Search

U radu je prikazan industrijski razvoj grada Karlovca od kraja 19. stoljeća do danas. Navedene su najvažnije tvrtke kroz povijest grada i opisan njihov utjecaj na urbanu strukturu, demografske i ekonomske promjene. Na temelju dostupnih statističkih podataka analiziran je razvoj industrije s naglaskom na razdoblje nakon Drugoga svjetskoga rata. Aktualnim statističkim podatcima je prikazano stanje u industriji danas i moguće promjene u budućnosti. The paper presents industrial development of Karlovac, since late 19th century till today. The most important companies throughout city history are enlisted as well as their influence on urban structure and description of demographical and economic changes. Based on statistical data industrial development is analized with emphasis on the period after the WWII. With current statistical data it is shown todays state of industry and possible changes.

Mogućnosti milijardi ljudi povezanih mobilnim ureĎajima, s neviĎenom procesorskom snagom, kapacitetom za pohranu i pristupom znanju, neograničene su. A te će se mogućnosti umnoţiti nadolazećim tehnološkim probojima na poljima kao što su umjetna inteligencija, robotika, Internet, autonomna vozila, trodimenzionalni tisak, nanotehnologija i druge. Predmet istraţivanja završnog rada je utjecaj četvrte industrijske revolucije na trţište rada i produktivnost te kakve će promjene ista donijeti. Cilj je rada prikazati koncepciju četvrte industrijske revolucije i njezin utjecaj na trţište rada i produktivnost, dok je svrha rada ukazati na vaţnost implementacije industrije 4.0 u gospodarstvu zemlje te koliko su vaţni njezini utjecaji za napredak produktivnosti i pozitivnih promjena na trţištu rada. Na temelju dostupnih informacija, realno je očekivati da će promjene usmjerene prilagodbi industriji 4.0 prvenstveno zaţivjeti u domeni privatnog sektora te usporedno u segmentu znanosti i obrazovanja, uz nisku reakciju prilagodbe na trţište rada, koje bi moglo snositi značajne posljedice u smislu njegove ne konkurentnosti i potrebite promijene u odnosu na suvremene trendove u različitim sferama trţišta rada. The possibilities of billions of people connected to mobile devices, with unprecedented processing power, storage capacity and access to knowledge, are limitless. These opportunities will be multiplied by upcoming technological breakthroughs in fields such as artificial intelligence, robotics, the Internet, autonomous vehicles, three-dimensional printing, nanotechnology and others. The subject of the final paper is the impact of the fourth industrial revolution on the labor market and the productivity in the field what changes it will bring. The aim of the paper is to present the concept of the fourth industrial revolution and its impact on the labor market and productivity, while the purpose of the paper is to point out the importance of implementing Industry 4.0 in the economy and how important its impacts are for productivity progress and positive changes in the labor market. Based on the available information, it is realistically expected that changes in targeted adaptation to Industry 4.0 will be implemented primarily in the domestic private sector and in parallel in the science and education segment, with low labor market adjustment, which could reduce significant consequences in terms of its non-competitiveness and needs changed in relation to contemporary trends in various spheres of the labor market.

Istra se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora te je najveći poluotok Jadrana. Ima povoljan geografski položaj. Sa Slovenijom graniči na sjeveru, na istoku i jugu sa Primorsko – goranskom županijom, a sa Italijom ima morsku granicu na zapadu. Prema popisu Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 2011. na prostoru Istarske županije živi ukupno 208.055 stanovnika, najzastupljeniji starosni razred je 50-54 godina. Županija je podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne samouprave, na 10 gradova i 31 općinu. Istarska županija spada u pet gospodarski najjačih županija. Prema posljednjim raspoloživim podacima DZS-a za 2016. godinu BDB per capita Županije bio je za 26,25 % viši od prosječnog BDP po stanovniku na području RH. Najzastupljenije djelatnosti Istarske županije po BDV-u su smještaj, priprema i usluživanje hrane i prerađivačka industrija. Dugotrajna nezaposlenost nije problem Županije. Županija kroz razne programe potiče poduzetnike i njihovo poslovanje, kroz klastere, poduzetničke i tehnološke inkubatore, razvojem poslovnih zona i slično. Investicije značajno utječu na gospodarstvo i njegov rast. Predstavljaju ulaganje u određena područja od kojih se u konačnici očekuje profit. U širem smislu riječi investicija je prikupljanje kapitala u sadašnjosti s nadom ostvarenja dobitka u budućnosti. Ciljevi investiranja su povoljni poslovni rezultati, povećanje obujma poslovanja, produktivnosti rada, smanjenja troškova te povećanje kvalitete učinka. Razlikuju se tri vrste investicija: bruto, neto i nove investicije. Motivi investiranja ovise o motivu poslovanja. FDI su investicijske aktivnosti tvrtke izvan granica zemlje u kojoj imaju sjedište i u kojoj se donose glavne odluke. Mogu se podijeliti u nekoliko skupina ovisno o svrsi, cilju i motivu ulaganja. Dijele se na portfolio, direktne i ostale investicije. Investicijski potencijal Županije čini lokacija, klima, razvijeno gospodarstvo te gastronomija. Indeks gospodarske snage županija objavljen od strane Hrvatske gospodarske komore pokazuje da se Istarska županija nalazi među najrazvijenijim regijama. Zemlje najveći ulagači u Županiju u razdoblju od 1993. – 2018. su Velika Britanija, Njemačka i Italija. Istarska županija se ističe među ostalim županijama Jadranske Hrvatske. Najviša ulaganja s obzirom na broj stanovnika po županijama u razdoblju od 1993. – 2017. godine nakon grada Zagreba ostvarena su u Istarskoj županiji koja jedina uz Grad Zagreb bilježi natprosječni FDI per capita. Budućnost investiranja Županije usmjerena je na brendiranje Istre kao ICT regije. Primjeri dobre prakse i pozitivnog utjecaja na razvoj gospodarstva su Infobip, Rockwool te projekt Coworking Pula. Na kraju samog rada naveden je i Master Plan turizma Županije za razdoblje od 2015. – 2025. godine koji ima važnost za budući razvoj turizma. Njime su obuhvaćeni glavni zadaci, ciljevi razvoja turizma te operativne strategije za poboljšanje turizma. Istria is located in the northeastern part of the Adriatic Sea, the largest peninsula in the Adriatic. It has a favorable geographical position. It borders with Slovenia, with the County of Primorje - Gorski kotar and with Italy. According to the 2011 data, there are 208,055 inhabitants in the County of Istria, with the most represented age group 50-54. The County is divided into 41 territorial units of local self-government, 10 cities and 31 municipalities. The County of Istria is one of the five economically strongest counties in Croatia. According to the latest available data for 2016, the County's GDP per capita was 26.25% higher than the average GDP per capita in the Republic of Croatia. The most represented activities of the County of Istria by GVA are the accommodation, preparation and service of the food and the manufacturing industry. Long-term unemployment is not a problem for the County. Through various programs Istria encourages entrepreneurs and their businesses, through entrepreneurial and technological incubators, by developing business zones and so on. Investment has a significant impact on the economy and its growth. They represent an investment in certain areas where profits are expected. In the broad sense of the word, investment is raising capital in the present with the hope of making a profit in the future. The objectives of the investment are favorable business results, increase of business, productivity of labor, reduction of costs and increase of quality of performance. There are three types of investments: gross, net and new investments. The investment motives depend on the business motive. Foreign direct investment is an investment activity of a company outside the country. They can be divided into several groups depending on the purpose and motive of the investment. FDI types are portfolio, direct and other investments. The County's investment potential is location, climate, developed economy and gastronomy. The index of economic strength of counties shows that Istria County is among the most developed regions in Croatia. Countries, largest investors in the County from 1993 to 2018 are United Kingdom, Germany and Italy. The highest investments by population in the period from 1993 to 2017 after the City of Zagreb were made in the County of Istria and as so, Istria County stands out among other counties in Adriatic Croatia. The future investment of the County is focused on branding Istria as an ICT region. Examples of a positive impact on economic development are Infobip (IT company which is known worldwide), Rockwool (Also the large and famous company) and the Coworking Pula project which aims to strengthen the entrepreneurial infrastructure in the Region. At the end is the County Master Plan for tourism for the period from 2015 to 2025, which is important for the future development of tourism.

Potkalničko prigorje je ruralno i pretežito agrarno područje smješteno u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Unutar toga područja postoje značajne razlike u razvijenosti unatoč podjednakim mogućnostima i uvjetima razvoja. Ovaj rad bavi se istraživanjem postojećih prostornih mogućnosti i ograničenja razvoja te identifikacijom najznačajnijih čimbenika razvoja i veličinom njihovog utjecaja. U svrhu ispunjavanja zadataka istraživanja provedena je analiza demografskih kretanja, ponude i dostupnosti centralnih funkcija, razine opremljenosti komunalnom infrastrukturom te intenziteta gospodarskih aktivnosti. Prilikom određivanja razvojnih prioriteta i mjera za njihovo ostvarenje u obzir su uzeti stavovi lokalnog stanovništva prikupljeni anketnim upitnikom te stavovi i vizije razvoja Potkalničkoga prigorja prikupljeni intervjuom s osobama koje izravno sudjeluju u definiranju smjerova budućeg razvoja. Potkalničko prigorje is a rural and mostly agricultural area located in the northwestern part of the Republic of Croatia. Within this area, there are significant differences in development despite the same development possibilities and conditions. This paper examines the existing spatial capabilities and limitations and identifies the most significant development factors and the magnitude of their impact. For the purpose of fulfilling the research tasks, an analysis of the demographic trends, the supply and availability of central functions, the level of equipment of the utility infrastructure and the intensity of economic activities were carried out. In determining development priorities and measures to achieve them, the attitudes of the local population gathered through the questionnaire were taken into account, as well as the attitudes and visions of the development of the Potkalničko prigorje collected through interviews with persons directly involved in defining the directions of future development.

Uspješnost gospodarstva izražava se razinom konkurentnosti, koja je jedna od najvažnijih faktora njene dinamičke efikasnosti, gospodarskog rasta i razvoja. Konkurentnost je koncept koji svatko želi povećati. Zato svaka država unapređuje konkurentnost svoje ekonomije. U ovom radu se kroz osnovne odrednice konkurentnosti i pretpostavke za postizanje prihvatljive razine prikazuje stanje gospodarske konkurentnosti u Republici Hrvatskoj. Prikazana je usporedba najkonkurentnijih država u svijetu kao i usporedba Republike Hrvatske sa zemljama u okruženju. U radu su navedene i mjere koje bi Republika Hrvatska trebala poduzeti kako bi povećavala svoj indeks konkurentnosti. Cilj rada je prikazati konkurentnost Republike Hrvatske na globalnoj razini, u usporedbi s referentnim državama i državama u okruženju. Ključna svrha rada je ukazati na potrebu uspostavljanja kvalitetnog i efikasnog institucionalnog okruženja kojim bi se oblikovao poticajan ambijent za uspješno odvijanje ekonomskih aktivnosti radi unapređenje konkurentnosti Republike Hrvatske, kako bi za ekonomski rast i održivi razvoj bili stvoreni dugoročno stabilni i održivi uvjeti., The success of an economy is expressed by the level of competitiveness, which is one of the most important factors of its dynamic efficiency, economic growth and development. Competitiveness is a concept we all want to achieve. That is why each country improves the competitiveness of its economy. This work presents the state of the economic competitiveness in the Republic of Croatia through the basic determinants of competitiveness and the assumptions for achieving the acceptable level of competitiveness. There is a comparison of the most competitive countries in the world, as well as the comparison of the Republic of Croatia with the surrounding countries. The paper also outlines the measures that the Republic of Croatia should take in order to increase its index of competitiveness. The aim of the work is to show the competitiveness of the Republic of Croatia at the global level, compared to the reference countries and the surrounding countries. The key purpose of this work is to point to the need to establish a quality and efficient institutional surroundings, which would create a stimulating environment for successful implementation of economic activities to improve the competitiveness of the Republic of Croatia in order to create long-term, stable and sustainable conditions for economic growth and sustainable development.

Baranja je smještena na sjeveroistoku RH u Osječko-baranjskoj županiji i se nalazi u dunavsko-dravskom međuriječju te ju karakterizira pogranični položaj što je uvelike utjecalo na regionalni razvoj Baranje. Iako se još osjećaju posljedice rata i unatoč lošijoj prometnoj povezanosti, ovaj kraj ima povoljne prirodno geografske uvjete za razvoj gospodarstva, kako poljoprivrede tako i turizma. Iako je Park prirode Kopački Rit glavna turistička atrakcija, sve veća važnost pridaje i ruralnom turizmu. Budući razvoj gospodarstva, a samim time i turizma kao njegove važne grane bi se trebao temeljiti na nadopuni postojeće turističke ponude koja ima brojne neiskorištene prirodne potencijale, te što boljom promocijom istih. Region of Baranja is situated on North-East of Republic of Croatia in Osijek-Baranja County, between rivers Danube and Drava and it has border position, which had huge influence on regional development of Baranja. Although there are still consequences of Croatian War of Independence and this region has bad traffic connections, this is place of good natural and geographical conditions for development of economy, agriculture and tourism. Although the Park of Nature „Kopački Rit“ is main touristic atraction, rural tourism becomes very important. Future development of economy and tourism, as it most important branch, should be based on replenishment of existing touristic offers which have many unused natural pontentials, and there should be better promotion of existing touristic offers.

Poduzetništvo se najčešće definira kao ukupnost poduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti. Poduzetništvo je izazov, tj. više od želje za uspjehom, više od inovativnosti, više od znanja i upornog rada, više od novog proizvoda, više od tržišta i više od novog potrošača. Malo i srednje poduzetništvo u današnjem ekonomskom sistemu definiraju se kao snaga koja može u najvećoj mjeri utjecati na poboljšanje određene nacionalne gospodarske strukture. Malo i srednje gospodarstvo u Hrvatskoj predstavlja jedan od mogućih generatora zapošljavanja i ekonomskog te gospodarskog razvoja. Europska unija predstavlja veliku šansu za Hrvatsko malo gospodarstvo budući da mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj u ovome trenutno značajno zaostaju za ekonomskom efikasnošću malog gospodarstva Europske unije. Koliko je poduzetništvo značajno za gospodarski rast i razvoj potvrđuje činjenica da je izrađena Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine koja je izravan odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim ciljem povećanja konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj. Realizacija općeg cilja bit će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva: poboljšanje ekonomske uspješnosti, poboljšan pristup financiranju - razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, promocija poduzetništva, poboljšanje poduzetničkih vještina, podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva te poboljšano poslovno okruženje - nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj. Entrepreneurship is most often defined as the totality of entrepreneurial's innovation, organizational, directional, management and supervisory abilities. Entrepreneurship is a challenge, ie, more than a desire for success, more than innovation, more than knowledge and persistent work, more than a new product, more than a market and more than a new consumer. Small and medium-sized enterprises in today's economic system are defined as the power that can to a large extent affect the improvement of a particular national economic structure. The small and medium sized economy in Croatia is one of the potential generators of employment and economic and economic development. The European Union represents a big chance for the Croatian small-scale economy, as small and medium-sized enterprises in Croatia are currently significantly lagging behind for the economic efficiency of the small-scale economy of the European Union. How much entrepreneurship is important for economic growth and development is confirmed by the fact that a Strategy for Entrepreneurship Development 2013-2020 has been developed, which is a direct response to a brief overview of the conditions with the general aim of increasing the competitiveness of the small economy in Croatia. Realization of the overall objective will be supported by measures to address five strategic objectives: improving economic efficiency, improved access to finance - developing various financial opportunities for small business entities and removing the financial gap for small businesses, promoting entrepreneurship, improving entrepreneurial skills, supporting lifelong learning employees in small business entities and improved business environment - upgrading progress achieved by removing the remaining administrative burdens and facilitating business in Croatia.

Joseph Schumpeter jedan je od najpoznatijih ekonomista koji je tijekom svojega života pridonio mnogo toga samom razvoju ekonomike. Najveći doprinos ekonomskoj analizi dao je u djelima o povijesti ekonomije i ekonomske misli. Schumpeter se u djelu Kapitalizam, socijalizam i demokracija osvrće na razvoj događaja u Engleskoj. Joseph Alois Schumpeter ističe tri temeljna razloga važnosti izučavanja povijesti ekonomske analize. Prvi je razlog u činjenici da suvremena dostignuća ekonomske teorije u sebi uvijek sadrže tragove znanstvenih pregnuća prošlosti. Schumpeterovo naglašavanje poduzetnika kao aktivnoga faktora promjena u konkurencijskome gospodarstvu stvara most između mikroekonomije poduzeća i makroekonomije državne politike. Schumpeter se dotaknuo i tržišnih procesa koji imaju veliki udio u ekonomiji i razvitku te njegovo gledanje na to pruža jake razloge za jasno opisivanje odnosa između ''statičke'' i ''dinamičke'' konkurencije. Što se tiče moderne metodologije ekonomije, Schumpeter i njegova knjiga “Teorije ekonomskog razvoja” značajno su utjecali na mnoge kasnije povjesničare ekonomske misli koji su se koristili Schumpeterovim idejama i ocjenama u pisanju udžbenika iz ove znanstvene discipline. Schumpeterov je utjecaj na teoriju gospodarskog razvitka bio uspješan, čak i među onim ekonomistima koji potpuno odbacuju tu teoriju. I među ekonomistima je, osobito onima kojima nedostaje poznavanje povijesti, izraz ''poduzetnik'' praktički srastao s imenom Schumpetera. Joseph Schumpeter is one of the most famous economists who contributed much to the development of economics during his lifetime. The greatest contribution to economic analysis was given in the works of the history of economics and economic thought. Schumpeter, in his work Capitalism, Socialism and Democracy, commented developments of events in England. Joseph Alois Schumpeter points out three fundamental reasons for the importance of studying the history of economic analysis. The first is the fact that contemporary achievements in economic theories always contain traces of the scientific pastures of the past. Schumpeter's emphasis on entrepreneurs as an active factor in changes in the competitive economy creates a bridge between the microeconomics of companies and macroeconomics of state policy. Schumpeter has also been touched by market processes that have a large share in economics and development and his view on this provides strong reasons for a clear description of the relationship between "static" and "dynamic" competition. Regarding the modern methodology of economics, Schumpeter and his book "Theories of Economic Development" significantly influenced many of the later historians of economics. Schumpeter's influence on the theory of economic development was successful, even among those economists who completely reject his theory. And among economists, especially to those who lack knowledge of history, the term 'entrepreneur' grown together with the name of Schumpeter.

Danas u svijetu ne postoji niti jedna zemlja koja je toliko velika i koja raspolaže svim potrebnim vrstama i količinama prirodnih bogatstava, a da nema potrebe trgovati sa svijetom. Vanjska trgovina je važna za cjelokupno gospodarstvo svake zemlje, pa tako i za Republiku Hrvatsku. Bez vanjske trgovine zemlja ne bi mogla biti konkurentna na svjetskom tržištu i ostvarivati devizna sredstva. Razmjenom roba i usluga s inozemstvom gospodarstvo jedne zemlje uključuje se u svjetsko gospodarstvo uspostavljajući odnose s njima. Prema tome, vanjska trgovina svojom djelatnošću usklađuje materijalni sastav društvenog proizvoda s potrebama potrošnje domaće zemlje. Drastično pogoršanje privrednih pokazatelja na početku devedesetih godina u Hrvatskoj ne bi se smjelo tumačiti isključivo ratnim posljedicama, zaboravljajući strukturne razloge uvjetovane prethodno desetogodišnjim razdobljem žestoke gospodarske i svekolike krize i u Hrvatskoj, iako je razaranje gospodarskih uvjeta najočitije i najizrazitije. Općenito promatrano, u posljednjih je 11 godina naglašeni trend bržeg rasta uvoza od izvoza rezultirao visokim trgovinskim deficitima, ali i visokim deficitom na tekućem računu platne bilance. Ulaskom u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine, ostvario se najvažniji vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske nakon osamostaljenja na kojem se intenzivno radilo dulje od desetljeća. Uzajamno otvaranje tržišta za kretanje roba, usluga, radne snage i kapitala već je proteklih godina donijelo vidljive promjene. Hrvatska bi trebala puno više izvoziti svoje proizvode i smanjiti uvoz. Također domaći proizvodi bi se trebali još više promovirati i plasirati u inozemstvo, naročito ulaskom u Europsku uniju gdje se otvaraju nove mogućnosti. Potrebno je da se u neposrednoj suradnji sa svim sudionicima u proizvodnji, razmjeni i potrošnji roba i usluga, omogući skladan gospodarski razvoj zemlje, da vanjska trgovina utječe na razvoj i unapređenje proizvodnje te da zadovolji stvarne potrebe domaćeg tržišta i osigura plasman proizvedenih viškova robe i ponuđenih usluga na stranim tržištima. Europska Unija možda pruža i više prednosti nego izazova u svim nabrojenim segmentima, ali treba pravilno usmjeriti politiku Republike Hrvatske te je uskladiti s europskim standardima, mogućnostima i prilikama. In today's world there is no country that is so large and that has all the necessary types and quantites of natural resources, and there is no need to trade with the world. Foreign trade is important to the overall economy of each country, including the Republic of Croatia. Without foreign trade country could be competitive int he global market and generate foreign exchange. Exchange of goods and services with foreign economy of a country is included int he word economy by establishing relationships with them. Consequently, foregn trade their activity aligns the material composition of the social product to the needs of domestic consumption oft he country. Drastic deterioration of economic indicators at the beginning oft he nineties in Croatia should not be interpreted solely war consequences, forgetting the structural causes of the conditioned pre-decade fierce economic and overall crisis in Croatia, although the destruction of economic conditions the most obvious and the most expressive. Generally we observe, int he last 11 years market trend of faster growth in imports than in exports resulted in a high trade deficit, but also the high current account deficit. By joining the European Union on 1. July 2013, made the most important foreign policy goal oft he Croatian affer independence where intensively worked for more than a decade. Mutual opening of markets for the movement of goods, services, labor and capital, but in recent years has brought visible changes. Croatia would have a lot more to export their products and reduce imports. Also domestic products should be further promoted and abroad, especially in joining the EU, where open new opportunitise. You need to be in close cooperation with all oarticipants int he production, exchange and consumption of goods and services, the harmonious economic development oft he country, that foreign trade infldences the development and improvement of production and to meet the real needs oft he domestic market and ensure the placement of manufactured goods surpuls and offered service sin foreign markets. The European Union may provides more benefits than challenges int he above-mentioned segments, but must be properly focused policy oft he Republic of Croatian and is aligned with European standards, possibilities and opportunities.

The objective of this research is to empirically compare the management that is most suitable for radical innovation with that needed for incremental innovation. The relationship between the results of research and development and management styles was surveyed using a questionnaire. Respondents included research and development leaders in Japanese manufacturing, with special attention given to the differences between radical innovation and incremental innovation. Results verified, in an integrated way, the management and leadership factors, taking into consideration the differences arising from the object under analysis and the environmental factors. Cilj raziskave je empirično primerjati upravljanje, ki je najprimernejše za radikalne inovacije, potrebne za postopne inovacije. Kar zadeva metodologijo, smo z anketiranjem vodij raziskav in razvoja v japonski industriji ugotavljali povezavo med rezultati raziskav in razvoja ter stili upravljanja s posebnim poudarkom na razlikah med radikalnimi in postopnimi inovacijami. Raziskava je potrdila povezanost dejavnikov upravljanja in vodenja, upoštevajoč razlike, ki izhajajo iz predmeta analize in okoljskih dejavnikov.

Cestovni promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vožnjom po ulicama tj. cestama. Osnovna podjela cestovnog prometa se dijeli na putnički (promet ljudi) i teretni (promet tereta) promet. Ličko-senjska županija u ukupnom prostoru Republike Hrvatske ima izuzetno značajan geoprometni položaj, a samim time ima sve potrebne preduvjete da preuzme važnu spojnu ulogu unutar prostora Hrvatske. Županija je infrastrukturno razvijena, a korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, postoje preduvjeti i da doživi uzlazni gospodarski razvitak kojim bi njeni građani ostvarili trendove napretka jednake prosječnom hrvatskom građaninu. Posljednjih 10-ak godina podignut je standard i gustoća cestovne mreže i približio se razini prosjeka gustoće cestovne mreže u Republici Hrvatskoj (500 [m/km2]), što izrazito pozitivno utječe na gospodarstvo same županije. Razvoj cestovnog prometa i cestovna povezanost je svakako jedan od ključnih elementa za razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj, a samim time i u Ličko-senjskoj županiji. Road traffic is the process of moving, i.e. transporting people and / or things by driving on streets or roads. It is basically divided on passenger (people transport) and cargo (goods transport) traffic. In the entire territory of the Republic of Croatia, Lika-Senj County has an exceptionally significant geographic position and with that all necessary preconditions to take over an important connecting role within Croatia. County has developed infrastructure, with using its own natural and human resources, preserved environment and natural, historical and cultural heritage, there are preconditions to experience the economic development that would make its citizens achieve progress equal to the average Croatian citizen. In the last 10 years, the standard and density of the road network has been raised and got close to the average level of the road network density in the Republic of Croatia (500 [m/km2]), which has a positive effect on the economy of the county. Road transport development and road connections are certainly one of the key elements for economic development in the Republic of Croatia, and thus in Lika-Senj County.

Cestovni promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vožnjom po ulicama tj. cestama. Osnovna podjela cestovnog prometa se dijeli na putnički (promet ljudi) i teretni (promet tereta) promet. Ličko-senjska županija u ukupnom prostoru Republike Hrvatske ima izuzetno značajan geoprometni položaj, a samim time ima sve potrebne preduvjete da preuzme važnu spojnu ulogu unutar prostora Hrvatske. Županija je infrastrukturno razvijena, a korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, postoje preduvjeti i da doživi uzlazni gospodarski razvitak kojim bi njeni građani ostvarili trendove napretka jednake prosječnom hrvatskom građaninu. Posljednjih 10-ak godina podignut je standard i gustoća cestovne mreže i približio se razini prosjeka gustoće cestovne mreže u Republici Hrvatskoj (500 [m/km2]), što izrazito pozitivno utječe na gospodarstvo same županije. Razvoj cestovnog prometa i cestovna povezanost je svakako jedan od ključnih elementa za razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj, a samim time i u Ličko-senjskoj županiji. Road traffic is the process of moving, i.e. transporting people and / or things by driving on streets or roads. It is basically divided on passenger (people transport) and cargo (goods transport) traffic. In the entire territory of the Republic of Croatia, Lika-Senj County has an exceptionally significant geographic position and with that all necessary preconditions to take over an important connecting role within Croatia. County has developed infrastructure, with using its own natural and human resources, preserved environment and natural, historical and cultural heritage, there are preconditions to experience the economic development that would make its citizens achieve progress equal to the average Croatian citizen. In the last 10 years, the standard and density of the road network has been raised and got close to the average level of the road network density in the Republic of Croatia (500 [m/km2]), which has a positive effect on the economy of the county. Road transport development and road connections are certainly one of the key elements for economic development in the Republic of Croatia, and thus in Lika-Senj County.

V strokovni monografiji z naslovom Planiranje razvojnih rešitev podjetja avtorji preučujejo institucijo družine in razvoj družinskega podjetja na primeru slovenskega podjetja, podajajo izsledke naklonjenosti slovenskih podjetij inoviranju, pojasnjujejo panožno analizo bonitetnih ocen kot pomoč pri sprejemanju odločitev o poslovnih partnerjih, analizo zaznane velikosti izvoznih ovir v času finančne in gospodarske krize na primeru slovenskih izvoznikov, raziskujejo prepoznavanje in ocenjevanje novih in kompleksnih tveganj, analizirajo praktično poučevanje študentov in učne metode prenosljivih oziroma prečnih kompetenc v Sloveniji, pojasnjujejo kako se razvija kulturna inteligenca pri študentih in predstavljajo dojemanje pomena okoljskega računovodstva pri študentih poslovne ekonomije. Navedeno predstavlja različne vidike preučevanja, ki lahko usmerjajo k ustreznim možnostim razvoja podjetja. In the professional monograph entitled Planning the development solutions of enterprises authors examine the institution of the family and the development of family business on the case of Slovenian enterprise, provide results of affection of Slovenian enterprises for innovations, explain sectorial analysis of credit ratings to help enterprises making decisions on business partners, analysis of the perceived size of the export barriers in time of financial and economic crisis on the case of Slovenian exporters, explore the identification and assessment of new and complex risks, analyse the practical teaching of students and teaching methods of transferable or transversal competences in Slovenia, explain how to develop cultural intelligence of students and represent the perception of the importance of environmental accounting among students of business economics. All of the foregoing represents different viewpoints of the examination, which can be directed towards the appropriate possibilities of enterprise's development.

Gospodarstvo grada Osijeka i razvoj grada, koji je omogućavala njegova porezna snaga, nakon ulaska u Kraljevinu SHS našli su se u poteškoćama. No, unatoč nepovoljnim financijskim trendovima, prilagodbi novom tržištu i prometnoj izoliranosti Osijeka, u gradu se ipak tijekom 1920-ih počeo realizirati program modernizacije infrastrukture. Uvođenjem kraljeve diktature i nove upravne podjele 1929. grad Osijek izgubio je svoju administrativnu važnost, a s njom i važne državne institucije. To se negativno odrazilo na osječke gospodarstvenike koji su ubrzo potom osjetili i punu jačinu udaraca Velike depresije – izgubljena tržišta i umanjenje kupovne moći. Državna je vlast, kao reakciju na gospodarsku krizu, naredila štednju koja je zapravo značila da će država štedjeti na gradu Osijeku, ukidajući državne institucije koje su djelovale u Osijeku ili ih prebacujući na teret osječkoga gradskog proračuna., The economy of the city of Osijek and the development of the city, which was enabled by its tax strength, after the entrance into the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes found themselves in difficulties. Nevertheless, despite the negative financial trends, adjustment to the new market and traffic isolation of Osijek, in the city during 1920s a program of infrastructure modernization started its realization. After the introduction of the king’s dictatorship and new government division in 1929 the city of Osijek lost its administrative importance as well as important government institutions. That had a negative impact on the economists of Osijek who soon after that felt the full strength of the Great Depression strike – lost markets and lower buying power. The government, as a reaction to the economic crisis, ordered saving, which actually meant that the state would be saving on the expense of the city of Osijek. The state abolished government institutions located in Osijek or put them under city budget of Osijek.

Glavni je cilj rada utvrdit fiskalni položaj otoka Hvara, Brača i Visa te utjecaj fiskalnih instrumenata države i lokalnih jedinica na razvoj otoka od 2007. do 2014. U radu je prikazan pregled izvora financiranja otoka i to primarno posredstvom proračuna lokalnih jedinica, državnih potpora i poticaja, subvencija, transfera iz državnog proračuna i ulaganja putem kredita i zajmova. U radu se nastoji utvrditi jesu li mjere i instrumenti državne politike i lokalnih jedinica utjecale na fiskalnu poziciju otoka i pridonijele poboljšanju gospodarske i demografske slike otoka.

Suvremeni razmještaj stanovništva na kvarnerskim i sjevernodalmatinskim otocima rezultat je različite mogućnosti prirodno – geografske osnove, geoprometnog položaja, historijsko geografskog razvoja otočnih naselja, društveno – gospodarskih čimbenika i suvremenih demografskih procesa. Očit je disparitet naseljenosti između udaljenijih otoka i bližih obalnih otoka ili onih koji su povezani mostom sa kopnom. Kako su veličina otoka i udaljenost od kopna konstante, valjano je tražiti odgovarajuće postupke kojima bi se moglo popraviti teško populacijsko stanje i utjecati na problem demografskog razvoja. U skladu s tim u radu će se pokušati predložiti nekoliko mjera koje bi zaustavile ili popravile negativnu populacijsku strukturu kvarnerskih i sjevernodalmatinskih otoka. Modern distribution of the population on the Kvarner and North Dalmatian islands is the result of different possibilities of natural - geographic basis, geotraffic position, historical and geographical development of the island's settlements, socio - economic factors and contemporary demographic processes. There is an obvious disparity between the population of distant islands and closer, coastal islands, or those linked with bridge to the mainland. As the size of the island and the distance from the mainland are constant, it is valid to seek the appropriate procedures that could be used for repairing the difficult population status and affect the problem of demographic development. Accordingly, the paper will try to propose several measures to stop or to improve negative population structure of the Kvarner and North Dalmatian islands.

Mali, inovativni, spremni odgovoriti na vanjske podražaje i potrebe tržišta – to su tzv. startup projekti koji dolaze u brojnim oblicima no najčešće kao mlada poduzeća s malim temeljnim kapitalom u kojima je udruženo nekoliko suosnivača. Oni znaju što žele raditi, no za to im nedostaju novac, određena znanja i vještine te poslovne veze. Sve im to pružaju inkubatori, sastavni dio kulture startupa koja se je posljednjih godina razvila i u Hrvatskoj. Podataka o uspjesima hrvatskih projekata za sada nema jer su i oni uspješniji projekti tek na začetku, no o koliko se rizičnom poslu za osnivače i ulagače radi govori podatak da u Sjedinjenim Državama čak 9 od 10 startupova propadne u prvih četiri godina, unatoč investiranju. Razvijanjem startup kulture - poduzetnički inkubatori predstavljaju najbolji način samozapošljavanja i poticanja ekonomskog razvoja koji će u velikoj mjeri pridonijeti i razvoju gospodarstva u državi.

Ovaj rad prikazuje razvoj Vinkovačke u drugoj polovici 20.-og i početkom 21.-og stoljeća. Cilj ovog rada je s demografskog i gospodarskog aspekta prikazati transformaciju ove regije na prijelazu iz socijalističkog razdoblja u razdoblje tržišno orijentirane ekonomije i objasniti faktore koji su utjecali na nešto lošiji razvoj ove regije u zadnjih 20 godina. Vinkovačka regija 90.-ih godina prolazi kroz procese pretvorbe i privatizacije koji su se poklopili s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i ostavili negativne učinke i na ovaj kraj. Krajnji cilj ovog rada je istražiti brojne mogućnosti gospodarskog napretka u svrhu poboljšanja demografskih i gospodarskih prilika i općenito poboljšanja kvalitete života stanovnika Vinkovačke regije. This paper is written to give insight about the Vinkovci region during the second half of the 20th and the beginning of the 21st century. The aim of this paper is to show the demographic and the economic aspects of the transformation of this region caused by the switch from a socialist to a market-based economy, and to try to explain the factors that caused the somewhat inhibited development of this region during the last 20 years. During the Serbian aggression in the 1990s, the Vinkovci region went through the processes of privatization and transition, which reflected negatively onto its development. The main goal of this paper is to explore the numerous possibilities of economic progress for the region, in order to improve the demographic and economic conditions, along with the quality of life of the Vinkovci region in general.

Gospodarski rast i razvoj neke države ovisi o mnogo čimbenika kao što su globalizacijski procesi, tehnologija, politika, gospodarstvo te mnogi drugi. Konkurentska prednost gospodarstva temelji se na razvoju poduzetništva i obrazovanja za poduzetništvo, s naglaskom na usvajanje potrebnih poduzetničkih kompetencija, razvoj vještina i usvajanje specifičnih znanja o poduzetništvu, te razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu i razvoju poduzetničke kulture. Lisabonskom strategijom, Strategijom učenja za poduzetništvo, kao i drugim relevantnim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske naglašava se takva usmjerenost. Danas se u teoriji i praksi sve više isprepliću elementi menadžmenta, ali i poduzetništva u javnom sektoru. Javni sektor je partikularan po svojoj ulozi u današnjem društvu, što mu daje važnu ulogu u procesima društvenog i gospodarskog razvoja. Javnom sektoru je uz modernu tehnologiju, posebno neophodna profesionalizacija i razvoj kadrova pa uloga poduzetništva uz obrazovanje postaje relevantan čimbenik u razvoju i poslovnom unapređenju javnog sektora. Ako iskoristimo sve snage i prilike koje nam osigurava ovaj sektor, a slabosti i prijetnje svedemo na minimum, moguće je potaknuti gospodarski razvoj i ulogu poduzetništva u javnom sektoru. U tom kontekstu potrebno je sustavnije razvijati poduzetništvo i obrazovanje za poduzetništvo kao ključnu kompetenciju na svim razinama javnog sektora.

Otok Zlarin je naseljen još u pretpovijesno doba, kao i tijekom Rimljana i Liburna, a samo ime Zlarin prvi put se spominje krajem 13. stoljeća u službenom listu u kojemu ga grad Šibenik daruje šibenskom biskupu. Zlarin, ujedno i jedino veće naseljeno mjesto, tipičan je primjer dalmatinskoga mjesta s kamenim kućama, uskim ulicama te karakterističnim zvonikom mjesne crkve. Cijeli je otok inače prilično pošumljen, a već stoljećima se uređuju i maslinici te vinogradi. Tijekom povijesti, a pogotovo u 19. stoljeću, ovdje su se zbivale velike promjene ; Zlarin je tada dobio svoj prvi telegraf, mjesnu školu, javnu rasvjetu te toranj s javnim satom (Leroj), dok se početkom 20. stoljeća izgradila nova riva te prvo javno kupalište. Tada je na otoku bilo više od 1800 stanovnika, koji su se osim poljoprivredom, uglavnom bavili pomorstvom, ribarstvom te koraljarstvom. S vremenom su počela iseljavanja i danas ovdje živi oko 300 stanovnika. Sva političko-gospodarska događanja na obalnom prostoru bitno su utjecala na razvitak Zlarina koji je osobito u doba osmanlijskih osvajanja u 17. i 18. stoljeću služio kao zbjeg kopnenog stanovništva što djelomično može objasniti njegovo demografsko pulsiranje. Nekada vrijedan strateški položaj danas je beznačajan, a razvoj grada Šibenika vrlo različito utječe na razvoj otoka Zlarina, te ga u izvjesnom smislu stimulira, ali i guši, te crpi njegove demografske resurse ; rad u Šibeniku je izvorište zapošljavanja, ali preseljenje u mjesto rada uvjetuje depopulaciju otoka.

U radu je prikazan socijalno-ekonomski razvoj Međimurja u drugoj polovici 20. stoljeća. Cilj rada jest prikazati demografske procese i ekonomske prilike koje su se odvijale na području Međimurja i objasniti zašto je došlo do demografskih i ekonomskih promjena te prikazati uzroke koji su utjecali na socijalno-ekonomska kretanja i posljedice koje su proizašle iz takvih kretanja. Međimurje je historijsko-geografska regija, u administrativnom smislu uključena u jednu od dvadeset jedne jedinice područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, Međimursku županiju. Međimurje je od nerazvijene agrarne sredine dospjelo na viši stupanj demografskog i gospodarskog razvoja zahvaljujući prije svega radu i odlasku u inozemstvo svojih stanovnika koji su kontinuirano ulagali u svoj kraj. Međimurje je vrlo dinamična regija u svim aspektima javnog, društvenog i gospodarskog života i komunalno najbolje opremljena hrvatska regija. This paper presents the social and economic development in region of Međimurje in the second half of 20th century. The aim of the paper is to show the processes of demographic and economic circumstances that have taken place in Međimurje and explain why came to demographic and economic changes and to present the causes that influenced the socio-economic developments and the consequences arising out of such developments. Meimurje is the historical and geographical region, administratively included in one of twenty-one local (regional) self-governments of the Republic of Croatia, Međimurje County. Međimurje was matured from undeveloped agricultural region to a higher degree of demographic and economic development, primarily due to work and moving abroad its inhabitants who have continuously invested in their region. Međimurje is very dynamic region in all aspects of public, social and economic lives and the best equipped Croatian communal space.

Konec devetdesetih let prejšnjega stoletja je prišlo do velikih družbeno- gospodarskih sprememb v državah vzhodne Evrope. Končalo se je obdobje hladne vojne in delitev Evrope na zahodni kapitalistični in vzhodni socialistični družbeno-politični sistem. Družbeno-gospodarske spremembe so potekale tudi na območju bivše Socialistrične federativne republike Jugoslavije. Z osamosvojitvijo Slovenije se je začelo tranzicijsko obdobje. S prestrukturiranjem gospodarstva in prehodom na tržno gospodarstvo se je slovensko gospodarstvo začelo prilagajati zahtevam skupnega evropskega trga. Družbeno-politične razmere v Bosni in Hercegovini (v nadaljevanju BiH) so se po razpadu SFRJ bistveno zaostrile, predvsem zaradi političnih razmer, ki so pripeljale do vojne. Šele z Daytonskim sporazumom se je vzpostavil mir, ki pa ni rešil nacionalnih sporov v regiji in ni zagotovil stabilnih pogojev za razvoj gospodarstva. Z diplomsko nalogo želimo preučiti in primerjati gospodarske razmere v Sloveniji in BiH po letu 1991. Slovenija je peta največja vlagateljica v BiH, zato nas zanima interes slovenskih podjetij za vlaganja v gospodarstvo BIH in možnosti slovensko-bosansko-hercegovskega gospodarskega sodelovanja v prihodnje. Economic Changes in Slovenia and in Bosnia and Herzegovina after 1991 At the end of the nineties of the twentieth century the eastern European countries reached big social-economical changes. It was the end of the Cold war and the end of the separation of Europe to socialistic East and capitalistic West. Changes were also present on the part of ex Yugoslavia. When Slovenia became independent, the country began with transition era. Slovenia had to restructure all economy and start with world market economy because of its ambition to become one of the members of the European Union. After Yugoslavia fell apart, social and political situation in Bosnia and Herzegovina was becoming more and more strained, so the worst scenario happened - the war started. The Dayton agreement reestablished peace but it did not assure stability in the country or the economy. With this diploma thesis we want to get more information about economic situation in Slovenia and in Bosnia and Herzegovina and also compare economical situation in both countries after 1991. Slovenia is the fifth biggest investor in Bosnia and Herzegovina, therefore we are interested to know more about Slovenian companies and their interests for investments in Bosnian economy and possible future Slovenian- Bosnian economical cooperation.

U radu je prikazan socijalno-ekonomski razvoj Međimurja u drugoj polovici 20. stoljeca. Cilj rada jest prikazati demografske procese i ekonomske prilike koje su se odvijale na podrucju Međimurja i objasniti zašto je došlo do demografskih i ekonomskih promjena te prikazati uzroke koji su utjecali na socijalno-ekonomska kretanja i posljedice koje su proizašle iz takvih kretanja. Međimurje je historijsko-geografska regija, u administrativnom smislu ukljucena u jednu od dvadeset jedne jedinice podrucne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, Međimursku županiju. Međimurje je od nerazvijene agrarne sredine dospjelo na viši stupanj demografskog i gospodarskog razvoja zahvaljujuci prije svega radu i odlasku u inozemstvo svojih stanovnika koji su kontinuirano ulagali u svoj kraj. Međimurje je vrlo dinamična regija u svim aspektima javnog, društvenog i gospodarskog života i komunalno najbolje opremljena hrvatska regija.

Svi projekti koje prijavitelji pripremaju i prijavljuju na različite natječaje za dodjelu sredstava koje raspisuje Europska komisija imaju svoje prioritete i ciljeve. S druge strane Europska komisija također ima svoje ciljeve, koje provodi svojom politikom i programima. I jedni i drugi imaju komplementarne ciljeve čijem ostvarenju teže, a tim ostvarivanjem zapravo stvaraju direktne ili indirektne implikacije na socio-ekonomsko stanje na području na kojem se projekti implementiraju, bilo da je riječ o pojedinom gradu, općini, regiji pa i državi. Istodobno većina dionika teži idealnoj situaciji, da se povuku i implementiraju sva sredstva koja stoje na raspolaganju u okviru dostupnih fondova, a sukladno tomu, uspješnost neke teritorijalne jedinice najčešće se ali i najjednostavnije mjeri brojem projekata i iznosom sredstava implementiranim kroz te projekte. To je nominalna dimenzija implementiranih projekata, no realnu dimenzija ili realan doprinos svakog projekta ili svakog implementiranog eura puno je teže procijeniti, ali to je način da se dobiju stvarni pokazatelji utjecaja ili implikacije projekata na socio-ekonomsko stanje nekog područja. Dakle za dobivanje odgovora na pitanje koliki i kakav je realan utjecaj projekata financiranih iz fondova Europske unije znanstvenici koriste različite metode i modele. U ovom će radu biti prikazane neke od tih metoda i modela koje se primjenjuju u zemljama Europske unije s osvrtom na metode koje bi se mogle koristiti u Republici Hrvatskoj, a ne koriste se.

U radu su obrađena industrijsko-geografska obilježja razvoja Koprivnice. Razvoj grada uvijek je ovisio o nekoj vrsti proizvodne tradicije: u prošlosti to su bile manufakture i obrtnički cehovi, a u novije vrijeme (u proteklom stoljeću) razvoj grada temeljio se na industriji. Sekundarne djelatnosti od sredine prošlog stoljeća dominantna su grana koprivničkog gospodarstva. No i razvoj industrije ovisio je o određenim lokacijskim faktorima od kojih su najvažniji geografski i prometni položaj, demografska osnova i prirodna bogatstva Koprivnice i okolice. Ovi faktori utjecali su na razvoj određenih grana industrije, poljoprivredna okolica na razvoj prehrambene, bogatstvo šumskog fonda na razvoj papirne i drvne industrije itd. Iako se u posljednjih dvadesetak godina broj zaposlenih u industriji smanjuje, ovisno o stanju u gospodarstvu te stanju industrije općenito, industrija Koprivnice još uvijek zauzima važno mjesto u gospodarstvu Koprivničko-križevačke županije i Republike Hrvatske. Kao takva utječe na demografske promjene, cirkulacije stanovništva, urbanistički razvoj grada i stanje okoliša.

Tema rada je razvoj Općine Gornja Stubica tijekom različitih povijesnih razdoblja s posebnim naglaskom na suvremeni razvoj nakon 1990. godine. Prvi dio rada bavi se prirodno-geografskim obilježjima kraja. Prikazani su reljef, klima, vode, tla i vegetacija. Drugi dio govori o naseljenosti, prostornoj mreži naselja i demografskim obilježjima općine. Zatim je donesen pregled nalaza koji upućuju na prisutnost stanovništva tijekom prapovijesnog i antičkog razdoblja u stubičkom kraju te njihova valorizacija. Razvoj promatranog prostora od srednjovjekovnog do suvremenog doba prikazan je kroz gospodarska, prometna i društvena obilježja. U završnom dijelu iznesene su mogućnosti budućeg razvoja. The theme of this thesis is the development of Gornja Stubica County with special emphasis on modern development after 1990. The first part of the thesis is about historicalgeographical characteristics of the area. It presents relief, climate, hidrogeography, soil and vegetation. The second part of the thesis is about the population density, the settlement placement in the area and demographical characteristics of County. It also covers historical findings of the population presence during prehistorical and ancient ages in Stubica region and its valorization. The development of analized area from medieval to modern age is covered through economical, traffical and social characteristics. The ending brings the oportunities of future development.

U radu se polazi od spoznaje da zadrugarstvo ima značajnu ulogu u gospodarskom razvitku, te ovaj rad afirmira zadružnu filozofije i druge etičke vrijednosti. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva identificiraju se kao ključni subjekti prilikom zadružnog organiziranja koja moraju prepoznati prednosti, prilagoditi se tržištu i prihvatiti promjene kao i nove spoznaje. Cilj je ovog rada prikazati stanje zadrugarstva u Republici Hrvatskoj kao i njegov gospodarski potencijal s osvrtom na provođenje programa potpora od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Novi prijedlozi zakonske regulative, kao i različite potpore ali i cjelokupni zadružni sustav na putu je ka sve većoj potpori i afirmaciji zadrugarstva što je u radu argumentirano kroz novi prijedlog Zakona o zadrugama

Predmet istraživanja ovog rada su mogućnosti razvoja u Virovitičkom kraju, koji obuhvaća prostor bivše općine Virovitica, odnosno prostor današnjeg Grada Virovitice te općina Lukač, Gradina, Suhopolje i Špišić Bukovica. Periferan položaj Virovitičkog kraja utjecao je na njegov demografski i gospodarski razvoj. Temeljni problem predstavlja depopulacija i zaostajanje gospodarstva u cjelini. U radu su analizirani demografski i gospodarski pokazatelji i prema njima definirane mogućnosti razvoja. The subject of this thesis are development opportunities in Virovitica region, which includes an area of the former community Virovitica, ie the area of today's municipality Virovitica and communities Gradina, Lukač, Suhopolje and Špišić Bukovica. The peripheral position of the Virovitica region has influenced its demographic and economic development. The basic problem is depopulation and stagnation of the economy. In this thesis were analyzed demographic and economic indicators, according to whitch were defined development opportunities.

Železniški promet v Sloveniji je pomemben dejavnik v tranzitnem prometu po ozemlju Republike Slovenije. Z njim se državno ozemlje povezuje in omogoča pretočnost. Ob tem se koristi gospodarstvo, njegov razvoj in uspešnost poslovanja. Je ključnega pomena za organiziranost in opravljanje logističnih, ekonomskih in trgovskih storitev. Zgodovina železniškega prometa preko slovenskega ozemlja je zelo razgibana. Na razvoj prog skozi ozemlje je predvsem vplivala vloga držav, katerim je to ozemlje pripadalo pred osamosvojitvijo Republike Slovenije. Težnje po povezovanju prog z dostopom do morja so bile vzrok, kajti slovensko ozemlje je zaradi svoje geografske lege ključnega pomena v povezovanju evropskih držav s Sredozemljem. Razvoj slovenskega omrežja danes lahko ocenimo kot zelo kritično v primerjavi z razvojem železniškega prometa v evropskih državah. Glede na perspektive, ki bi jih lahko bolje razvito omrežje nudilo, nam manjka še dosti rešitev in vlaganj v boljši razvoj. Railway transport in Slovenia is an imporant factor in transit traffic through our country. It allows its connection to other countries and traffic flow capacity. Railway traffic allows growth of economy, its development and production bonuses. It is of vital importance in organizing and carrying out logistic, economic and commercial services. The history of railway transport through Slovenia has been very dynamic. The development of railway lines had been influenced by the countries which were the owners of our land before Slovenia became an independent country. Another important factor has been the sea because railway lines connect European countries with the Mediterranean. The development of the Slovenian railways network nowadays is very critical in comparison to other European countries. In the light of perspectives a better developed network can offer there are still a lot of solutions and investments that can be implemented.

Vukovarsko-srijemska županija danas pripada u najslabije razvijena područja Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata, ovo područje je značajno stradalo.

U Hrvatskom saboru, Odbor za razvoj i obnovu je 14. listopada 2008. godine održao okrugli stol s temom "Biomasa u gospodarskom i energetskom razvoju RH" čiji zaključci su opisani u ovom radu.

Plan gospodarske obnove i razvoja Atene Ksenofont temelji na uvažavanju osnovnih interesa triju glavnih klasa atenskog pučanstva, tj. građana, stranaca i robova. Dominantan položaj građanskog staleža mogao se održati jedino zastupljenošću građana u državi i državnim monopolom u odnosu prema poduzetnim strancima. Da bi se potakla unutarnja i vanjska trgovina te novčarski poslovi, trebalo je dati garanciju sigurnosti i strancima. On to čini prijedlogom da se poboljša status stranaca, da se uvede posebna zaštita njihovih prava (odbor za zaštitu stranaca) i da se istaknutim strancima osiguraju posebne počasti. Imajući pred sobom problem osiromašenja građana, Ksenofont predlaže da se uvede porez i da se oformi poseban financijski fond iz kojeg bi se isplaćivale dnevne naknade za uzdržavanje. Predlaže da se fond proširi kao dioničko društvo pod upravom države koje bi prikupljalo slobodna sredstva i investiralo u razne oblike kapitalnih objekata koje bi onda država davala u zakup domaćim i stranim poduzetnicima ili bogatim ljudima. Ksenofont predlaže da se iz tog “kapitalnog fonda” financira gradnja kuća i hotela, lučkih i drugih pogodnosti za trgovce i posjetitelje, izgradnja trgovačkih brodova u državnom vlasništvu za iznajmljivanje privatnim brodarima i kupovina robova koji bi se također iznajmljivali privatnim poduzetnicima. Posebna pozornost posvećuje se mogućnostima unapređenja i proširenja rudnika srebra u Laurionu, iz kojih bi država mogla osigurati velike prihode. Za realizaciju svoga plana Ksenofont pretpostavlja održavanje mira, jer se u miru mogu uštedjeti velika sredstva koja bi inače progutao rat, a osim toga smanjuju se rizici i povećava povjerenje. Time bi Atena pridonijela održanju mira u Grčkoj i povećanju svoje sigurnosti. On posebno inzistira na čvrstoj vezi između gospodarskog razvitka i održanja mira, što je i zbiljska osnovica moći države., Xenophon founds his plan of economic renewal and development of Athens on the recognition of basic interests of the three principal classes of Athenian population, namely citizens, strangers and slaves. The predominant position of the citizens’ class could be upheld only by representation of citizens in the state and by state monopoly with regard to enterprising strangers. In order to give a boost to internal and external trade and fiscal transactions, strangers also had to be guaranteed safety. Thus Xenophon advances an improvement of the strangers’ status, the enactment of special protection of their rights (board for the protection of strangers), and the awarding of special commendations to prominent strangers. Faced with the problem of the citizens’ impoverishment, Xenophon suggests the introduction of tax and the establishment of a special financial fund, which would provide for daily sustenance wages. He also suggests the expansion of the fund into a state-governed joint stock company, which would collect free assets, invest in various forms of capital objects, and the state would lease them to domestic and foreign entrepreneurs and wealthy people. Furthermore, Xenophon proposes that the “capital fund” be used for financing construction of houses and hotels, port- and other facilities for merchants and visitors, building of state-owned merchant ships for rent to private shipowners, and the purchase of slaves, which would also be rented to private entrepreneurs. Special attention is dedicated to the possibilities of improving and expanding the silver-mines in Laurion, which could ensure great income to the state. According to Xenophon, a prerequisite for the realisation of his plan is preservation of peace, for in peacetime large resources can be saved which would otherwise be swallowed by war, risks are reduced, and trust increased. In this way Athens would contribute to the preservation of peace in Greece and enhance its own security. He particularly insists on a close connection between economic development and peace preservation, which is the true foundation of a state’s power.

U radu je prikazan historijsko-geografski razvoj Poreča. U prvom poglavlju obrađuju se smještaj i geografski položaj te neka prirodno-geografska obilježja koja su utjecala na razvoj naseljenosti. U daljnjem radu po razdobljima dan je pregled naseljenosti i utjecaj naseljenosti na prostorne promjene u gradu.Obrađena su razdoblja historijsko-geografskog razvoja Poreča u pretpovijesno vrijeme, vrijeme Rima, Bizanta, venecije, Austrije. Na kraju rada dan je osvrt na današnji izgled i razvitak Poreča u jednu od najposjećenijih turističkih regija Hrvatske.

U ovom radu obradit ćemo ulogu Kraljskog Dalmatina u prosvjećivanju dalmatinskog stanovništva. Za francuske uprave u Dalmaciji dolazi do krupnih promjena u gospodarstvu, školstvu, zdravstvu, upravi, sudstvu pa i crkvenom životu. Francuzi su u Dalmaciji našli izrazitu zaostalost i zapuštenost u svim strukturama društva. Stoga će Vincenzo Dandolo i Auguste Marmont sa suradnicima, a na osnovi francuskih planova, pokušati izvući Dalmaciju iz zastarjelog načina rada i udariti temelje modernim tokovima. Sada, u novim političkim uvjetima, pojavio se Kraljski Dalmatin, službeno glasilo dalmatinske vlade i prvi list na hrvatskom jeziku u povijesti našeg novinarstva. To je bio najznačajniji kulturni događaj za francuske uprave na našim prostorima. Kraljski Dalmatin po stilu i sadržaju zanimljiv je i kao jezično pravopisni uradak. U njemu je objavljena prva novinska vijest na hrvatskom jeziku u srpnju 1806. Kao moderno sredstvo obavještavanja Kraljski Dalmatin će, uz brojna oznanjenja, otvoriti proces modernizacije i demokratizacije u dalmatinskom društvu. Dokidaju se stare feudalne ustanove komunalnog uređenja gradova, koje zamijenjuju nove građanske ustanove - općine s općinskim vijećima. Kraljski Dalmatin je iscrpno informirao o strukturi novih upravnih i sudbenih vlasti na svim razinama. Građani su postali jednaki pred zakonom, sudstvo je odvojeno od uprave, ukinuta je tortura i batinanje. Objavljivane su brojne vijesti o stanju gospodarstva, siromaštvu naroda, mjerama koje se poduzimaju oko unapređenja poljodjelstva i povrtlarstva, sadnji krumpira, duhana, lana, konoplja, duda, maslina, kestena i drugih kultura koje su mogle uspijevati na ovim prostorima. Organizirani su rasadnici (Zemunik, Posedarje, Nin), a često su mladice dopremane iz Italije. Kraljskim Dalmatinom Dandolo se obraćao seoskim župnicima zamolbom da pouče seljake kako bolje obrađivati zemlju, čuvati ljetinu, prihvaćati nove kulture. Za oživljavanje trgovine osnovni je uvjet izgradnja prometnica. Diljem Dalmacije gradili su se putovi od Zadra, Benkovca, Knina do Dubrovnika ; Splita, Sinja i drugih mjesta. Novi putovi povezivali su gradove međusobno. Iako su ti putovi građeni zbog strateških razloga, stvarno su poslužili razmjeni dobara i oživljavanju novootvorenih sajmova u primorskim gradovima. Poticano je ribarstvo i brodogradnja, stočarstvo sitnog zuba, osim koza. Da bi se mogle provesti sve nove mjere, bili su potrebni školovani stručnjaci, a u njima je Dalmacija jako oskudjevala. Stoga će Francuzi pristupiti otvaranju škola na svim razinama: osnovne, gimnazije, liceji. Potrebno je spomenuti i zadarsku čitaonicu iz 1807. godine «Druxba od sctenja», prva takve vrste na hrvatskom prostoru. Francuska je vlast Kraljskim Dalmatinom odvraćala narod od društvenih poroka i praznovjerja. Ukazivalo se na štetnost hazardnih igara, brojnih blagdana i derneka koji su trajali po više dana, o krvarini, otimanju djevojaka, svađama, o praznovjerju, vješticama i vukodlacima.