Search

Koštani sustav građen je od kostiju, hrskavice, ligamenata i tetiva. Ključne funkcije za koje je zadužen koštani sustav su potpora i pokretanje tijela zajedno s mišićima, zaštita unutarnjih organa, skladištenje minerala te hematopoeza. Bolesti koštanog sustava su česte u populaciji, a njihovi uzročnici su raznoliki (dob, prehrana, genetika, hormoni itd.). U ovom radu obrađene su neke od bolesti koštanog sustava, kao što su koštani tumori i metaboličke bolesti kostiju. Tri su spomenute vrste koštanih tumora, a to su: osteosarkom, osteoblastom i osteoklastom. Uslijed poremećaja ravnoteže određenih minerala u kostima, prvenstveno kalcija, dolazi do razvoja različitih metaboličkih bolesti kostiju od kojih su obrađene sljedeće: osteopenija i osteoporoza, osteomalacija, rahitis i Pagetova bolest kosti., Skeletal system is built of bones, cartilage, ligaments and tendons. The key functions that the skeletal system is responsible for are the support and movement of the body together with the muscles, protection of internal organs, storage of minerals and hematopoiesis. Diseases of the skeletal system are common in the population, with various causes (age, diet, genetics, hormones, etc.). Furthermore, this paper examines some of the diseases of the skeletal system, such as bone tumors and metabolic bone diseases. There are three types of bone tumors mentioned, and those are: osteosarcoma, osteoblastoma and osteoclastoma. Disorders of the balance of certain minerals in the bones, primarily calcium, lead to the development of various metabolic bone diseases, of which the following have been described: osteopenia and osteoporosis, osteomalacia, rickets and Paget's disease of bone.

Genska terapija već je dugi niz godina okrenuta borbi protiv raka i osmišljavanju novih načina i pristupa liječenja. Temelji se na unosu gena ili genskih segmenata s ciljem modifikacije stanica raka. Napredak je ostvaren razvojem virusnih i nevirusnih vektora kao nosača gena, te raznim mehanizmima djelovanja genske terapije poput utišavanja onkogena, zamjena tumor supresorskih gena, popravak gena i imunoterapija. Jedna od prednosti genske terapije je upravo selektivno ciljanje i eliminacija tumorskih stanica čime se postiže jako mala toksičnost za okolna tkiva i organe. Još uvijek su prisutni problemi po pitanju konstrukcije idealnog vektora koji bi omogućio popravak genskih mutacija i imao najmanju moguću toksičnost za pacijenta. Trenutno aktualna nanotehnologija ima bitnu ulogu u konstrukciji novih i efikasnih nevirusnih vektora u genskoj terapiji. Postoji velik broj kliničkih ispitivanja sa tek nešto uspješnim rezultatima te malim brojem odobrenih i dostupnih terapija. Aktiviranje imunološkog odgovora protiv tumorskog tkiva (imunoterapija) jedna je od tehnika koja pokazuje obećavajuće rezultate. Iako ima brojne prednosti, mogućnosti genske terapije ograničene su zbog toksičnosti, efikasnosti i dostupnosti za komercijalnu upotrebu., For many years gene therapy has been focused on fighting cancer and devising new ways and approaches for treatment. It is based on gene or gene segments transfer with the aim of modifying cancer cells. Progress has been made by development of viral and non-viral vectors as gene carriers, and various mechanisms of action such as oncogene silencing, replacement of tumor suppressor genes, gene repair and immunotherapy. One of the advantages of gene therapy is selective targeting and elimination of tumor cells, thus achieving very little toxicity to the surrounding tissues and organs. There are still problems with the construction of an ideal vector that would allow repair of gene mutations and have the least possible toxicity for the patient. Currently, nanotechnology plays an important role in the construction of new and effective non-viral vectors in gene therapy. There are large number of clinical trials with only few successful results and a small number of approved and available therapies. Activating the immune response against tumor tissue (immunotherapy) is one of the methods with promising results. Although it has numerous advantages, the possibilities of gene therapy are limited due to toxicity, efficiency and availability for commercial use.

Hipofiza je endokrina žlijezda koja je važna za regulaciju štitne i nadbubrežne žlijezde te spolnih žlijezda (jajnici i testisi). Hipofizni poremećaji mogu uzrokovati veliki raspon različitih simptoma. Uzročnici tih simptoma su intrakranijske tvorbe te pretjerano ili nedostatno izlučivanje hormona hipofize. U ovom radu obrađene su bolesti hipofize: sindrom praznog turskog sela, tumori hipofize i hipofizitis. Hormoni hipofize su važni za regulaciju većine glavnih tjelesnih procesa, pa hormonska neravnoteža može utjecati na široki raspon tjelesnih funkcija. Neki od poremećaja uzrokovanih nedovoljnom sekrecijom hipofiznih hormona su centralna adrenalna insuficijencija, hipotireoza, hipogonadotropni hipogonadizam te dijabetes insipidus. Akromegalija, gigantizam i Cushingova bolest, za razliku od prethodno navedenih poremećaja, uzrokovani su pretjeranim izlučivanje hipofiznih hormona., The pituitary gland is gland of endocrine system that is important for the regulation of the thyroid, adrenal glands and gonads (ovaries and testicles). Pituitary disorders can cause a wide range of different symptoms. The causes of these symptoms are intracranial formations and hypersecretion or hyposecretion of pituitary hormones. Furthermore, this paper examines the pituitary diseases: the Empty Sella Syndrome, pituitary tumors and hypophisitis. Pituitary hormones are important for the regulation of most major body processes, so hormonal imbalances can affect a wide range of body functions. Hyposecretion of pituitary hormones causes diseases such as central adrenal insufficiency, hypothyroidism, hypogonadotropic hypogonadism and diabetes insipidus. Acromegaly, gigantism and Cushing's disease, in contrast to the aforementioned disorders, are caused by hypersecretion of pituitary hormones.

Stanično signaliziranje omogućuje komunikaciju između stanica. Informacije se prenose u obliku signala povezujući sve dijelove složenih organizama u funkcionalnu cjelinu. Signaliziranje omogućuje stanicama da odrede svoj položaj i funkciju u tijelu. Signalne molekule vežu se za receptore na površini stanice te pokreću niz unutarstaničnih promjena, koje nadziru sve aspekte staničnoga ponašanja, od nastanka stanice do programirane stanične smrti (apoptoze). Narušavanje prijenosa signala između stanica onemogućit će njihovu skladnu aktivnost, a to će rezultirati pojavom bolesti. Proučavanje mehanizama kojim zdrave stanice prenose signale temelj je za razumijevanje promjena u signaliziranju koje se javljaju tijekom nastanka bolesti. Zbog toga, poznavanje mehanizama prijenosa signala pomaže u pronalaženju učinkovite terapije i novih lijekova. Zanimanje za stanično signaliziranje vezano je i uz činjenicu da su brojne vrste raka posljedica prekidanja signalnih puteva koji nadziru normalnu staničnu proliferaciju i preživljenje., Cell signaling allows communication between cells. Information is transmitted in the form of signals by connecting all parts of complex organisms into a functional whole. Signaling allows cells to determine their position and function in the body. Signal molecules bind to receptors on the cell surface and trigger a series of intracellular changes, which control all aspects of cellular behavior, from cell formation to programmed cell death (apoptosis). Disruption of signal transmission between cells will prevent their harmonious activity, and this will result in the appearance of disease. The study of the mechanisms by which healthy cells transmit signals is the basis for understanding the changes in signaling that occur during disease onset. Therefore, knowledge of signal transduction mechanisms helps in finding effective therapies and new medications. Interest in cellular signaling is also related to the fact that many cancers are the result of disruption of signaling pathways that monitor normal cell proliferation and survival.