Search

Unatoč tome što se oduvijek pokušalo oduprijeti velikom utjecaju germanskih jezika (osobito njemačkog) na hrvatski jezik, hrvatski je jezik i danas pun germanizama. Takve riječi, pridošle iz njemačkog jezika te prilagođene hrvatskom jezičnom sustavu, više se koriste u narječjima (osobito kajkavskom), a manje u standardnom jeziku. Ipak, tog utjecaja nisu lišeni ni mediji koji u svojim tekstovima što svjesno, što nesvjesno rabe brojne germanizme. Ovaj rad stoga se bavi analizom stotinu odabranih germanizama u pet hrvatskih online medija informativnog karaktera: 24sata.hr, jutarnji.hr, net.hr, vecernji.hr i dnevnik.hr. Cilj je pokazati koliko se odabrane njemačke posuđenice koriste na najposjećenijim portalima u Hrvatskoj, kako bi se na osnovu toga moglo pretpostaviti koliko se koriste u ostalim vrstama medija. Germanizmi su odabrani s pretpostavkom da su poznati hrvatskim govornicima te da se često koriste u svakodnevnom govoru. Nakon detaljne definicije posuđenica i germanizama te objašnjenja procesa njihove adaptacije u hrvatski jezik, iznose se rezultati istraživanja koji su dokazali početnu hipotezu rada; da su germanizmi itekako česta pojava u sve više zastupljenim online medijima.

U ovome su radu opisani povijesni okviri hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira na području ramskoga kraja te su razrađeni rezultati ankete provedene na ovome području radi istraživanja primjene i prepoznavanja germanizama. Napravljena je usporedba uporabe germanizma prema dobnim skupinama, stručnoj spremi, spolu te prema boravku na njemačkome govornome području i učenju njemačkoga jezika u školi ili fakultetu. Pokušalo se i otkriti koliko ispitanici prepoznaju i koliko su svjesni da u svome govoru koriste upravo njemačke posuđenice, koliko su posuđenice prisutne u svakodnevnome govoru te znaju li ispitanici uopće hrvatsku riječ za pojedini germanizam, a ako znaju, koriste li se u svome govoru tom riječju ili germanizmom. Na kraju su popisani i podijeljeni na različita područja uporabe germanizmi koji se koriste na području ramskoga kraja.

Leksik je više nego bilo koji drugi sastavni dio jezika izložen stalnim promjenama. Zahtjevi koje pred jezik postavlja njegova komunikativna uloga zahtijevaju stalne promjene u jeziku: pojavljuju se nove riječi, koje zamjenjuju stare ili oblici starih riječi dobivaju nove sadržaje. Tema ovoga rada je opis posebno odabrane grupe germanizama koje smo utvrdili u hrvatskom jeziku sjeverne Dalmacije, a cilj rada je bio prikazati nove tendencije koje se javljaju pri upotrebi tih posuđenica u svakodnevnom govoru. Kao podloga istraživanja poslužilo nam je preko sto izdanja različitih lokalnih novina iz Zadra i Šibenika u posljednjih deset godina, a kao izvor germanizama koristili smo također različite svakodnevne govorne situacije, te dijelom emisije lokalnih, gradskih TV-postaja, kao i ankete provedene među studentima. Ovim istraživanjem došli smo do zaključka da se u sjevernodalmatinskom arealu pojavljuje paralelna upotreba različitih njemačkih i talijanskih konkurentnih oblika, nadalje, dio posuđenica iz njemačkoga jezika, koje nemaju terminološki karakter, dobivaju nova značenja, a većina promjena je od pozitivnog ili neutralnog značenja dobila negativno ili pejorativno značenje. Određeni broj germanizama je izgubio svoje prvotno, specifično značenje. U radu su također predstavljene posuđenice iz njemačkoga jezika koje u mas-medijima pokazuju posebna fono-stilistička i izražajna svojstva u odnosu prema talijanizmima u ovom području.

Rad raščlanjuje građu prikupljenu anketom u kojoj se od mostarskih govornika tražilo da procjenjuju uporabu germanizama u vlastitome govoru. Pokušava se otkriti kako na stavove o germanizmima utječu dob (mlađi, srednji i stariji) stručna sprema (niska, srednja i viskoga)i boravak u zemljama njemačkoga govornoga područja (nikada, do godinu dana, više od godinu dana)

Rad je podijeljen u sedam cjelina. U prvom poglavlju predstavljeni su osnovni pojmovi dodirnoga jezikoslovlja i istraživanja posuđenica. U drugom poglavlju obrađen je sociolingvisticki okvir njemacko-hrvatskoga jezicnoga dodira u đurđeveckoj Podravini. Trece poglavlje sadrži opis metodologije istraživanja, dok cetvrto obuhvaca vise od 900 clanaka o pojedinim germanizmima razvrstanih prema njemackim leksickim modelima. U petom su poglavlju popisani germanizmi prema obliku hrvatske replike, a u sestom se nalaze popisi dijafonskih parova. U sedmom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja germanizama u tiskanim tekstovima na govorima đurđevecke Podravine

U radu se obrađuje fonološka adaptacija germanizama u govorima đurđevečke Podravine. Ti govori pripadaju podravskom dijalektu kajkavskoga narječja, za koji je karakteristično fiksno mjesto naglaska u naglasnoj riječi. U uvodnome dijelu rada daje se kratak pregled društvenopovijesnoga konteksta njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u đurđevečkoj Podravini te se navode mjesni govori u kojima su istraživani germanizmi. Drugi dio rada sadrži komentirani pregled literature o fonologiji posuđenica, konstrastivnoj analizi fonoloških sustava jezika u dodiru i fonološkoj interferenciji. Treći dio rada obuhvaća empirijske podatke o procesima fonološke adaptacije i klasifikaciju dijafonskih parova u istraženim germanizmima. Posebna pozornost posvećena je analitičkim, supstitucijskim, elizijskim i epentetskim dijafonskim parovima, ilustriranima primjerima iz istraženog korpusa.

U radu se prikazuju germanizmi u kajkavskim govorima sjeveroistočno od Karlovca.

U radu se opisuju germanizmi u području kulinarstva.

U radu se analiziraju germanizmi u podravskom dijalektu kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika s osobitim osvrtom na govore Đurđevca, Kalinovca, Ferdinandovca, Virja, Molvi i Podravskih Sesveta. Raščlamba germanizama obuhvaća fonološku, morfosintaktičku i semantičku adaptaciju, a toj raščlambi prethodi opis društvenopovijesnoga konteksta njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u đurđevečkoj Podravini. Rad sadrži glosar zabilježenih germanizama, popis dijafonskih parova te korpus germanizama u pisanim tekstovima.