Search

Praćenje i kvantifikacija radioaktivnih tvari u zraku započelo je u Hrvatskoj 1961. godine i provodi se neprekidno sve do danas u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, a u sklopu programa praćenja radioaktivnosti okoliša. Jedinica za zaštitu od zračenja dio je Europske mreže laboratorija ''Ring of 5 – Ro5'' koji imaju kapacitete za rano otkrivanje radionuklida u zraku. Kvantifikacija radioaktivnosti u zraku provodi se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom, metodom koja je akreditirana prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017. Kalibracija energije i efikasnosti gamaspektrometra provedena je uz pomoć kalibracijskih izvora (standarda) Češkog metrološkog instituta koji pokrivaju energiju između 40 i 2500 keV. Uzorci zraka dobivaju se pumpanjem velikog volumena zraka kroz Petrianov filtar (FPP-15-1.5) smješten na 1, 5 m iznad tla te korištenjem ASS-500 HVS (High Volume Sampler ASS-500) stanice. U razdoblju 29.9.-9.10.2017. godine izmjerene su koncentracije aktivnosti 106Ru iznad granice detekcije u uzorcima zraka uzorkovanog na lokaciji Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Prosječna koncentracije aktivnosti 106Ru u zraku u navedenom razdoblju u Zagrebu bila je 1, 33∙10-2 Bqm-3. Analizom svih podataka izmjerenih u laboratorijima mreže Ro5 određeno je mjesto ispuštanja 106Ru kao i njegovo rasprostiranje Europom. U studenome 2017. godine Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je objavila da je došlo do nekontroliranog ispuštanja 106Ru. Sve članice IAEA su potvrdile da je to točno ali niti jedna nije preuzela odgovornost. Detaljnom analizom podataka mreže Ro5 u sklopu kojih su i podaci iz IMI-ja došlo se do zaključka da je ispuštanje bilo u Rusiji a o tome je objavljen i znanstveni rad.

This paper tackles the issue of interpreting the number of airborne particles adsorbed on a filter through which a certain volume of sampled air has been pumped. This number is equal to the product of the pumped volume and particle concentration in air, but only if the concentration is constant over time and if there is no substance decomposition on the filter during sampling. If this is not the case, one must take into account the inconstancy of the concentration and the decay law for a given substance, which is complicated even further if the flow rate through the filter is not constant. In this paper, we develop a formalism which considers all of these factors, resulting in a single, compact expression of general applicability. The use of this expression is exemplified by addressing a case of sampling airborne radioactive matter, where the decay law is already well known. This law is combined with three experimentally observed time dependences of the flow rate and two models for the time dependence of the particle concentration. We also discuss the implications of these calculations for certain other situations of interest to environmental studies., Tema je ovoga rada problem s brojem lebdećih čestica apsorbiranih na filtar kroz koji je pumpan i time uzorkovan određeni volumen zraka. Taj broj jednak je umnošku uzorkovanog volumena i koncentracije čestica samo ako je protok stalan u vremenu i nema raspada tvari na filtru tijekom uzorkovanja. U protivnom se mora uzeti u obzir zakon raspada za određenu tvar, što se još više komplicira ako protok kroz filtar nije konstantan. Razvili smo formalizam koji uključuje sve ove čimbenike, što je rezultiralo jednim kompaktnim izrazom opće primjenjivosti. Uporaba ovoga izraza demonstrirana je na slučaju uzorkovanja radioaktivnih tvari u zraku, za koje je zakon radioaktivnoga raspada dobro poznat. Taj je zakon kombiniran s trima eksperimentalno opaženim vremenskim ovisnostima protoka i dvama modelima za vremensku ovisnost koncentracije čestica. Također je diskutirana primjena tih izračuna u nekim drugim interesnim situacijama u istraživanjima okoliša.

Praćenje i određivanje radioaktivnih tvari u zraku započelo je u Hrvatskoj 1961. godine i provodi se neprekidno do danas u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u sklopu programa praćenja radioaktivnosti životne okoline. Određivanje radioaktivnosti u zraku provodi se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom, akreditiranom metodom prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Kalibracija energije i efikasnosti gamaspektrometra učinjena je uz pomoć kalibracijskih izvora (standarda) Češkog metrološkog instituta koji pokrivaju energiju između 40 i 2500 keV. Uzorci zraka sakupljaju se prosisavanjem velikog volumena zraka pomoću ASS-500 HVS (High Volume Sampler ASS-500) stanice preko Petrianov filtra (FPP-15-1.5) jedan i pol metar iznad tla. Izmjerene su koncentracije aktivnosti 210Pb u uzorcima zraka uzorkovanog na lokaciji Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. 210Pb kao produkt raspada 222Rn, a koji se transportira kroz atmosferu na aerosolnim česticama i vraća na tlo u obliku suhe i mokre depozicije, može služiti kao obilježivač atmosferskih procesa. Iz tih razloga potrebno je odrediti koncentracije aktivnosti 210Pb, tj. radiološki karakterizirati atmosferu. Prosječna koncentracije aktivnosti 210Pb u zraku u 2014. godini u Zagrebu bila je 5, 74∙10- 4 Bqm-3.Najmanja vrijednost je iznosila 3, 77∙10-4 Bqm-3 dok je najveća vrijednost iznosila 7, 97∙10-4 Bqm-3.