Search

Rad daje kratki prikaz i analizu zadružnog zakonodavstva RH, od njenog osamostaljenja do danas, s osvrtom na tri ključna zakona za koje se smatra da su bitno utjecali na trenutno stanje hrvatskog zadrugarstva prikazujući pozitivne kao i negativne strane ovoga problema. Analizirajući zakone o zadrugama, utvrđeni su pozitivni trendovi u prilagodbi europskoj zadružnoj legislativi (očuvan identitet i sloboda zadruga), ali i daljnje neprihvaćanje i nerazumijevanje važnih zadružnih pojmova (zadružna revizija, edukacija). Analiza ukazuje na daljnju potrebu istraživanja i aktivnog sudjelovanja u edukaciji i kreiranju novih zakona, slijedeći pritom iskustva europskih zemalja.

Cilj rada bio je utvrditi stanje proizvodnih kapaciteta i proizvodnje agruma u Republici Hrvatskoj, tržište i potrošnju agruma, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i institucionalni i zakonodavni okvir hrvatskoga agrumarstva. Pomoću SWOT analize identificirani su osnovni čimbenici koji utječu ili mogu utjecati na razvojnu perspektivu hrvatskoga agrumarstva u procesu pristupanja Europskoj uniji. Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti treba usmjeriti tako da maksimalno iskoriste samodostatnost i izvoznu usmjerenost domaće proizvodnje mandarinke, efikasni sustav otkupa plodova mandarinke, kao i postojeću institucijsku podršku agrumarstvu, uz usklađivanje s propisanim posebnim tržišnim standardima za agrume, kako bi se povećala konkurencijska sposobnost hrvatskoga agrumarstva, te izbjegle prijetnje globalnoga institucionalnog i tržišnog pritiska.

Cilj rada bio je deskriptivno analizirati postojeće stanje proizvodnih resursa i poljoprivredne proizvodnje na području Splitsko- dalmatinske županije. Temeljem analize stanja proizvodnih resursa i poljoprivredne proizvodnje, pomoću SWOT analize identificirani su osnovni čimbenici, odnosno elementi koji utječu ili mogu utjecati na razvoj poljoprivrede u Splitsko- dalmatinskoj županiji. Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti treba usmjeriti tako da maksimalno iskoriste postojanje dostatnih prirodnih, proizvodnih i poduzetničkih potencijala, uz intenziviranje marketinških aktivnosti, kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj konkurentne i održive poljoprivrede, te ustrojila odgovarajuća poslovna i tržišna infrastruktura, čime bi se izbjegle prijetnje globalnog institucionalnog i tržišnog pritiska. Multifunkcionalni koncept poljoprivrede koji preferira razvoj cjelokupne ruralne ekonomije, odnosno razvoj i diverzifikaciju ruralnih ekonomskih aktivnosti predstavlja poželjnu paradigmu razvoja poljoprivrede u Splitsko- dalmatinskoj županiji.

Cilj rada bio je deskriptivno analizirati stanje proizvodnih i preradbenih kapaciteta hrvatskoga maslinarstva, tržište i potrošnju proizvoda od masline, vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i institucionalni i zakonodavni okvir hrvatskoga maslinarstva. Temeljem analize stanja, pomoću SWOT analize identificirani su osnovni čimbenici koji utječu ili mogu utjecati na razvojnu perspektivu hrvatskoga maslinarstva u procesu pristupanja Europskoj uniji. Maslinarstvo u hrvatskom priobalju i na otocima ima veliko socijalno, gospodarsko i okolišno značenje, poglavito u kontekstu usporavanja depopulacije i gospodarske održivosti na ovim područjima. U posljednje vrijeme prisutan je povećani interes za ulaganje u proizvodnju i preradu maslina, modernizaciju i povećanje preradbenih kapaciteta te poboljšanje kvalitete maslinovog ulja. Unatoč ovom pozitivnom trendu u proizvodnji i preradi maslina, naše maslinarstvo karakterizira dominacija tradicionalnog načina uzgoja sa neredovitom rodnosti, neorganiziranost tržišta proizvoda od masline i uvozna ovisnost. Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti hrvatskoga maslinarstva treba usmjeriti tako da maksimalno iskoriste povećano zanimanje za ulaganje u proizvodnju i preradu maslina, kao i postojeću institucijsku podršku maslinarstvu, uz intenziviranje marketinških aktivnosti, kako bi se umanjila dominacija tradicionalnog načina uzgoja i uvozna ovisnost te ustrojila odgovarajuća poslovna i tržišna infrastruktura, čime bi se izbjegle prijetnje globalnog institucionalnog i tržišnog pritiska.

U hrvatskom maslinarstvu posljednjih nekoliko godina prisutan je povećani interes za podizanjem novih maslinika, obnovom starih i opožarenih maslinika, modernizacijom i povećanjem preradbenih kapaciteta te poboljšanjem kvalitete maslinovog ulja. Maslina je jedina mediteranska voćna kultura koja u posljednjih desetak godina bilježi povećanje proizvodnih površina i porast proizvodnje sadnog materijala. Unatoč ovom pozitivnom trendu u proizvodnji i preradi maslina, glavne karakteristike našeg maslinarstva su: dominacija ekstenzivnog načina uzgoja s neredovitom rodnosti, neorganiziranost tržišta proizvoda od masline i uvozna ovisnost. U tom kontekstu, svrha rada je analizirati postojeće stanje hrvatskoga maslinarstva i pomoću SWOT analize identificirati osnovne čimbenike koji utječu, ili bi mogli utjecati, na razvoj maslinarske proizvodnje u tržišnim i institucionalnim izazovima budućeg razdoblja.