Search

Zbornik radova rezultat je objedinjavanja odabranih radova pripremljenih za treću međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju za razvoj ruralnog turizma „Edukacija kao ključni faktor održivog i odgovornog razvoja ruralnog područja” održanu 24. i 25. studenog 2022. godine na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu i Termama Sveti Martin. Cilj konferencije bio je potaknuti konstruktivnu raspravu i doći do što jasnije slike sadašnjeg stanja te ponuditi rješenja za nastavak razvoja ruralnog turizma i ruralnih područja Republike Hrvatske i susjednih zemalja, s posebnim naglaskom na ruralni razvoj Međimurske županije. RRT 2022 konferencija je bila organizirana u vidu stručnih panel rasprava između predstavnika obrazovnih institucija, lokalnih zajednica i neposrednih nositelja održivog i odgovornog razvoja ruralnih područja iz više zemalja te predstavljanja znanstveno-stručnih radova. Tijekom tri panel rasprave i tri sesije u okviru ove konferencije govorilo se o odgovornom razvoju ruralnog područja kroz razvoj održivog turizma ; edukaciji kao ključnom faktoru odgovornog i održivog razvoja ruralnih područja te novim trendovima u razvoju održive turističke ponude ruralnih područja. Konferenciji je prethodila studentska terenska nastava na području Međimurske županije u kojoj je sudjelovalo 60 studenata s područja turizma, marketinga i ruralnog razvoja iz 8 visokoobrazovnih institucija iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, a s ciljem upoznavanja turističke ponude i prepoznavanja potencijala za daljnji razvoj ruralnog turizma. Predstavljanje studentskih radova proizašlih s terenske nastave održano je na Međimurskom veleučilištu 24.11.2022. godine u sklopu Studentske konferencije RRT 2022. Održivi i odgovorni ruralni turizam potiče razvoj ruralnih područja i postepeno postaje pokretač razvoja gospodarstva, osobito u vrijeme digitalizacije i novih mogućnosti koje nam pružaju nove informacijske tehnologije. S ciljem ostvarivanja dugoročnog i održivog razvoja ruralnih područja kvalitetna i primjenjiva edukacija svih dionika u tom procesu mora imati ključnu ulogu. Zbornik radova RRT 2022 konferencije predstavlja odraz znanja, stručnosti, truda i volje sudionika konferencije i njihovog doprinosa ovoj važnoj temi ruralnog razvoja, osobito u okviru Hrvatske i zemalja regije. more...

Tema ovog rada je ruralni turizam u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na njegov održivi i odgovorni razvoj, a cilj rada je ilustriranje i analiza svih relevantnih područja teme: od nastanka i razvoja ruralnog turizma do njegovih značajki kroz povijest. Metodologija rada je u prvom koraku predvidjela analizu stanja agroturizma u Hrvatskoj, a u drugom koraku analizu marketinga agroturizma i njegovu SWOT analizu. Rezultati analize mogu poslužiti kao informacijska podloga nositeljima turističkog razvoja za osmišljavanje i učinkovitije operativno planiranje održivog razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj. Povijesni razvoj turizma pokazuje da su ruralna područja u različitim razdobljima bila vrlo privlačna za slobodno vrijeme i miran život. U današnje vrijeme kada se sve više zamjećuje povećanje modernih gradova, kada se tehnologija brže razvija i kad nam je sve lakše doći do osnovnih potrepština za život, čovjek stremi ka potrazi za odmorom u prirodi na čistom zraku i okolišu, te se može reći da se u današnje vrijeme sve više traži ‘duh i osjećaj starih dana’ . Selo i netaknuta priroda predstavljaju idealan krajolik koji zadivljuje gradsko stanovništvo različitih dobi. Za neke ruralno okruženje predstavlja prirodu u kojoj nalaze sigurnost, a za neke slobodu. Ruralni turizam definiran je kao pojam turizma koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom području, a ne samo ono što bi se moglo nazvati poljoprivredom ili seoskim turizmom. Ruralni turizam se razvija diljem ruralnog područja Republike Hrvatske, pa postoji mogućnost susreta s ovom vrstom turizma u svim hrvatskim županijama. Ovaj oblik agroturizma pogoduje pokretanju poljoprivrednih i poduzetničkih aktivnosti u ruralnim područjima, pomaže u zaustavljanju iseljavanja ruralnog stanovništva, a iz toga proizlaze i pozitivni učinci. more...

Kao globalni fenomen koji se brzo razvija i mijenja, turizam utječe na društvo i pojedinca, a njegovi učinci mogu se kategorizirati kao gospodarski, društveno-kulturni te prostorno- ekološki. Da bi se umanjili negativni, a postigli pozitivni razvojni učinci turizma, donositeljima turističkih politika ključni su suradnja i potpora lokalnog stanovništva koji izravno ovise o predodžbama turističkih učinaka iz gledišta toga istog stanovništva. Posljedično, kao preduvjet uspješnom razvoju turizma, cilj ovoga rada jest popuniti postojeću spoznajnu prazninu kroz istraživanje stajališta lokalnog stanovništva o učincima turizma na području Grada Vrgorca u ruralnome dijelu Južne Hrvatske. Konkretno, istraženi su percipirani učinci dosadašnjeg razvoja turizma na području grada Vrgorca, te razina podrške daljnjem razvoju turizma od strane ispitanih stanovnika. Dodatno je istraženo utječu li zaposlenost u turizmu i privrženost zajednici napredodžbu turističkih učinaka. Rabeći prigodni uzorak, 154 ispitanika s prebivalištem na području Grada Vrgorca ispitano je putem e-ankete raspačane pomoću društvenih mreža i mobitelskihprograma tijekom lipnja 2021. Rezultati ukazuju da ispitanici u većoj mjeri gaje pozitivna stajališta naspram učinaka turizma te izražavaju načelnu potporu daljnjem razvoju turizma. Pritom, osobe privrženije zajednici gaje pozitivnija stajališta prema gospodarskim i društveno-kulturnim učincima turizma. Slično, potpora daljnjem razvoju turizma ovisi o predodžbi gospodarskih i društveno- kulturnih učinaka turizma. S druge strane, zaposlenost u turizmu ne utječe na stajališta ispitanika o učincima turizma. Pouzdanost mjernih ljestvica rabljenih u ovom istraživanja ispitana je pomoću pokazatelja Chronbachov alpha. more...

Zbornik radova rezultat je objedinjavanja odabranih radova pripremljenih za drugu međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Održivi i odgovorni razvoj ruralnog područja”. Konferencija je održana 24. i 25. studenog 2021. godine uživo u hotelu Panonija u Sisku i online putem. Cilj konferencije bio je potaknuti konstruktivnu raspravu i doći do što jasnije slike sadašnjeg stanja i ponuditi rješenja za nastavak razvoja ruralnog turizma i ruralnih područja Republike Hrvatske i susjednih zemalja, s posebnim naglaskom na pomoć u obnovi i razvoju potresom pogođenog područja Banovine. Govornici i panelisti bili su turistički djelatnici i neposredni nositelji aktivnosti, predstavnici ključnih turističkih i gospodarskih institucija, predstavnici instituta i fakulteta za turizam i ekonomiju iz više zemalja, te predstavnici resornih ministarstava. Tijekom dvije panel rasprave i tri sesije u okviru ove konferencije govorilo se o ulozi države, lokalne samouprave i lokalne zajednice u razvoju ruralnog turizma ; međunarodnom povezivanju i održivom razvoju ruralnog turizma ; potencijalu i atraktivnostima pojednihih gradova i regija te o pokretačima razvoja i izvori financiranja ruralnog turizma. Teme pokrivene u raspravama tijekom konferencije upravo su odraz želje poticanja dijaloga, ideja, istraživanja i projekata o ruralnom razvoju. Zbornik radova s konferencije odraz je znanja, stručnosti, truda i volje sudionika konferencije i njihovog doprinosa ovoj važnoj temi ruralnog razvoja, osobito u okviru Hrvatske i zemalja regije. Ruralni turizam, i općenito ruralni razvoj imaju potencijal postati pokretačem gospodarstva, osobito u vrijeme digitalizacije i novih mogućnosti koje nam informacijske i komunikacije te digitalne tehnologije pružaju. more...

The Book of Abstracts is the result of collecting selected abstracts of papers prepared for the third international scientific-professional conference for rural tourism development "Education as a key factor for sustainable and responsible development of rural areas". The conference will be held on November 24 and 25, 2022 in Međimurje Polytechnic in Čakovec and Terme Sveti Martin resort. The aim of the conference is to stimulate a constructive discussion and get a clearer picture of the current situation, and offer solutions for the continued development of rural tourism and rural areas in Croatia and neighbouring countries, with special emphasis on the rural development of Međimurje County. The Book of Abstracts presents a reflection of knowledge, expertise, effort and will of all the conference participants and their contribution to this important subject of rural development, especially within Croatia and countries within the region. Sustainable and responsible rural tourism is gradually becoming a driver of economic development, especially in times of digitalization and new opportunities that new IT technologies provide us. With the goal of achieving long-term and sustainable development of rural areas, quality and applicable education of all participants in this process must play a key role. more...

Zbornik radova rezultat je objedinjavanja odabranih radova pripremljenih za prvu međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Održivi i odgovorni razvoj u ruralnom turizmu”. Konferencija je održana 25. studenog 2020. godine online i na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu. Cilj konferencije bio je potaknuti konstruktivnu raspravu i doći do što jasnije slike sadašnjeg stanja i ponuditi rješenja za nastavak razvoja ruralnog turizma Hrvatske i susjednih zemalja, s posebnim naglaskom na razvoju Moslavine kao atraktivne kontinentalne turističke destinacije. more...

Gradovi su gospodarski, društveno i kulturno razvijeniji u odnosu na ostale dijelove zemalja i regija s kojima se uspoređuju. S druge strane, geografska područja koja se nalaze izvan grada uglavnom su manje razvijena te im je potrebna potpora lokalne, regionalne, državne i međunarodne vlasti. Kako bi se podržao njihov razvoj, u zemljama Europske Unije provode se različiti projekti koji potiču razvoj turizma na ruralnim područjima. Kao važna gospodarska i politička aktivnost, osobito za Republiku Hrvatsku, turizam predstavlja jedan od načina socio-ekonomskog razvoja i napretka ruralnih dijelova zemlje, regije, odnosno Unije te se predstavlja kao kohezivni faktor svih društvenih dionika na tim područjima. Ruralni turizam, kao što mu i ime ukazuje, specifični je oblik turizma koji označava privremeni i nelukrativni boravak turista u ruralnim područjima te obuhvaća turističke proizvode i usluge karakteristične za te prostore. Budući da se lokalno stanovništvo tih područja dominantno bavi poljoprivredom, šumarstvom, lovom i ribolovom, turistička se ponuda formira prema primarnim djelatnostima stanovnika ruralnog područja. Stoga su turistički proizvodi i usluge ruralnog turizma kompleksniji te su obuhvaćeni elementima ostalih specifičnih oblika turizma. To su, između ostalih, kulturni, eno-gastro i eko turizam. Nadalje, obilježja takvih destinacija privlače turiste koji, osim slobodnog vremena, odnosno dokolice i slobodnih novčanih sredstava, budu motivirani kao posljedica unutarnjih i vanjskih faktora. Turisti koji odlaze u ruralna područja, privučeni su specifičnim karakteristikama turističke ponude na selu, a potaknuti su bijegom od svakodnevice i promjenom gradske rutine. Ta skupina putnika predstavlja usku tržišnu nišu na koju se pružatelji turističkih proizvoda i usluga trebaju fokusirati. Da bi to bilo moguće, potrebno je prilagoditi turističku ponudu opisanom segmentu turističke potražnje. Zbog COVID-19 pandemije, točnije zbog ograničene mogućnosti fizičkog putovanja i odlaska u željene turističke destinacije, turisti su promijenili svoje ponašanje i navike u 2020. godini. Postali su digitalno prisutniji i aktivniji na internetu. Prateći novonastale trendove i one koji su im prethodili, došlo je do rasta digitalnog marketinga, odnosno marketinga koji je zastupljen na internetu i čije ciljne skupine koriste suvremene, digitalne tehnologije na osobnim računalima i pametnim telefonima. Ovaj se rad bavi istraživanjem domaćeg ruralnog turizma u digitalno-marketinškom okruženju i analizom situacije digitalnog marketinga ruralnog turizma u Republici 2 Hrvatskoj. Budući da turistička ponuda, a izrazito potražnja na internetu nisu dovoljno istražene sa aspekta ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj, ovaj rad se bavi njihovom analizom koristeći se pretraživanjem interneta i specijaliziranih web stranica, analizom profila (gospodarskih subjekata) na društvenim mrežama te korištenjem osnovnih marketinških alata (kao što su Google Trends i alat za pretraživanje ključnih riječi). Dakle, istraživanje je provedeno u dvije faze. Prva faza je analiza potražnje korištenjem navedenih alata koji se odnose na tražilice i društvene mreže, dok je druga faza analiza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, seoskih domaćinstava i sličnih gospodarskih subjekata koji se bave ruralnim turizmom. Svrha ovog rada je, na temelju provedenog istraživanja, ukazati na taktike digitalnog marketinga s aspekta online zastupljenosti na internetskoj tražilici (Google) i na društvenim mrežama u Hrvatskoj. Budući da sličan znanstveno-stručni rad, u kojem se provodi analiza pomoću alata koji se primjenjuju u praksi, ne postoji, nije dostupan ili nije javno objavljen, istraživanje ima poseban značaj za znanost, ali i za struku. Nadalje, nedostaci s kojima se susreće turistička ponuda ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj su nedostatak obrazovanog kadra i nepoznavanje osnovnih marketinških metoda i tehnika. Iz tih razloga, pored znanstvenog doprinosa, rad predstavlja doprinos struci i može se primjenjivati u realnom sektoru ruralnog turizma. more...

Cilj ovoga rada je identifikacija čimbenika koji će unaprijediti turističku prepoznatljivost Moslavine, kao i izbor metoda i načina promoviranja. Pritom se misli na integriranu marketinšku komunikaciju koja kombinira različite vidove promotivnog spleta. U ovome radu ona uključuje ekonomsku propagandu, unaprjeđenje prodaje, odnose s javnošću i digitalni marketing. Izbor takvih alata služi kao odgovor na izazove koji se pojavljuju u promociji, te omogućuju noviji pristup i pogled u promatranju promocije turističke destinacije kontinentalne Hrvatske. more...

Mnoge zemlje prošle su kroz proces strukturne transformacije čime su ruralna područja zajedno s poljoprivrednim sektorom ostala podrazvijena sa slabo izgrađenom infrastrukturom, nedostupnim informacijama te manjkom novih digitalnih vještina i znanja. Ipak, proces digitalne transformacije i primjena novih digitalnih tehnologija predstavljaju priliku za razvoj ruralnih područja. Iako su razvijene zemlje prošle kroz proces deindustrijalizacije, u slabije razvijenim zemljama poljoprivredni je sektor vitalni sektor jer proizvodi hranu kao jednu od osnovnih ljudskih potreba. Osiguravanje hrane i iskorjenjivanje gladi dio su Ciljeva održivog razvoja koje je postavila organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Digitalne inovacije i digitalne tehnologije mogu biti dio rješenja za ostvarenje navedenih ciljeva. Održivi razvoj valja promatrati kao holistički koncept koji govori o pomirbi socijalne pravde, ekološkog integriteta i blagostanja živih bića. Cilj je stvoriti ekološki i socijalno pravedan svijet sredstvima dostupnim iz prirode, bez narušavanja uvjeta i prilika budućih generacija. Održivi razvoj predstavlja globalni cilj i treba biti prožet kroz sve politike i strategije razvoja. Razvoj i primjena digitalnih tehnologija u svrhu razvoja novih usluga i novih načina pružanja usluga, poboljšanja komunikacije, razvoja poslovanja i trgovine predstavlja priliku, ali i izazov za ostvarivanje održivog razvoja. Preduvjet ostvarivanja koristi od primjene digitalnih tehnologija je izgradnja digitalne infrastrukture, jačanje digitalnih vještina i smanjenje troškova korištenja interneta i novih tehnologija. Dodatno, digitalne tehnologije predstavljaju platformu kojom se može podržati poduzetništvo u ruralnim područjima, ne samo u poljoprivrednom, već i u drugim sektorima, omogućujući prilagodbu procesa proizvodnje, upravljanja i organizacije, pristup novim tržištima, poboljšan pristup informacijama, jačajući tako konkurentnost. Osim poljoprivrednog sektora, digitalne tehnologije ključne su za stvaranje ruralnih zajednica atraktivnijim, pametnijim i održivijim turističkim destinacijama, smanjujući probleme povezane s udaljenošću i poboljšavajući pristup uslugama i njihovu kvalitetu. Razvoj ruralnog turizma ovdje ima važnu ulogu i smatra se jednim od pokretača ruralnog razvoja. U zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama te osobito u ruralnim područjima, slabo izgrađena 101 tehnološka infrastruktura, visoki troškovi tehnologije, niska razina e-pismenosti i digitalnih vještina, neizgrađen regulatorni okvir i ograničen pristup uslugama pridonose zaostajanju u procesu digitalizacije. Stoga, imajući na umu sve mogućnosti koje pruža digitalna ekonomija, ključno je suočiti se s navedenim izazovima te prilagoditi postojeće i razviti nove načine upravljanja kao i regulatorni okvir kako bi se osiguralo transparentno i učinkovito djelovanje pojedinaca i gospodarstva. Bez prikladnih politika i mjera poticaja ruralna područja neće moći optimalno iskoristiti prilike nove tehnološke revolucije, što bi moglo dodatno povećati nejednakosti unutar i između zemalja. Preduvjet za uspjeh u novom digitalnom okruženju pristup je infrastrukturi i vještinama koji omogućuju korištenje digitalnih usluga. Pritom se digitalizacija svih sektora sastoji od važnih tehničkih aspekata, no to je prije svega društveni i politički fenomen, a specifičan je za pojedinu zemlju i njeno ekonomsko te političko okruženje. Procesom digitalizacije treba upravljati na način da služi ljudima, olakša komunikaciju i obavljanje određenih radnji. Cilj ovog rada je sagledati mogućnosti postizanja održivog ruralnog razvoja u uvjetima digitalizacije. Na sistematičan način u radu se analizira važnost cilja održivog razvoja, povezuje ga se s uvjetima digitalizacije koja obilježava suvremenu globalnu ekonomiju te se identificiraju mogućnosti i izazovi postizanja ruralnog razvoja u digitalnoj ekonomiji. Svrha rada je izvođenje zaključaka o ključnim čimbenicima i pokretačima održivog ruralnog razvoja u uvjetima digitalne ekonomije. more...

Problem siromaštva u ruralnim sredinama predstavlja gorući problem mnogih zemalja. U okviru velikog broja predloga i pristupa za rešavanje ovog problema, razvijanje preduzetništva u oblasti turizma ima sve više zagovornika. Komparativna prednost ovog rešenja odnosu na ostala rešenja leži u činjenici da se turistički razvoj u velikoj meri može bazirati na lokalnim resursima i da preduzetništvo u turizmu može inicirati porast kvaliteta života lokalnog tanovništva. Fokusiranje na pravičnu raspodelu materijalnih i nematerijalnih koristi na području lokalne zajednice podrazumeva usvajanje razvoja turizma i preduzetništva u okviru pro-poor turizma. Zbog toga razvijanje i implementacija modela razvoja preduzetništva mora poštovati utvrđene principe razvoja kroz tri različita segmenta. Prvi segment predstavljaju načela koja se odnose na razvoj preduzetništva, odnosno razvoj poslovanja u formi mikro, malih i porodičnih organizacija. Drugi segment pretpostavlja pravila i načela razvoja preduzetništva i turističkog poslovanja kroz ponudu ruralnog turizma. Specifičnosti ovog segmenta podrazumevaju diverzifikaciju proizvoda i aktivnosti koje su tradicionalne za domaćinstva u ruralnim sredinama. Diverzifikacija aktivnosti od tradicionalno poljoprivrednih ka nepoljoprivrednim aktivnostima predstavlja jednu od prelomnih tačaka u daljem ruralnom razvoju, koji ovim putem ide u smeru smanjivanja rizika kroz obezbeđivanje dodatnih prihoda, ali i drugih nematerijalnih koristi za lokalno stanovništvo. Treći segment podrazumeva uključivanje pro-poor principa razvoja koji u fokus stavlja interese najsiromašnijih pripadnika lokalne zajednice. Zbog toga je oslanjanje na lokalne resurse uz unapređenje lokalnih kapaciteta i povećanje nivoa participacije lokalnog stanovništva u procesima planiranja, odlučivanja i realizacije razvojnih aktivnosti ključ uspeha pro-poor strategija. Ipak, univerzalan model razvoja nije moguć. Svaka lokalna zajednica se odlikuje specifičnim okruženjem. Karakteristike okruženja uslovljavaju specifičnosti osmatranog modela za konkretnu zajednicu. Zato se prilikom razvoja modela preduzetništva u okviru pro-poor turizma za određeni prostor polazi od identifikovanih faktora koji zahtevaju usklađivanje u odnosu na specifičnosti okruženja. Model koji je uspešnije adaptiran specifičnostima lokalne zajednice poseduje i veći razvojni potencijal. more...