Search

Cilj je ovog članka ponuditi pregled dijela Tomine antropologije u kojem on razmatra dvije vrste moći koje nalazimo kod čovjeka: spoznajne moći i moći težnje. Spoznajne moći kao i moći težnje Toma dijeli na osjetilne i razumske, te ih razlikuje s obzirom na njihove objekte i načine aktualizacije. U prvom dijelu članka promatramo odnos duše i njezinih moći, postavljamo pitanje kako se moći međusobno razlikuju, te može li se bit duše svesti na neku od njezinih moći. Nakon toga prelazimo na spoznaju koju Toma dijeli na osjetilnu i razumsku. Jedno od pitanja koje nam se nužno postavlja jest pitanje uzroka podjele spoznaje na spomenute dvije vrste. Zadnja je tema vezana za osjetilnu i razumsku težnju, njihovu međusobnu razliku i činjenicu da je čovjek kao razumsko biće, za razliku od životinja, slobodno biće., The objective of this article is to offer an overview of a segment of Thomas´ anthropology in which he is researching two kinds of faculties we find in a man: cognitive faculties and faculties of appetite. Cognitive as well as appetitive faculties Thomas divided into rational and sensitive and he differentiates them according to their respective objects and the way they are actualized. The first part of the article is dedicated to the relationship of the soul to its faculties, the question of how the faculties are distinguished amongst themselves and whether the essence of the soul can be reduced to any of its faculties. After that we will place our attention on cognitive faculties which are divided into sensitive and rational and there we will see why Thomas is dividing these two types of cognition. The final subject is connected to sensitive and rational appetite, their mutual difference, and the fact that a man as a rational being, unlike animal, is a free agent.

In the history of philosophy, Thomas Aquinas represents one of the most systematic and fruitful thinkers of all time. His works encompass from metaphysical and cosmological, to ethical, aesthetical and epistemological discussions. In this article we wish to inquire into one of the many topics in anthropology which Thomas touched upon, and that is the question of passions. The purpose of this article isto show the outline of Thomas´ teaching on passions and their respective relation. It is important to note that his teaching rests upon an understanding of a human being as a composite being which, by its nature, consists of body and soul therefore the first chapter covers exactly that, and it represents preliminary chapter for the subsequent ones which address passions. Passions, as we shall see, are divided into six concupiscible and five irascible passions. The final chapter describes the relationship between concupiscible and irascible passions and analyzes the passions individually. The conclusion offers a general overview of Thomas´ anthropology as demonstrated in his teaching on passions, giving a special highlight to his understanding of man as a being composite of soul as a immaterial principle and body as a material principle, and their intimate union., Toma Akvinski u povijest filozofije zasigurno zauzima mjesto jednog od najsustavnijih i najplodnijih mislioca svih vremena. U njegovom opusu možemo pronaći kako metafizičke i kozmološke, tako etičke, estetičke i epistemološke rasprave. U ovom ćemo se radu posvetiti jednoj od mnogobrojnih tema iz područja antropologije, a ta tema su strasti. Svrha je rada, stoga, ponuditi prikaz Tominog nauka o strastima i njihovog međusobnog odnosa. Važno je istaknuti da njegov nauk o strastima počiva na slici čovjeka kao složenog bića koje se sastoji po svojoj biti od duše i tijela. Stoga prvo poglavlje govori upravo to tome, te ono predstavlja preliminarno poglavlje za sva ostala u kojima je riječ o strastima. Strasti se, kao što ćemo vidjeti, dijele na šest požudnih i pet gnjevljivih. U završnom dijelu rada opisuje se odnos između gnjevljivih i požudnih strasti nakon čega slijedi analiza pojedinačnih strasti. Zaključak nudi jedan opći pregled nekih osnovnih značajki Tomine antropologije vidljivih u njegovom nauku o strastima, pri tom posebno ističući njegov naglasak na složenosti čovjeka od duše kao nematerijalnog principa i tijela kao materijalnog, te njihove intimne povezanosti.

Toma Akvinski je kršćanski teolog i filozof koji je živio u trinaestom stoljeću. U njegovoj misli jasno je odijeljen objekt filozofije od objekta teologije. Kroz ovaj rad najviše je pažnje posvećeno poziciji čovjeka u filozofskoj misli Tome Akvinskoga. Na samom početku su pojašnjeni najvažniji metafizički pojmovi tomističke filozofije koji predstavljaju temelj analize čovjeka. Čovjek je supstancijalno jedinstvo duše i tijela. Za ljudsku dušu su specifične moći razum i slobodna volja. Dalje se u radu spominju sve moći ljudske duše, dok se u nastavku najviše pažnje posvećuje moći težnje. Obrada moći težnje je uvertira za analizu strasti. Strasti se dijele na požudne kojih ima šest i gnjevljive kojih ima pet. Požudne strasti su ljubav, mržnja, požuda, užitak, bol i tuga, dok su gnjevljive strasti nada, očaj, strah, smjelost i ljutnja. U nastavku se opisuje odnos između gnjevljivih i požudnih strasti iza čega slijedi analiza svih strasti pojedinačno i na kraju zaključak. Thomas Aquinas is a Christian theologian and philosopher who lived in the thirteenth century. In his thought, the object of philosophy is distinguished from the object of theology. Throughout this paper the great attention is provided to the position of man in the philosophical thought of Thomas Aquinas. At the outset, the most significant metaphysical concepts of Thomistic philosophy are explained as they are base for the analysis of man. Man is the substantial unity of body and soul. For the human soul specific powers are reason and free will. Further in this paper are mantioned all powers of human soul, while great attention is provided to the power of desire. Discription of power of desire is an overture for passion analysis. The passions are divided between concupiscible passions where there are six and the irascible passions where there are five. Concupiscible passions are love, hate, concupiscence, pleasure, pain and sorrow, while irascible passions are hope, despair, fear, daring and anger. Furthermore in this paper are described the relationships between concupiscible and irascible passions followed by analyzes of all passions individually and conclusion at the end.