravljanje transportnog sustava koji je nadograđen na pneumatski manipulator. Pneumatski manipulator ima tri stupnja slobode gibanja (cilindrična kinematska struktura RTT – rotacija postolja, translacija ruke, translacija konzole ruke) s pneumatskom hvataljkom na kraju mehaničke strukture. Manipulatoru je nadograđen transportni sustav za zaprimanje i otpremanje radnih predmeta, kao i induktivni senzor za detektiranje metalnih predmeta te može obavljati zadatak sortiranja metalnih i nemetalnih radnih predmeta. Gibanjem manipulatora upravlja PLC (programabilni logički kontroler), dok transportnim sustavom upravlja platforma s mikrokontrolerskim sustavom Arduino Uno. Izrađeni pneumatski manipulator s transportnim sustavom može se koristiti u industriji za zadatke u procesu montaže, dodavanja materijala, rukovanja radnim predmetima i dr., gdje bi olakšao ljudski rad. This master thesis describes the design, implementation and functionality of energy and control system for a robotic manipulator which is driven by the pneumatic actuators and used to transport and sorting of work objects. Then, in this paper was described construction and control of the transport system, which was upgraded to the pneumatic manipulator. The pneumatic manipulator has three degrees of freedom of movement (cylindrical kinematics RTT – base rotation, arm translation, arm console translation) with pneumatic grip at the end of the mechanical structure. A transport system has upgraded to the manipulator for receiving and delivering work items as well as an inductive sensor for detecting metal objects so the manipulator can do the task of sorting metal and non-metallic work items. Motion of the manipulator is controlled by the PLC (programmable logic controller), while the transport system is controlled by the board of microcontroller system Arduino Uno. The pneumatic manipulator with the transport system can be used in industry for tasks in the assembly process, adding materials, handling work objects, etc., where it would facilitate human work.

Analiza tehnološkog procesa varionice piva s naglaskom na upravljanje kotlom sladovine. Na simulacijskom modelu kotla sladovine realiziran je programski kod za automatizaciju kotla. Prvi dio sastoji se od izrade dokumenta s potpunom listom komponenti, definiranja karakteristika komponenata, izrade dokumenta s popisom parametara sustava, te definiranja koraka i faza procesa. Na temelju načinjenih dokumenata izrađuje se funkcijski tehnički opis te se generira programski kod u obliku strukture projekta. Programski kod potrebno je implementirati u programibilni logički upravljač te dodatno definirati uvjete za potpunu automatizaciju kotla sladovine. Također se izrađuje vizualizacijsko sučelje procesa. Na temelju vizualizacijskog sučelja simulacijom je prikazano djelovanje implementiranog programa. In this thesis, technological process of brewing is analysed through main phases of process, with emphasis on the wort kettle. Definition of process parameters, recipe operation procedures and list of control modules used in project are brought in auxiliary documents. Auxiliary documents are basis for Functional design specification and program for unit process control. Automation program for wort kettle is developed and implemented in programmable logic controller - PLC. Program is tested on visualization interface – SCADA, through which operator can control unit process.

Sustavi za podršku odlučivanju na plovilu za polaganje cijevi služe kako bi korisnicima sustava pružili trenutnu, ispravnu, preciznu i jasnu sliku stanja sustava za polaganje cijevi u svrhu pomoći pri donošenja odluka, a nastali su kao produkt sustava automatike. Sustavi su integrirani koristeći kompleksnu sklopovsku i programsku opremu, s programabilnim logičkim kontrolerom kao centralnom jedinicom sustava, te programom pisanim ljestvičastim dijagramom. Ukoliko je zadovoljen niz logičkih uvjeta baziranih na povratnoj informaciji osjetnika, korisnik sustava bit će pravovremeno upozoren sustavom za uzbunjivanje. U svrhu analize povijesnih podataka, podaci o radu sustava se spremaju na redundantnim lokacijama na plovilu, dok se u svrhu udaljenog nadzora podaci šalju odgovornim centrima na kopnu. Sustavi su podložni promjenama u svrhu napretka, kako bi korisnike sustava informirali ranije i preciznije o ponuđenim opcijama, s posebnim naglaskom na unapređenje zaštite ljudskih života, okoliša i vlasništva brodara.

Potrebno je opisati proces proizvodnje čelika u čeličani, sa opisom svih operacija u tom procesu do dobivanja izlaznog proizvoda. Za sve operacije je potrebno opisati proizvodnu opremu koja se koristi te izraditi plan automatizacije postrojenja. Programsko rješenje je potrebno dati na Programibilnom logičkom kontroleru (PLC- u).

Procesom automatizacije nastoji se provesti upravljanje procesima bez izravnog utjecaja čovjeka. Upravljanje je najjednostavniji oblik automatizacije te omogućava mijenjanje izlaza promjenom ulaznih signala. Koristi se većinom programsko upravljanje gdje mikrokontroleri električnim signalima izazivaju promjene izlaza. Veliki broj izlaznih sklopova kojima treba upravljati predstavlja problem zbog ograničenja broja signala koje mikrokontroler može dati. Ovaj rad daje jednostavan algoritam kojim se omogućuje upravljanje većeg broja releja pomoću mikrokontrolera. U konačnici algoritam je izveden u obliku tiskane pločice. Automation is way of controlling processes without direct human intervention. Control is the simplest way of automation which allows output variability just by changing inputs. In the industry we use microcontrollers to give input signals. Problem is in large number of outputs that we need to change with limited number of inputs. This paper gives simple algorithm for relay control with microcontroller outputs. In the end algorithm is applied on PCB.

Potrebno je projektirati i izraditi robot- automobil na hardverskoj i softverskoj bazi Arduina. Na temelju dobivenih signala iz senzora automobil se treba samostalno (autonomno) kretati i izbjegavati zapreke mijenjajući putanju, te nakon izbjegavanja zapreke nastaviti s kretanjem. U slučaju slabog osvjetljenja, potrebno je aktivirati osvjetljenje prostora.

Kroz glavne faze procesa analiziran je tehnološki proces proizvodnje piva i rada pivovare, s naglaskom na varionicu i kotlove komine. Razvijen je simulacijski model kotla komine koji je implementiran u programirljivi logički kontroler – PLC. Navedene su prednosti automatizacije proizvodnog pogona, a zatim lista komponenti s definiranim karakteristikama, popis parametara sustava te operacijske procedure i faze procesa. U nastavku je izrađen upravljački program za PLC čime je proces u potpunosti automatiziran. Valjanost i djelovanje upravljačkog programa provjereno je simulacijom sustava prema definiranoj recepturi na kreiranom vizualizacijskom sučelju – SCADA aplikacija, čime je operateru omogućeno upravljanje jedinicom. Na koncu je izrađen funkcijski tehnički opis ostvarene automatizacije procesa. In this thesis, technological process of brewing is analyzed through main phases of process, with emphasis on the brewhouse and mash tun. Simulation model of mash tun is developed and implemented in programmable logic controller – PLC. Advantages of plant automation are listed alongside with components list and their defining characteristics, system parameters list and recipe operations with stages of process. Process is fully automated with created control program for PLC. Operation of control program is tested on visualisation interface - SCADA application, by system simulation according to defined recipe. Operator can control unit through created application. At the end, functional design specification of realized automation system was created.

Svrha centra za daljinsko upravljanje i nadzor cestovnih tunela je ta da se sa jednog mjesta upravlja i nadzire svim tunelskim podsustavima, a to su: ventilacija, vatrodojava, elektroenergetska opskrba, rasvjeta, rezervno napajanje, SOS, promet, video nadzor, automatska detekcija incidenta. Radi lakšeg upravljanja i nadzora u centru se svi ovi podsustavi spajaju pomoću integracijskog softvera koji omogućuje preglednost, jednostavnost i preciznost. U centru se prikupljaju i obrađuju podaci iz tunela, operateri imaju uvid u trenutno stanje i prikaz opreme svih podsustava tunela. Pri svakom uočenom, registriranom događaju, operater ovisno o uočenoj situaciji reagira prema naputku. U ovom radu je sadržan opis tunelskih podsustava i integracijskog procesa upravljanja svim podsustavima u centru, opis potrebne opreme sustava daljinskog upravljanja i nadzora tunela koja se nalazi u nadzornom centru (sklopovlje, sheme napajanja, komunikacije. Nadalje opisano je definiranje načina reakcije sustava kod incidentnih situacija, kvarova, redovnog pogona i održavanja (tipski algoritmi) i pregled prioriteta prema vrsti alarma.

Preklopna automatika služi za automatsko prekapčanje napajanja sabirnica vlastite potrošnje agregata. Njena funkcija je da osigura napajanje iz dva neovisna izvora, kako bi se sustavima koji su vitalni za rad agregata i pomoćnih pogona osiguralo napajanje. U okviru ovog rada potrebno je izraditi prijedlog projekta nove preklopne automatike kako bi se zamjenila ona stara. Prvi korak koji je potrebno poduzeti jest proučiti rad samog postrojenja, kao i staro tehničko rješenje preklopne automatike. Na temelju toga potrebno je izraditi prijedlog projekta revitalizacije preklopne automatike, uzimajući u obzir tehničke zahtjeve, u skladu s međunarodnim standardima. Potrebno je tijekom izrade voditi računa o tome da oprema koju je potrebno ugraditi u ormare mora biti nova, projektirana i izrađena u skladu s najboljim tradicijama i suvremenim dostignućima na području elektrotehničke i strojarske industrije. Djelovanje same opreme potrebno je usuglasiti sa svim vrstama pogonskih stanja i uvjeta. Mora se postići visok stupanj unificiranosti i zamjenjivosti komponenti te što lakše održavanje i popravak dijelova opreme. Nova oprema preklopne automatike mora se bazirati na programabilnom logičkom kontroleru SIMATIC S7-300, operatorskom panelu MP277 i višefunkcijskim mjernim modulima PAC 3200. Sustav preklopne automatike vlastite potrošnje agregata mora se putem Industrial Ethernet mreže integrirati u postojeći nadzorno-upravljački sustav hidroelektrane. Višefunkcijski mjerni moduli na dovodima 0, 4kV vlastite potrošnje agregata spajaju se putem PROFIBUS-DP komunikacije na programabilni logički kontroler SIMATIC S7-300. U okviru rada potrebno je izraditi i upravljačke programe automatike (PLC-a), te sustav za vizualizaciju, nadzor i upravljanje preklopom (HMI).

Na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju nalazi se model automatske autopraonice. Taj model je vjerna preslika realnog sustava zbog toga što sadrži sve bitne komponente potrebne za samostalan rad autopraonice, odnosno sastoji se od senzora, motora i četki potrebnih za pranje automobila. Upravljanje tim sustavom izvedeno je programabilno logičkim kontrolerom Siemens Simatic S7-300 koji preko odgovarajućih modula prima signale sa senzora te ih obraĎuje i šalje na digitalne izlaze koji su spojeni sa motorima. Tijekom kolegija „Diplomski projekt“ provedeno je upoznavanje sa opremom i dobivenim rješenjem rada automatske autopraonice. Dobiveno rješenje je djelomično funkcionalno jer ne koristi sve mogućnosti sustava pa se razvila potreba za upotrebom svih kapaciteta dobivenog sustava i razvijanjem novog algoritma upravljanja.

U radu je u kratkim crtama pokazan postupak vođenja elektrotehničkog projekta automatizacije u industriji. Navedene su radnje prema tijeku izvođenja projekta, počevši od trenutka ugovaranja, preko izrade tehničke dokumentacije, pribavljanja dozvola, odabira upravljačke opreme, izrade energetskih razdjelnika, pisanja programske podrške do puštanja u pogon i tehničkog pregleda takovog sustava.

Ključni elemenati u današnjim sustavima automatizacije postrojenja i procesa su projektiranje i izrada elektro-upravljačkih razdjelnika te izrada programske podrške za industrijsko računalo. U razdjelnicima se nalazi kompletna upravljačka struktura na koju se vežu svi mjerni i izvršni elementi iz procesa. U prvom djelu rada je opisan tehnološki proces sustava vapnarske peći tvrtke Kamen Sirać - Daruvar. U drugom djelu rada je za dani tehnološki proces određena potrebna sklopna i PLC-oprema, navedeni su izvršni elementi procesa te isprojektiran elektro-upravljački razdjelnik. U trećem dijelu rada je izrađen upravljački program za konkretni problem. Cilj rada je dobivanje uvida u izvedbu elektro-upravljačkog sustava zadanog pogona.

U projektu Centra sliva Like i Gacke obrađivane su slijedeće teme: Utvrđivanje stanja na hidroelektranama, regulacijske funkcije, analitički računi protoka i optimiranje rada HE, koncepcija daljinskog vođenja iz CSLIG-a i stupanja automatizacije iz HE, potrebne rekonstrukcije i prilagođenja sustava automatizacije u HE, signali razmjene između HE i CSLIG-a, koncept dijagnostičkog monitoringa hidroagregata, obračunska mjerenja za potrebe CSLIG-a.

U projektu Centra sliva rijeke Cetine obrađivane su slijedeće teme: Utvrđivanje stanja na hidroelektranama, regulacijske funkcije, analitički računi protoka i optimiranje rada HE, koncepcija daljinskog vođenja iz CSRCE i stupanja automatizacije iz HE, potrebne rekonstrukcije i prilagođenja sustava automatizacije u HE, signali razmjene između HE i CSRCE, koncept dijagnostičkog monitoringa hidroagregata, obračunska mjerenja za potrebe CSRCE-a.

Razvojem tehnologije u proizvodnji opreme brodskih sustava dostiže vrlo veliku razinu upravljanja. Sadašnje, a i buduće vrijeme sve više će imati potrebu za što većom automatizacijom broda, odnosno automatskog upravljanja sustavima, kontrole rada, dijagnosticiranje kvarova, te primjenom satelitskog komuniciranog sustava. Brod u eksploataciji posjeduje vrlo složene sustave, za efikasno funkcioniranje potrebna je vrlo visoka tehnološka usklađenost u integralnom upravljanju broda. Laka primjena integralnog sustava na brodu nije obavezna, ona će u budućnosti imati sve širu primjenu na brodu. Ovaj rad prikazuje trend budućeg razvoja integralnog sustava na brodu s kratkim osvrtom na postojeće stanje.