Search

Prvi svezak posvećen špilji Žukovici sastoji se od niza poglavlja koja donose opise i rezultate analiza glavnih kategorija arheološke građe iz sondažnih iskopavanja provedenih 2013. i 2014. godine. Usredotočili smo se na građu iz neporemećenih slojeva koji bez sumnje pripadaju neolitiku i mezolitiku. U prvom, uvodnom poglavlju ove knjige ukratko opisujemo zemljopisni položaj i izgled nalazišta, povijest njegovog istraživanja, naša istraživanja provedena 2013. i 2014. godine te stratigrafiju i podjelu nalazišta na faze. Te temeljne informacije preduvjet su za praćenje rasprava o skupovima nalaza lončarije, kamenih izrađevina i životinjskih kostiju u poglavljima koja slijede.

Klimatske promjene početkom holocena mijenjaju okoliš. Rast morske razine dovodi do nestanka velikih kopnenih površina, dok širenje šumskog pokrivača utječe na promjene u ekosustavu. Velike ledenodobne preživače zamjenjuje sitnija divljač prilagođena šumskim uvjetima dok transgresija mora omogućuje pristup morskim resursima. Mezolitičke lovačkosakupljačke zajednice primorane su adaptirati svoje strategije preživljavanja novonastalim uvjetima. Dokazi prilagodbe vidljivi su u promjeni materijalne kulture koja je prilagođena privrednim aktivnostima u izmijenjenom okolišu. Navedene privredne aktivnosti su i dalje vezane uz lovačko-sakupljačku komponentu. Zamjena lovačko-sakupljačke privrede onom proizvodnom označava početak neolitika. Osim promjene u privredi, neolitik dovodi do promjena u naseobinskim strategijama te uzrokuje društvene promjene. Osnivaju se trajnija naselja s trajnijim nastambama, pojavljuje se keramika, a promjene u privrednim aktivnostima dovodi do izmjena u tehnologiji izrade oruđa. Razdoblje početka neolitika je geografski varijabilno te je bilo potrebno približno 5000 godina da obuhvati čitav europski kontinent. Prvi tragovi neolitika na području Jadrana javljaju se 6000 godina BCE na južnom dijelu istočne i zapadne jadranske obale, a bilo je potrebno oko 400 godina da se neolitički paket proširi cijelim prostorom Jadrana. Kroz ovaj rad objašnjena je razlika u životnim aktivnostima između mezolitičkih lovačko-sakupljačkih društava i neolitičkih sjedilačkih zajednica na području Jadrana. Climate changes in the early Holocene change the environment. The growth of sea level leads to a disappearance of large land masses, while the expansion of forest cover affects changes in the ecosystem. Big ice-age ruminants are replaced by smaller wildlife adapted to forest conditions while transgression of the sea allows access to marine resources. Mesolithic hunter-gatherer communities are forced to adapt their survival strategies to newly established conditions. Evidence of adaptation are visible in the change of material culture which is adapted to industrious activities in the changed environment. The mentioned industrious activities are still tied to the hunter-gatherer component. The replacement of hunter-gatherer industry with that of production marks the beginning of Neolithic. Besides the change in industry, Neolithic brings about changes in settlement strategies and causes social changes. More permanent settlements are established, ceramics appear, and the changes in industrious activites affect modifications in tool-making technology. The era of early Neolithic is geographically variable, and it took approximately 5000 years to encompass the whole European continent. The first traces of Neolithic in the Adriatic area appear 6000 years BCE on the southern parts of east and west Adriatic coast, and it took about 400 years for the Neolithic packet to spread all over the Adriatic area. Through this thesis is explained the difference in life activities between Mesolithic era hunter-gatherer communities and Neolithic era sedentary societies in the Adriatic area.

Spoznaje o prvim plovnim ekspedicijama Mediteranom u posljednjih su petnaestak godina značajno porasle, kako uglavnom indirektnim dokazima o plovidbi tako i saznanjima kada su one najranije poduzimane. U ovome se radu donosi pregled dosadašnjih spoznaja o najranijoj plovidbi Mediteranom te razmatra kada je do prvih takvih poduhvata moglo doći na Jadranu kao specifičnom dijelu Sredozemnog prostora. Naglašena je problematika plovidbe između italske i hrvatske obale u okvirima pretpostavki kako su te maritimne ekspedicije mogle biti ostvarivane u neolitičkom razdoblju temeljem distribucije opsidijana s Eolskih otoka. Također, navedena su praktična razmišljanja o pitanju uporabe plovila pogonjenih na vjetar u doba kasnog neolitika.

Spoznaje o prvim plovnim ekspedicijama Mediteranom u posljednjih su petnaestak godina značajno porasle, kako uglavnom indirektnim dokazima o plovidbi tako i saznanjima kada su one najranije poduzimane. U ovome se radu donosi pregled dosadašnjih spoznaja o najranijoj plovidbi Mediteranom te razmatra kada je do prvih takvih poduhvata moglo doći na Jadranu kao specifičnom dijelu Sredozemnog prostora. Naglašena je problematika plovidbe između italske i hrvatske obale u okvirima pretpostavki kako su te maritimne ekspedicije mogle biti ostvarivane u neolitičkom razdoblju temeljem distribucije opsidijana s Eolskih otoka. Također, navedena su praktična razmišljanja o pitanju uporabe plovila pogonjenih na vjetar u doba kasnog neolitika., In the past fifteen years we have substantially improved our knowledge of the seafaring expeditions in the Mediterranean, based either on the indirect evidence of the navigation or on what we know about the earliest such ventures. This paper presents an overview of what is known about the earliest navigation in the Mediterranean and considers the possible origins of the first such ventures in the Adriatic as a specific part of the Mediterranean. It focuses on the problem of the navigation between the Italic and Croatian coasts, tackling the possibility of such maritime expeditions based on the distribution of the obsidian from the Aeolian Islands. It also ponders on the practical aspects of the use of sailing vessels in the Late Neolithic.

Rad donosi rezultate materijalnih, tipoloških i tehnoloških analiza velike i složene zbirke kamenih izrađevina s poluotoka Pelješca u južnoj Dalmaciji. Većina građe potječe s dva višeslojna nalazišta, nakovanske Spile i gradine Grada te pokriva vremenski raspon od ranog neolitika do željeznog doba. Postoji izraziti kontinuitet u odabiru sirovina i proizvodnoj tehnologiji. Skoro sve izrađevine od lomljenog kamena napravljene su od sirovine koja je uvezena s garganskog poluotoka. Promjene se očituju različitom učestalošću pojedinih klasa izrađevina, a ne vrstama kamenih izrađevina. Prizmolika sječiva donošena su u Nakovanu kao gotov proizvod. Prisutna su od ranog neolitika, postupno postaju sve češća, učestalost im dosiže vrhunac za bakrenog doba, a nestaju nakon prijelaza iz bakrenog u rano brončano doba. Jednostavna tehnologija proizvodnje oruđa na odbojcima prisutna je kroz čitav vremenski slijed. Njezina važnost opada s porastom važnosti tehnologije prizmolikih sječiva, no nakon nestanka prizmolikih sječiva, brončanodobni skupovi litičkih nalaza sadrže gotovo isključivo proizvode tehnologije odbojaka., This paper presents results of raw material, typological, and technological analyses of a large and complex lithic collection from Pelješac Peninsula in southern Dalmatia. Most of the evidence comes from two stratified sites, a cave named Spila and the hillfort of Grad that cover the time span from the Early Neolithic until the Iron Age. There is a pronounced continuity in the choice of raw material and in production technology. Virtually all lithics are made of cherts that were imported from Gargano Peninsula. Changes are manifest in frequencies of lithic artifact classes, rather than in kinds of lithic artifacts. Prismatic blades were brought to Nakovana as finished products. They are present since the Early Neolithic, gradually they become more common, their frequencies culminate during the Copper Age, and they disappear from the record after the Copper Age to Early Bronze Age transition. A simple flake tool production technology is present throughout the sequence. Its importance diminishes as the prismatic blade technology takes over, but after the disappearance of prismatic blades, Bronze Age lithic assemblages contain almost nothing else but products of flake technology.

Rad raspravlja problematiku prijelaska od lovno-sakupljačke prilagodbe na stočarstvo i zemljoradnju na prostoru istočnog Jadrana.

Rad donosi sažet pregled rezultata sondažnog istraživanja gradine Grad u Nakovani na poluotoku Pelješcu. Središnja zaravan gradine posjećivana je već za neolitika ili ranog eneolitika i zatim ponovo na samom kraju eneolitika. Od srednjeg brončanog doba do posljednjih stoljeća prije Krista Grad je vjerojatno bio trajno zaposjednut.

Knjiga predstavllja konačne rezultate arheološkog istraživanja Grapčeva špilje na otoku Hvaru. Raspravlja se o datiranju, stratigrafiji, lončariji, kamenim izrađevinama te ostacima životinja i ljudi. Na temelju spomenutih analiza interptretira se funkcija špilje koja se kroz tisućljeća mijenjala od obrednog mjesta do mjesta za boravak i zatvaranje stada. Podrobno se argumentira obredna i pogebna funkcija nalazišta.

Zahvaljujući svojem strateškom položaju u samom središtu Jadrana, mali otočić Palagruža odigrao je važnu ulogu u jednoj od ključnih prijelaznih epizoda europske pretpovijesti – širenju zemljoradnje i stočarstva. Najraniji tragovi prisustva ljudi na tom otoku potječu iz razdoblja ranog neolitika. Ovaj rad donosi pregled palagruških ranoneolitičkih nalazišta i nalaza, kao i interpretaciju tih nalaza u kontekstu sveobuhvatnih promjena koje su zahvatile Jadran u prvoj polovici šestog tisućljeća prije Krista. Spomenuti nalazi ukazuju na postojanje pomorskih znanja i tehnologija koje su omogućivale brzo prebacivenje dobara, ideja i ljudi preko širokih prostranstava otvorenog mora. Zahvaljujući tim znanjima, nov način preživljavanja, temeljen na proizvodnji hrane, relativno brzo se proširio i stabilizirao na čitavom jadranskom prostoru.

Zahvaljujući svojem strateškom položaju u samome središtu Jadrana mali otočić Palagruža odigrao je važnu ulogu u jednoj od ključnih prijelaznih epizoda europske pretpovijesti – širenju zemljoradnje i stočarstva. Najraniji tragovi prisutnosti ljudi na tom otoku potječu iz razdoblja ranoga neolitika. Ovaj rad donosi pregled palagruških ranoneolitičkih nalazišta i nalaza, kao i interpretaciju tih nalaza u kontekstu sveobuhvatnih promjena koje su Jadran zahvatile u prvoj polovici šestoga tisućljeća prije Krista. Spomenuti nalazi upućuju na postojanje pomorskih znanja i tehnologija koje su omogućivale brzo prebacivanje dobara, ideja i ljudi preko širokih prostranstava otvorenoga mora. Zahvaljujući tim znanjima nov način preživljavanja, temeljen na proizvodnji hrane, relativno se brzo proširio i stabilizirao na čitavome jadranskom prostoru., Due to its strategic position at the very centre of the Adriatic Sea, the islet of Palagruža played a vital role during one of the crucial transitional episodes of European prehistory – the spread of farming. The earliest evidence of human presence on this islet dates to the Early Neolithic. This article presents an overview of Palagruža’s Early Neolithic sites and finds, as well as an interpretation of those finds in the context of comprehensive changes that affected the Adriatic region during the first half of the sixth millennium BC. These finds indicate the existence of seafaring skills and technology that allowed circulation of goods, ideas, and people in rapid fashion over long stretches of open water. Thanks to these skills, a new way of life based on food production spread and stabilised relatively quickly throughout the Adriatic region.

Arheološka građa otoka Visa za razdoblja starija od vremena grčke kolonizacije vrlo je oskudna. Početni korak prema upotpunjavanju postojeće slike pretpovijesti otoka učinjen je godine 1994., istraživanjem u Krajicinoj spilji. Pregled površine i iskopavanje ograničenog opsega pokazali su da je špilja bila povremeno posjećivana već za neolitika, te nešto češće za ranog i srednjeg brončanog doba. Čini se da nikad nije bila trajnije naseljena ili intenzivno korištena u neke druge svrhe. Prikupljena građa (pretežno ulomci lončarije, te nekoliko kamenih izrađevina) pruža prve izravne dokaze o prisutnosti ljudi na Visu već za ranog neolitika, te ukazuje na znatniju naseljenost otoka za brončanog doba

Prikupljeno je oko 800 ulomaka posuda (hvarska kultura) koje se mogu podijeliti u pet tipova: zdjele uvučenog oboda, bikonične zdjele, duboke kalotaste zdjele sa i bez prstenasta vrata, te zdjele s pojačanim obodom. Trećina od svih dijagnostičkih fragmenata je ukrašena, i to ponajviše urezanim linijama, trokutima, trakama i motivom gljive. Prikupljeno je i oko 1500 komada kamenog oruđa i otpadnog iverja. Uočena je i mikrolitska komponenta. Životinjske kosti predstavljene su u neznatnom broju (ponajviše kosti ovce i raznih glodavaca).

This paper presents the results from an archaeological excavation at the Neolithic site of Rašinovac, near Ždrapanj in the Piramatovci Valley (in the hinterland of the town of Skradin in Northern Dalmatia). This previously unknown site was test excavated in 2013 when a 2x2-metre trench was opened to determine the site’s stratigraphy and chronology. Excavations suggested that Rašinovac was a single-layer open-air settlement and subsequent analyses of the material culture (mostly pottery and chert) confirmed that it was an Impressed Ware site. Two radiocarbon dates also reveal that Rašinovac is among the earliest known Early Neolithic sites in the region (first century of the 6th millennium BC)., U članku su predstavljeni rezultati arheološkog iskopavanja neolitičkog nalazišta Rašinovac kod Ždrapnja u Piramatovačkom polju (zaleđe grada Skradina, sjeverna Dalmacija). Na dotad nepoznatom nalazištu je 2013. godine otvorena probna sonda dimenzija 2x2 m s ciljem utvrđivanja stratigrafije te određivanja njegove kronološke pripadnosti. Rašinovac je jednoslojno naselje na otvorenom iz impreso faze što je potvrđeno analizom materijalne kulture (pretežito lončarije i litike). Sudeći po dvama radiokarbonskim datumima, Rašinovac pripada najranijim dosada poznatim nalazištima ranog neolitika na ovom području (prvo stoljeće 6. tisućljeća pr. Kr.).