Search

Metodička metoda raspravljanja disputa(cija) stoljećima je bila važan dio obrazovnog procesa, na srednjovjekovnim i isusovačkim učilištima, koja pomagala da studenti razvijaju svoje sposobnosti u logičkom izricanju misli, sustavnoj obradi tema i sposobnosti argumentirane rasprave. Disputa(acija) nije u strogom smislu bila sastavni dio nastavnog programa, njego njezina korisna nadopuna i prilika pokazivanje konkretnih rezultata nastavnog procesa.

U članku se govori o važnosti religijskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Religije su sastavni dio ljudske povijesti i važan elemenat svih kultura. Bez poznavanja velikih svjetskih religija teško je razumeti identitet, povijesnu i kulturnu baštinu pojedinih naroda i civilizacija. Religije i danas utječu na ponašanje pojedinaca i naroda koji su u trajnoj povezanosti u globaliziranom svijetu. U općoj važnosti dijaloga međureligijski dijalog ima posebnu važnost a on je nemoguć bez dobrog poznavanja vlastite i tuđih religija, jer nepoznavanja izaziva strah a strah barijere među ljudima. U članku se govori i o studiji "Religijskih znanosti" koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

Izraz Bolonjski proces označava ostvarivanje ideje druge polovine 20. st. o stvaranju Europskoga prostora visoke naobrazbe izražena u kratici EHEA (European Higher Education Area). Stvarno provođenje ove ideje počelo je 1988. god. kada su u Bologni rektori mnogih evropskih sveučilišta potpisali Povelju europskih sveučilištašta (Magna charta universitatum). U sljedećim godinama doneseno je više važnih dokumenata za preobrazbu visokoškolskoga obrazovanja među kojima su: Sveučilišna povelja za održivi razvoj u Ženevi (1994.), Erfurtska deklaracija o autonomiji sveučilišta (1996.), Zajednička deklaracija o usklađivanju gradnje europskog sustava visoke naobrazbe, poznata kao Sorbonska deklaracija (1998.). Ministri naobrazbe iz 29 europskih zemalja potpisali su u Bologni zajedničku deklaraciju Europski prostor visokog obrazovanja, poznata pod nazivom Bolonjska deklaracija, u kojoj su potvrđena opća načela Sorbonske deklaracije a ministri se obvezuju da će uskladiti politiku tako da tijekom prvoga desetljeća tre}; ; ega milenija omoguće uspostavu europskoga prostora visokoga obrazovanja. Bolonjska reforma visoko-školskoga obrazovnog sustava dobro je zamišljena, korisna i za filozofsko-teološki studij, no teško je provediva u kratkom vremenu. Pozitivni državni zakoni i odredbe Kongregacije za katolički odgoj zahtijevaju prilagodbu studijskih programa na crkvenim učilištima i to je pogodna prilika za preispitivanje i osuvremenjene studijskih programa i načina njihova izvođenje.