Search

The area of researching folksonomies is still in development, so theoretical perspective and research methods are still being defined. This study conducts a webometric and bibliometric analysis of the folksonomy research in the Library and Information science (LIS) field by collecting data from Web of Science (WOS), SCOPUS and Google Scholar in July 2014. It utilizes a total of 346 papers with 2660 citations from WOS and 1581 papers with 8848 citations from SCOPUS. In addition, Google Scholar database search was also included for providing a wider coverage of works published in conference proceedings, books and to include a wider journal base. Based on these results, research identifies most influential papers and authors across all three databases.

U ovom doktorskom radu ispitan je potencijal primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe kao metode poboljšanja pristupa i pretrage, kao i poboljšanja opisa i komplementiranja tradicionalnim sustavima za organizaciju znanja. Metodom nabave iz mnoštva, implementacijom igra sa svrhom prikupljene su ukupno 14402 korisničke oznake na 80 baštinskih predmeta raspoređenih u 4 zbirke: arhivska, knjižnična, muzejska građa te fotografije. Statistička analiza pokazala je kako ne postoje značajne razlika u broju dodjeljivanja i broju dodanih korisničkih oznaka na razini zbirke te kako veći broj dodjeljivanja ne pokazuje korelaciju s veličinom korisničkog rječnika kojim se neka zbirka opisuje. Lingvistička analiza pokazala je kako se tipična korisnička oznaka sastoji od jedne do dvije riječi te je opća imenica u nominativu jednine čime pokazuje obilježja klasičnih predmetnica. Značenjska analiza pokazala je kako je najveći broj oznaka dodan na generičkoj razini, tj. na razini koja ne zahtijeva specifično znanje već samo znanje prepoznavanja. U nastavku istraživanja uspoređene su predmetnice dodane od strane stručnjaka s korisničkim oznakama koje su prikupljene putem aplikacije na razini pojedinog predmeta. Prikazana je, implementirana i testirana na prikupljenom uzorku nova metoda usporedbe implementacijom algoritamskog rješenja programskom jeziku Python. Završni dio istraživanja u kojem su korisničke oznake nakon algoritamske obrade vraćene predmetnom stručnjaku na ocjenu korisnosti u predmetnom opisu građe postavio je model koji omogućava relevantnim korisničkim oznakama za svaki predmet da se nalaze u setu oznaka koje stručnjak ocjenjuje kroz definiranje mjere i praga relevantnosti korisničke oznake za pojedini predmet. Model donosi novi pristup kojim se prag frekvencije uključenih korisničkih oznaka postavlja na vrijednost gornje granične vrijednosti u distribuciji korisničkih oznaka za pojedini predmet. Pokazalo se kako je predmetni stručnjak koji je ocjenjivao korisnost oznaka dodanih arhivskoj, muzejskoj i fotografskoj građi, visoko ocijenio samu korisnost s nijednom prosječnom ocjenom ispod 3, što pokazuje visoku korisnost samog modela za navedene vrste građe. Zaključni dio rada sumira glavne rezultate rada te se predlaže i model analize i primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe. This thesis explores possible approaches in analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials, in order to examine user tags as a method complementing traditional subject access in the online environment. An in-depth analysis of the research field, identifying key authors, papers and concepts was undertaken along with the presentation of main models and structure of folksonomies. The context and particularities of implementing social tagging in the description of heritage materials as well as of crowdsourcing and games with a purpose were explored, covering selected heritage projects that succeeded in successful implementation of this notions. Research was undertaken using crowdsourcing methods, namely Game With a Purpose, a corpora of 14402 user tags on selected 80 heritage objects divided into 4 categories (library, archive, museum and photographs) was gathered for analysis. Statistical analysis of gathered corpora has shown that after a certain threshold is achieved, vocabulary base remains steady with only frequencies increasing. Linguistic analysis showed that a typical user tag consists of one word or phrase in singular, while content analysis identified most user tags as generic descriptors without added specific knowledge. User tags were compared to index terms from subject experts using the exact matching methods. A model of determining relevant user tags for a particular heritage object was defined and user tags obtained as a result were given back to the subject expert to evaluate their usefulness. Finally, a model of analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials was presented.

U ovome će se radu pokušati odgovoriti na pitanje koje se posebno nameće AKM ustanovama u kontekstu društvenog označivanja. Autori će pokušati utvrdit sličnosti i razlike u korisničkom označivanju vizualnih (slike) i tekstualnih informacijskih izvora. Na uzorku ispitanika u kojem su proporcionalno zastupljeni početnici i napredni korisnici sustava za društveno označivanje provedena je kvantitativna, lingvistička i semantička analiza oznaka koje su ispitanici dodijelili vizualnom (fotografiji) i tekstualnom informacijskom izvoru (znanstvenom članku). Iz ispitanih sličnosti i razlika pokušat će se utvrditi razlike u mogućoj primjeni koncepta društvenog označivanja u različitim AKM ustanovama poput knjižnica u kojima će dominantan se oblik označivanja odnositi na tekst ili muzeja u kojima će korisnici uglavnom označivati izvore primarno vizualnog sadržaja. In the last decade, social/collaborative tagging has caught the attention of information professionals and gave impulse to a wide range of different studies concentrating on different aspects of this new user-generated metadata, such as advantages and disadvantages of folksonomies, the structure and type of tags or tagging behavior of users. Although such research is valuable and relevant, the ALM community should focus on more specific issues regarding tagging sources in the ALM environment. This paper will address the issue of user tagging in the ALM community. The authors will try to determine differencies and similarities in tagging visual (images) and textual information sources. The study consists of a quantitative, linguistic and semantic analysis of tags added to visual (image) and textual sources (scholarly paper) by both novices and advanced users of social tagging systems. Based on similarities and differences in the results the authors will try to identify potential differences in approaches to user tagging between different ALM institutions, like libraries where tagging activities will predominantely refer to textual resources, or museums where the majority of users will tag visual resources.

Rad se bavi ulogom društvenog označivanja (social tagging) u pretraživanju web kataloga i razlikama takvoga načina klasifikacije u odnosu na uobičajene kontrolirane rječnike koje koristi većina knjižnica. U prvome dijelu rada donosi se kratak pregled povijesnoga razvoja knjižničnih kataloga. Središnji dio opisuje teorijsko utemeljenje koncepta društvenoga označivanja i njemu srodnog pojma folksonomije. U završnome dijelu analizira se primjena društvenoga označivanja u praksi, na primjerima odabranih kataloga narodnih knjižnica. The paper examines the role of social tagging in web catalog searching and the differences between such a form of classification compared to standard controlled vocabularies employed by most library catalogs. The central part of the paper describes the theoretical groundwork of the concept of social tagging and, related to it, the notion of folksonomy. The final part contains the analysis of the practical application of social tagging based on examples of selected public library catalouges.