Search

U diplomskom radu je pokazano da radionice kreativnog pisanja nisu česta aktivnost u hrvatskim narodnim knjižnicama. Teoretski dio rada se bavi razvojem narodnih knjižnica te njihovom ulogom kao kulturnih, društvenih i obrazovnih institucija, uključujući njihovu ulogu u organizaciji radionica kreativnog pisanja u okviru kreativnih programa. Rad također predstavlja primjere dobre prakse s radionica održanih u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj i u svijetu. Kao doprinos radu, predstavljen je model radionice kreativnog pisanja kao mogućnost koju bi hrvatske narodne knjižnice mogle ponuditi svojim korisnicima. The study demonstrates that creative writing workshops are not a common activity in Croatian public libraries. The theoretical part of the study examines the development of public libraries and their role as cultural, social, and educational institutions, including their function in organizing creative writing workshops within creative programs. The study also provides examples of good practice from workshops held in public libraries in Croatia and around the world. As a contribution to the study, a unique model of a creative writing workshop is presented as a possible offering for Croatian public library users.

Cilj ovog rada je bio dati pregled kvalitete i opremljenosti dječjih odjela u narodnim knjižnicama na području Republike Hrvatske, uzevši u obzir prostor, građu, korisnike, osoblje, usluge, ali i izazove s kojima se knjižničari susreću. Današnje narodne knjižnice građene su na dugoj povijesti pružanja slobodnog, pravednog i jednakog pristupa informacijama za sve ljude u zajednici kojoj služe. Kroz programe, usluge i događaje koje provode, dječji odjeli mogu stvoriti osjećaj pripadnosti i zajednice za djecu i obitelji iz različitih sredina. Rad je podijeljen kroz nekoliko poglavlja koja donose preglede definicija, zadaća, usluga, korisnika i djelatnika na dječjim odjelima narodnih knjižnica. Također rad daje detaljniji pregled korisnika dječjih odjela kroz raščlambu po dobnim skupinama koje uključuju bebe i djecu rane dobi, djecu i mladež. U zadnjem poglavlju prikazani su i analizirani rezultati dobiveni istraživanjem putem anketnog upitnika. Odgovori na svako pitanje su analizirani pomoću grafičkih prikaza koji su umetnuti radi lakše preglednosti. The goal of this paper was to provide an overview of the quality and equipment of children's departments in public libraries in the Republic of Croatia, taking into account the space, book fund, users, staff, services, as well as the challenges librarians are facing. Today's public libraries are built on a long history of providing free, fair and equal access to information for all people in the community they serve. Through the programs, services, and events they provide, children's departments can create a sense of belonging and community for children and families from diverse backgrounds. The work is divided into several chapters that provide an overview of definitions, tasks, services, users and employees in the children's departments of public libraries. The paper also provides a more detailed overview of the users of children's libraries through a breakdown by the age group, which includes babies and young children, children and young adults. In the last chapter, the results obtained from the research using a questionnaire are presented and analyzed. The answers to each question were analyzed using graphical representations that were inserted for ease of viewing.

Cilj je rada bio istražiti zastupljenost zbirke stripova i grafičkih romana u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin te Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica. Prvi dio rada čini određivanje pojmova stripa i grafičkoga romana te utvrđivanje razlike između njih. Slijedi pregled povijesti svjetskoga stripa, s posebnim naglaskom na hrvatski strip, a u nastavku su izdvojeni i opisani najzastupljeniji žanrovi stripova i grafičkih romana. U drugome dijelu rada predstavljeni su i komentirani rezultati istraživanja. Navedeno je kako je u knjižnicama organizirana zbirka stripova i grafičkih romana, kako se izgrađuje fond, kako se formalno i sadržajno obrađuje građa u zbirci i kako se zbirka promovira. Imenovani su i u tablici navedeni naslovi najposuđivanijih stripova i grafičkih romana za djecu i odrasle u razdoblju od deset godinu i godinu dana te su utvrđene promjene koje su se tijekom tog razdoblja dogodile u interesima čitatelja. The aim of the work was to study the representation of the comic books and graphic novels collection in the "Metel Ožegović" Varaždin Public Library and “Fran Galović” Koprivnica Public Library. The first part of the paper defines the concepts of comics and graphic novels and establishes the difference between them. The following is an overview of the history of world comics, with a special emphasis on Croatian comics, and below the most represented genres of comics and graphic novels are singled out and described. In the second part of the paper, the results of the research are presented and commented. It was stated how comic books and graphic novels collection is organized in the libraries, how the collection is built, how the material in the collection is processed formally and substantively, and how the collection is promoted. The titles of the most borrowed comics and graphic novels for children and adults in the period of ten years and one year are named and listed in the table, and the changes that occurred in the interests of readers during that period were determined.

U radu se predstavljaju rezultati istraživanja provedenog s ciljem utvrđivanja znanja studenata informatologije o Alzheimerovoj bolesti te njihove percepcije uloge narodnih knjižnica u pružanju knjižničnih usluga osobama oboljelima od Alzheimerova bolest i drugih demencija i članovima njihovih obitelji. Istraživačka pitanja na koja se željelo odgovoriti odnose se na to u kojoj mjeri su studenti informatologije upoznati s Alzheimerovom bolešću, postoji li razlika u znanju između onih ispitanika koji su se ranije susreli s osobama s tom bolešću i onih koji nisu imali nikakav kontakt a njom, kako studenti informatologije percipiraju zadaću knjižnica kada su u pitanju osobe s Alzheimerovom bolesti te jesu li studenti informatologije pripremljeni za rad u knjižnicama s osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti. Istraživanje je provedeno u razdoblju od veljače do travnja 2022. godine. Podaci su prikupljeni uz pomoć online i tiskanog upitnika. U istraživanju je korištena skala znanja o Alzheimerovoj bolesti (Alzheimer’s Disease knowledge Scale, ADKS) koja se sastoji od 7 domena i 30 čestica. Od ukupno 287 studenata informatologije, upisanih na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Zadru akademske godine 2021./2022., u istraživanju je sudjelovalo 183 studenta, što predstavlja odaziv od 63, 76%. Rezultati istraživanja su pokazali nesigurnost i nedovoljno znanja ispitanika o Alzheimerovoj bolesti pri čemu je postotak točnih odgovora prema ADKS bio 35, 87%. Ispitanici su najviše znanja pokazali u domeni liječenja i upravljanja, a najmanje u domeni faktora rizika. Znanje studenata informatologije o Alzheimerovoj bolesti je slabo i ispodprosječno (manje od 50% točno odgovorenih pitanja). Također, rezultatima istraživanja utvrdilo se kako ispitanici koji su bili u kontaktu s osobama s Alzheimerovom bolešću, u pravilu pokazuju bolje znanje o samoj bolesti. Studenti su pokazali visok stupanj slaganja s većinom izjava koje se odnose na uključivanje narodnih knjižnica u izgradnju demenciji prijateljskih zajednica kroz izgradnju specijalnih zbirki, ponudu prilagođenih programa i uključivanje osoba s demencijom u kulturni život zajednice te informiranje i senzibilizaciju javnosto o ovoj bolesti, u svrhu njezine društvene destigmatizacije. Konačno, studenti smatraju kako nisu nisu spremni niti dovoljno obučeni za rad s osobama s Alzheimerovom bolešću.

Sažetak Diplomski rad pod nazivom „Komparativna analiza volontiranja u narodnim knjižnicama kroz povijest“ govorit će o usporedbi volontera u narodnim knjižnicama kroz povijest knjižnične djelatnosti. U prvome poglavlju govorit će se o pojmu „volontiranja“ općenito – što je ono, kako se definira te tko i zašto volontira. Nadalje, drugo poglavlje reći će ponešto o „Evoluciji volontiranja kroz povijest“. „Volontiranje u Republici Hrvatskoj“ naziv je i tema trećeg poglavlja, gdje će biti prikazano kako je to volontirati u Hrvatskoj, domovini autorice ovoga diplomskoga rada. Četvrto poglavlje, donosi prikaz volontiranja u svijetu. Zatim, u petom poglavlju moguće je pročitati o „O volontiranju i volonterima“. Šesto poglavlje, poznato pod nazivom „Narodne knjižnice“ rasvijetlit će nam ponešto o knjižničarskim ustanovama u kojima volonteri našega interesa djeluju. „Volontiranje u narodnim knjižnicama – općenito“ naziv je sedmog poglavlja gdje će iz opće perspektive biti sagledano volontiranje u jednoj vrsti knjižnica od njih nekoliko postojećih. Sljedeće, osmo poglavlje donosi nam komparaciju volontiranja u nekoliko svjetskih narodnih knjižnica kroz povijest. Nadalje, deveto poglavlje donosi nam individualni intervju, gdje će studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci i volonterka Knjižnice Filozofskog fakulteta u Rijeci iznijeti svoje dojmove prilikom volontiranja u toj instituciji. Nakon toga dolazi zaključak gdje autorica iznosi zaključne misli o temi te zaokružuje ideju ovog diplomskog rada. Nakon toga slijedi pregled literature te slike koje je autorica diplomskoga rada koristila. Comparative analysis of volunteering through history in public libraries The diploma thesis entitled "Comparative analysis of volunteering in public libraries through history“ will talk about the comparison of volunteers in public libraries through the history of library activities. The first chapter will be about the concept of "volunteering" in general – what it is, how it is defined and who and why volunteers. Furthermore, the second chapter will say something about the „Evolution of Volunteering through History“. "Volunteering in the Republic of Croatia“ is the title nad topic of the third chapter, whare it will be shown what it is like to volunteer in Croatia, the homeland of the author of this thesis. The fourth chapter, gives an overview of volunteering in the world. Then, in the fifth chapter, it can be read about "Volunteering and Volunteers". The sixth chapter, known as "Public Libraries", will shed some light on the library institutions in which volunteers of our interest work. "Volunteering in public libraries – in general" is the title of the seventh chapter, where from a general perspective it will be observed volunteering in one type of library, several of which exist. Next, Chapter Eight brings us a comparison of volunteering in several of the world's public libraries throughout history. Furtehrmore, the ninth chapter brings us an individual interview, where a student of the Faculty of Philosophy and Social Studies in Rijeka will present her impressions of volunteering at that institution. After that, comes the conclusion where the author presents concluding thoughts on the topic and completes the idea of this thesis. This is followed by a reviewof the literature and the images used by the author of the thesis.

Ovaj rad sagledava mjesto narodnih knjižnica u svojoj zajednici u digitalno doba kada se do (potencijalnih) korisnika iz zajednice može doprijeti putem društvenih mreža. U radu su analizirani rezultati istraživanja o organizaciji i provedbi tradicionalnog i digitalnog marketinga u Knjižnicama grada Zagreba i narodnim knjižnicama Republike Hrvatske. Također, uključen je primjer marketinškog plana za oglašavanje aktivnosti u narodnim knjižnicama te prijedlozi za njegovu provedbu. This paper looks at the place that public libraries hold in their communities in the digital age when its (potential) users in the community can be reached through social networks. The paper analyses the results of the research about the organisation and implementation of traditional and digital marketing in Zagreb City Libraries and public libraries in Croatia. An example of a marketing plan for advertising activities in the public library and suggestions for its implementation are also included.

Tema ovog diplomskog rada su razglednice, kao vrsta gradiva koje prikupljaju i arhivi i knjižnice. Predmet istraživanja su tiskane i digitalizirane razglednice. U fokusu istraživanja je stručni opis razglednica u arhivima i knjižnicama. U uvodnom dijelu se obrađuju razglednice, kao arhivsko gradivo i knjižnična građa. Prvi dio rada usmjeren je na prikaz arhivističkih i knjižničarskih standarda za opis gradiva/građe, dok se u drugom dijelu prikazuje njihova primjena u praksi. Cilj je istraživanja vidjeti kako se u arhivskoj i knjižničnoj praksi opisuju razglednice i u kojoj se to mjeri poklapa s međunarodnim standardima. Istraživanje je provedeno na uzorku svih državnih arhiva i svih županijskih matičnih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Prikupljanje podataka je provedeno putem anketne metode. Ispitanicima je poslan upitnik koji sadrži pitanja o načinu obrade, organizaciji i opisu razglednica te primjeni standarda. Na temelju prikupljenih podataka provedena je analiza koja prikazuje rezultate primjene standarda u praksi, te sličnosti i razlike između arhivske i knjižnične prakse opisa razglednica. The subject of this thesis is postcards, as a type of material collected by archives and libraries. Subjects for the research are printed and digitized postcards, with the focus of the research being the professional description of postcards in archives and libraries. The introductory part deals with postcards, as archival material and library material. First part of the work is focused on the presentation of archival and librarian standards for the description of materials, while the second part shows their application in practice. The aim of the research is to see how postcards are described in archival and library practice and to what extent this coincides with international standards. This research was conducted on a sample of all state archives and all county register public libraries in Croatia. Data collection was carried out using the survey method. Respondents were sent a questionnaire containing questions about the method of processing, organization and the description of postcards and the application of standards. On the basis of the collected data, an analysis was carried out that shows the results of the application of the standard in practice, as well as the similarities and differences between archival and library practice in the description of postcards.

Rad se bavi pojavom i razvojem knjižničnih OPAC-a te uključuje evaluacije provedene nad izabranim OPAC-ima narodnih knjižnica u svijetu i Republici Hrvatskoj. Prvi dio rada tako uključuje pregled literature na temu kontinuiranog napretka knjižničnih kataloga, koji se s vremenom sve više okreću potrebama korisnika. Orijentiranost na korisničke potrebe, koje s vremenom uvelike postaju određene pojavom interaktivnih sučelja na world wide web-u, s vremenom dovodi do pojave ideje o OPAC-u 2.0 - varijanti knjižničnog online kataloga prilagođenoj suvremenom korisniku. Spomenuta ideja o OPAC-ima 2.0, uz predviđene prednosti poput uključivanja korisnika u stvaranje sadržaja na sučeljima knjižničnih kataloga isto tako nailazi i na kritiku, čiji je pregled detaljnije prikazan u radu. Provedene evaluacije u radu su usredotočene na utvrđivanje učestalosti OPAC 2.0 značajki kod izabranih OPAC-a pet narodnih knjižnica u svijetu te pet narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio utvrditi koje od ispitanih značajki se najčešće i najrjeđe pojavljuju u sastavu izabranih OPAC-a, utvrditi koje OPAC 2.0 značajke su aktualne kod ispitanih OPAC-a te u konačnici zaključiti razliku između svjetskih i hrvatskih OPAC-a po pitanju razine razvoja. Rezultati provedenih evaluacija su u konačnici omogućili detaljan pogled na učestalost ispitanih značajki, koja je pobliže opisana u radu. Nadalje, po pitanju OPAC 2.0 značajki se pokazalo kako ih svjetske narodne knjižnice zaista uključuju u sastav svojih OPAC-a, čime je dokazan njihov pozitivan doprinos knjižničnim katalozima. Zaključno, konačna usporedba rezultata svjetskih i hrvatskih narodnih knjižnica pokazuje prednost koju svjetski OPAC-i ostvaruju, čime se nameću kao mogući uzor za daljnji napredak OPAC-a narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. The paper deals with the emergence and development of library OPACs and includes evaluations conducted on selected OPACs of public libraries in the world and in the Republic of Croatia. The first part of the paper thus includes a review of the literature on the topic of continuous progress of library catalogs, which over time increasingly turned to the needs of users. Orientation to user needs, which over time became largely determined by the emergence of interactive interfaces on the world wide web, eventually leads to the idea of OPAC 2.0 - a variant of the library online catalog adapted to the modern user. The mentioned idea of OPAC 2.0, in addition to the envisaged advantages such as involving users in the creation of content on the interfaces of library catalogs, also encounters criticism, the review of which is presented in more detail in the paper. The evaluations conducted in this paper are focused on determining the frequency of OPAC 2.0 features in selected OPACs of five public libraries in the world and five public libraries in the Republic of Croatia. The aim was to determine which of the examined features most often and most rarely appear in the selected OPACs, to determine which OPAC 2.0 features are currently included in tested OPACs and finally to conclude the difference between world and Croatian OPACs in terms of level of development. The results of the evaluations ultimately provided a detailed view of the frequency of the examined features, which is described in more detail in the paper. Furthermore, in terms of OPAC 2.0 features, it has been shown that the World Public Libraries do include them in their OPACs, proving their positive contribution to library catalogs. In conclusion, the final comparison of the results of world and Croatian public libraries shows the advantage that world OPACs achieve, which renders them as a possible model for further progress of OPACs of public libraries in the Republic of Croatia.

Usluga korištenja e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba uvedena je krajem svibnja 2019. godine čime su stvoreni uvjeti za njen daljnji razvoj. Deset mjeseci poslije dogodila se jedna krizna situacija, zatvaranje knjižnica zbog pojave pandemije COVID-19 te potres koji je pogodio grad Zagreb i Zagrebačku županiju. U ovom diplomskom radu istraženo je kako su ta dva događaja utjecala na posudbu i korištenje e-knjige u mreži narodnih Knjižnica grada Zagreba (KGZ). Istraživanje je provedeno korištenjem statističkih podataka dobivenih iz sustava Knjižnica grada Zagreba te dostupne literature. U svrhu sagledavanja trenutnog odnosa čitatelja prema e-knjizi provedena je anketa u 15 knjižnica iz mreže KGZ-a te su dobiveni podaci sistematizirani i obrađeni. Pokazano je kako se povećava udio čitatelja e-knjige od trenutka uvođenja usluge posudbe eknjige u Knjižnicama grada Zagreba. Iz statističkih podataka vidljivo je da su fizičko zatvaranje knjižnica i ograničenost kretanja zbog epidemioloških mjera pozitivno utjecali na povećanje korištenja e-knjige. Najnoviji podaci iz 2021. godine pokazuju da to nije bio samo prolazan trend nego da se e-knjiga i dalje nastavlja sve više koristiti. Statistička analiza obavljena je na najnovijim podacima koji obuhvaćaju razdoblje od uvođenja usluge e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba do trenutka pisanja ovog rada. Anketa je provedena nad 360 članova iz 15 različitih knjižnica na području grada Zagreba, obrađeni rezultati su uspoređeni s dostupnim statističkim podacima te je iz svega zaključeno da se uz pandemiju i potres koji su bili svojevrsni katalizator procesa, trend povećanja čitanja e-knjige i dalje nastavlja među čitateljima svih zanimanja i svih dobnih skupina. The service of using the e-book in the Zagreb City Libraries was introduced at the end of May 2019, which created the conditions for its further development. Ten months later, there was a crisis situation, the closure of libraries due to the COVID-19 pandemic and the earthquake that hit the City of Zagreb and Zagreb County. In this thesis, it was investigated how these two events affected the borrowing and use of e-books in the network of public libraries of the City of Zagreb (KGZ). The research was conducted using statistical data obtained from the Zagreb City Libraries system and available literature. In order to understand the current attitude of readers towards the e-book, a survey was conducted in 15 libraries from the KGZ network, and the obtained data were systematized and processed. It has been shown that the share of e-book readers has been increasing since the introduction of the e-book reading service in the Zagreb City Libraries. Statistics show that the physical closure of libraries and limited movement due to epidemiological restrictions have had a positive effect on increasing the use of e-books. The latest data from 2021 show that this was not just a passing trend, but that the e-book continues to be used more and more. Statistical analysis was performed on the latest data covering the period from the introduction of the e-book service in the Zagreb City Libraries to the time of writing this paper. The survey was conducted on 360 readers from 15 different libraries in the city of Zagreb, the processed results were compared with available statistics and it was concluded that with the pandemic and earthquake that were a catalyst for the process, the trend of increasing e-book reading continues among readers of all occupations and all age groups.

Razdoblje pandemije COVID-19 uvelo je brojne promjene u društvo te je istovremeno utjecalo na rad brojnih informacijskih ustanova uključujući i knjižnice. Narodne su knjižnice morale promijeniti cjelokupnu organizaciju i poslovanje te svoje zbirke i usluge pružiti preko službenih mrežnih stranica i društvenih mreža. U vremenu „novog normalnog“ bitno je korisnicima pružiti informacije i usluge o zdravlju kako bi se mogli zaštiti od utjecaja pandemije. Ovaj se rad bavi analizom aktivnosti narodnih knjižnica iz područja zdravlja na prostoru Splitsko-dalmatinske županije tijekom razdoblja pandemije COVID-19. Analizirane su sve aktivnosti koje se bave temom zdravlja na mrežnim stranicama narodnih knjižnica kao i na društvenoj mreži Facebook. Svrha rada jest prikazati na koji su način knjižnice prilagodile svoju djelatnost tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako bi ispunile potrebe korisnika za temama iz područja zdravlja. Cilj ovoga rada jest istražiti zastupljenost tema i sadržaja iz područja zdravlja u aktivnostima narodnih knjižnica Splitsko-dalmatinske županije kako bi se vidjelo u kojoj su mjeri knjižnice uspjele ispuniti ulogu „mjesnog obavijesnog središta“ u svojoj lokalnoj zajednici. The period of the COVID-19 pandemic introduced numerous changes in society and at the same time affected the work of numerous information institutions, including libraries. Public libraries had to change their entire organization and business to provide their collections and services through official websites and social networks. In the time of the "new normal", it is important to provide users health information and services to protect themselves from the effects of a pandemic. This paper deals with the analysis of the activities of public libraries in the field of health in the Split-Dalmatia County during the COVID-19 pandemic. All activities dealing with the topic of health on the websites of public libraries as well as on the social network Facebook were analysed. The purpose of this paper is to show how libraries adapted their activities during the COVID-19 pandemic to meet the needs of health users. The aim of this paper is to investigate the representation of topics and content in the field of health in the activities of public libraries in Split-Dalmatia County to see if libraries have succeeded in fulfilling the role of "local information centre" in their local community. COVID-19

Tema završnog rada je pregled održavanja manifestacije „Noć knjige“ 23. travnja 2020. godine. Tema manifestacije 2020. godine bila je „Knjige koje su promijenile svijet“. S obzirom na prelazak svih aspekata života na „online“ način, i ova se manifestacija morala tome prilagoditi pa je prošle godine održana u digitalnom obliku. Zanimljivo je proučavati kako se koja knjižnica prilagodila novonastaloj situaciji i zainteresirala korisnike za događaj iz vlastitih domova. Rad se prvenstveno bazira na narodnim knjižnicama, materijalima koje su nudile korisnicima, na koje načine je održana manifestacija te radionice, kvizove i slična zbivanja koja su nudila svojim korisnicima. Literatura će se primarno bazirati na internetskim stranicama samih narodnih knjižnica koje su se prijavile za „Noć knjige“ i aktivno sudjelovale u obilježavanju ovog najvažnijeg knjižničnog događaja u godini. Također prezentira na koji način je obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava te Dan hrvatske knjige koji su se obilježili istog datuma kako bi se potaknulo čitanje u suvremenom društvu. Rad se osvrće i na ostale načine obilježavanje ovog događaja te na koji način je bilo prilagođeno novom načinu organiziranja. Rad iznosi podatke o tome koliko je više ili manje knjižnica sudjelovalo u novom obliku održavanja. This end paper focuses on the review of the “Book Night” event held on April 23, 2020. The theme of the 2020 event was “Books that changed the world”. Given the transition of all aspects of life to the “online” model, this event also had to adapt to this, and was held in digital form. It is interesting to see how each library adapted to this new situation and got users interested in the event from the comfort of their own homes. The paper is primarily focused on public libraries, the materials they offered to users, the way the event was held, the workshops, quizzes, and similar events they offered their users. The literature is primarily based on the websites of the public libraries which applied for “Book Night” and actively participated in the celebration of this most important library event of the year. It also presents the way libraries celebrated World Book and Copyright Day, as well as The Day of the Croatian Book, which were commemorated on the same date to encourage reading in contemporary society. The paper deals with other methods of marking this event, and how it was adapted to the new organization tactics. The paper shows data on the higher or lower number of libraries that participated in this new way of holding the event.

Iako bi knjižnice trebale svima pružiti jednaku mogućnost za sudjelovanjem u knjižničnoj zajednici korisnika, postoje određene skupine koje se u takvim situacijama mogu dovesti u nejednak položaj s ostalima. Ovdje se ponajviše radi o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju kojima često prijeti socijalna isključenost. Kao što se navodi i u Akcijskom planu Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osobama s invaliditetom iz 2006. godine – najvažnije je svima osigurati da u „najmanjoj mogućoj mjeri osjete posljedice invaliditeta putem aktivne podrške zdravom načinu života”. Uz informiranje i educiranje, zadatak je narodnih knjižnica i senzibilizacija javnosti te poticanje na aktivnosti za uključivanje navedenih skupina u društvenu zajednicu. Pritome je važno da narodne knjižnice provode razne programe i aktivnosti kojima će raditi na inkluziji, ali da se pri tome koristi i odgovarajućim marketinškim i promotivnim alatima kako bi za te aktivnosti znala šira javnost – ponajprije osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju, a onda i preostali članovi društva. Narodna knjižnica „Petar Preradović” Bjelovar provodi brojne programe senzibilizacije javnosti, ali i inkluzije ugroženih skupina, a osim toga ostvaruje i suradnju s vanjskim suradnicima – udrugama, vrtićima, školama te stručnim suradnicima (psiholozi, fonetičari...). Although libraries should provide equal opportunity to everyone to participate in the library community, there exist some groups which find themselves on unequal footing. They are mostly people with disabilities that are threatened by social exclusion. As it is often stated by Europe Council Action Plan on Protecting Vulnerable Persons from 2006., most important goal is to allow everyone to feel consequences of being disabled in the least possible capacity by providing active suport to healthy way of living. Next to informing and education, goal of public libraries is also raising awareness and encouraging activities that include mentioned groups in the community. It is important that public libraries engage in inclusive programmes and activities, but at the same time use proper marketing and promotional tools to make wider audience aware of those activities, first and foremost other people with disabilities and then the rest of the community. Public library „Petar Preradović“ in Bjelovar is leading many programmes of raising awareness and inclusivity of people with disabilities while at the same time cooperating with organizations outside of library – associations, daycares and various experts (psychologists, phoneticists...).

Rad se bavi problematikom beskućništva kojoj pristupa ne samo kao ekstremnom obliku siromaštva, već i kao začaranom krugu socijalne isključenosti i degradirajućoj krizi ljudskih prava. Uzme li se u obzir kompleksnost ovog fenomena, ali i metodološke nedostatke pri njegovom istraživanju, jasno je da je za značajniji progres potreban temeljit i sustavan rad cijelog niza institucija. Krevet i topli obrok nužni su svakom beskućniku, ali pokretači korjenite promjene mogu biti tek obrazovanje i resocijalizacija, odnosno, kako je to već sročeno u staroj kineskoj poslovici: „Dajte čovjeku ribu i nahranili ste ga za jedan dan; naučite čovjeka da lovi ribu i nahranili ste ga za cijeli život.” Nažalost, nije rijetkost da se pred ovom marginaliziranom skupinom zatvaraju oči – i građani i odgovorne ustanove nerijetko su uljuljkani u sigurnost predrasude da je riječ o individualnom, a ne društvenom problemu te da mu se, shodno tomu, nema smisla posvećivati. U tom smanjenju jaza između „mi” i „oni”, svoju ulogu, pa i svojevrsnu odgovornost, prepoznale su narodne knjižnice kojima je jedna od glavnih zadaća (osim zadovoljavanja obrazovnih, informacijskih i kulturnih potreba) izgradnja demokratskog društva kroz promicanje tolerancije i afirmaciju drugih/drugačijih. Šireći granice svog djelovanja i dekonstruirajući predrasude spram beskućnika, knjižnica ujedno mijenja predrasudu o sebi – iz pasivne čuvarice znanja pretvara se u ustanovu s potencijalom da bude pokretač promjena i doprinese ukupnoj društvenoj i kulturnoj zrelosti. This paper deals with the issue of homelessness, which is approached not only as an extreme form of poverty, but also as a vicious circle of social exclusion and a degrading human rights crisis. If we take into account the complexity of this phenomenon, along with the methodological shortcomings in its research, it becomes clear that thorough and systematic work of a number of institutions is needed for significant progress. A bed and a hot meal are necessary for every homeless person, but the initiators of radical change can only be education and resocialization, that is, as stated in the old Chinese proverb: “Give a man a fish and you feed him for a day. Teach a man to fish and you feed him for a lifetime.” Unfortunately, it is not uncommon to turn a blind eye to this marginalized group – both citizens and responsible institutions are often lulled into the certainty of prejudice that homelessness is an individual rather than a social problem and that there is no point in devoting oneself to it. In an endeavour to reduce the gap between “us” and “them”, public libraries have taken the role of an institution whose task (apart from meeting educational, informational and cultural needs) is to build a democratic society by promoting tolerance and affirmation of “others”/“different”. By expanding the boundaries of its activities and deconstructing prejudices against the homeless, the library also changes the prejudice about itself – from a passive custodian of knowledge it turns into an institution with the potential to be a driver of change and contribute to overall social and cultural maturity.

U 2020. i 2021. godini kao društvo smo suočeni s brojnim velikim promjenama koje su rezultat pojave pandemije bolesti COVID-19. Pojava ove krize uvelike je utjecala i na rad hrvatskih narodnih knjižnica koje su u vrlo kratkome roku bile prisiljene prilagoditi svoje djelovanje novim, izvanrednim uvjetima. COVID-19 i nove epidemiološke mjere promijenili su način na koji narodne knjižnice obavljaju svoje osnovne zadaće poput posudbe knjiga, kao i način na koji se izvode brojni projekti i programi. Cilj ovog završnog rada je ponuditi pregled i analizu projekata i programa čiji je cilj poticanje čitanja i razvijanje kulture čitanja kod korisnika različitih dobi, u hrvatskim narodnim knjižnicama, s posebnim naglaskom na one programe koji su se odvijali ili se još uvijek odvijaju u skladu s epidemiološkim mjerama, na daljinu, odnosno u virtualnom okruženju. In the years 2020 and 2021, as a society we have been facing a number of changes caused by the occurrence of the COVID-19 pandemic. The occurrence of this crisis had a great impact on the way Croatian public libraries work and they were forced to adjust the way they perform some of their basic tasks, in a very short amount of time. New extraordinary conditions also affected the way programs to encourage reading were implemented. The purpose of this bachelor thesis is to provide an overview and analysis of different programs and projects aimed at promoting reading and reading culture that were organised by Croatian public libraries, with emphasis on those programs that were conducted online, in virtual surroundings and in accordance with epidemiological measures in Croatia.

Ovaj diplomski rad pod naslovom Odnosi s javnošću u narodnim knjižnicama s osvrtom na djelatnost i aktivnosti Gradske knjižnice Slavonski Brod sastoji se od teoretskog dijela koji podkrepljuje temu samog rada i analizi i vrednovanju aktivnosti provedenih u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod. U drugom poglavlju data je definicija narodnih knjižnica, neprofitnih organizacija te je pojašnjena uloga narodnih knjižnica kao neprofitnih organizacija. U trećem poglavlju riječ je o transformaciji knjižnica u novom dobu kao i o spremnosti knjižnica i knjižničara na sudjelovanje u promjenama novog doba. Nadalje je obrađena tema marketinga u kulturi (napose u knjižnicama), odnosa s javnošću, njihovog planiranja i provedbe i tehnika i alata potrebnih za njihovu provedbu. Uspješni odnosi s javnošću stvaraju pozitivnu sliku knjižnice, a samim time garantiraju dolazak novih korisnika a time i opravdavaju ulogu postojanja knjižnice. Njena javno vidljiva djelatnost preduvjet je za uspješno poslovanje. U drugom dijelu rada opisane su aktivnosti Gradske knjižnice Slavonski Brod koje su predstavile Gradsku knjižnicu Slavonski Brod kao ustanovu odgovornu prema svojim korisnicima i svim Brođanima, koja se nastoji pozicionirati kao aktivni i neizostavan čimbenik kulture grada Slavonskog Broda. Svaki projekt donosi pregled aktivnosti u javnosti, medijski odjek svakog programa. U tabličnom pregledu naglasak je na tehnikama i alatima korištenih u provedbi programa. Svojim programima Gradska knjižnica Slavonski Brod se postavila kao: čuvar brodskog kulturnog nasljeđa, promotor hrvatske književnosti, socijalno osjetljiva ustanova, ustanova sa snažnim osjećajem empatija za ranjive skupine djece, aktivni partner obrazovanja, predvodnik inovativnih programa u kulturi, ustanova otvorena za suradnju sa srodnim i manje srodnim udrugama. Na kraju rada prikazano je provedeno istraživanje metodom intervjua u kome se nalaze podatci o zadovoljstvu ispitanika o provedenim programima. This thesis entitled Public Relations in Public Libraries with a Review of the Activities of the Slavonski Brod City Library consists of a theoretical part that supports the topic of the work and the analysis and evaluation of activities carried out in the Slavonski Brod City Library. The second chapter provides a definition of public libraries, non-profit organizations and explains the role of public libraries as non-profit organizations. The third chapter deals with the transformation of libraries in the new age as well as the readiness of libraries and librarians to participate in the changes of the new age. The topic of marketing in culture (especially in libraries), public relations, their planning and implementation, and the techniques and tools needed for their implementation are further addressed. Successful public relations create a positive image of the library, and thus guarantee the arrival of new users and thus justify the role of the library. Its publicly visible activity is a prerequisite for successful business. The second part of the paper describes the activities of the City Library of Slavonski Brod, which presented the City Library of Slavonski Brod as an institution responsible to its users and all citizens of Brod, which seeks to position itself as an active and indispensable factor in the culture of Slavonski Brod. Each project brings an overview of activities in public, media coverage of each program. The tabular overview emphasizes the techniques and tools used in the implementation of the program. Through its programs, the Slavonski Brod City Library has established itself as: a custodian of the ship's cultural heritage, a promoter of Croatian literature, a socially sensitive institution, an institution with a strong sense of empathy for vulnerable groups of children, an active partner of education, a leader in innovative cultural programs. less related associations. At the end of the paper, the conducted research by the method of interviews is presented, which contains data on the respondents' satisfaction with the implemented programs.

Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja o provedbi aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH. Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena metoda ankete uz primjenu online anketnog upitnika koji se sastojao od 15 pitanja (11 zatvorenog i 4 otvorenog tipa). Hipoteze istraživanja su da se aktivnosti popularizacije znanosti provode redovno u narodnim knjižnicama u RH i da postoje ograničenja prostora, financijskih sredstava i broja zaposlenika koja određuju načine provedbe aktivnosti popularizacije znanosti. Poziv za sudjelovanje u istraživanju stoga je poslan na adrese e-pošte svih narodnih knjižnica u RH, tj. ukupnu populaciju narodnih knjižnica u RH. Rezultati. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH. U istraživanju su utvrđeni problemi koji su ujedno temeljna područja upravljanja knjižnicama: ograničeni prostor, ograničena financijska sredstva i ograničen broj zaposlenika narodnih knjižnica nužnih za još kvalitetniju provedbu aktivnosti popularizacije znanosti. Za tu vrstu aktivnosti zainteresirane su različite dobne skupine korisnika. Aktivnosti promocije znanosti iniciraju samo narodne knjižnice koje ih provode najčešće u suradnji sa znanstvenicima s hrvatskih fakulteta i instituta te s novinarima. Teme koje su pokrivene u aktivnostima popularizacije znanosti pokrivaju širok spektar područja ljudskog djelovanja koji može zainteresirati širok krug slušatelja. Utvrđen je i pozitivan stav narodnih knjižnica za odvijanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama. Ograničenja. U istraživanju nisu sudjelovale sve narodne knjižnice u RH; za dublje razumijevanje pojedinih aspekata provedbe aktivnosti popularizacije znanosti u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala korisnike narodnih knjižnica koristeći se pritom anketama i intervjuima. Praktična primjena. Pomoć narodnim knjižnicama u planiranju budućih aktivnosti popularizacije znanosti na temelju spoznaja o načinima provedbe spomenutih aktivnosti te zajedničkim djelovanjem narodnih knjižnica prema svojim fi nancijerima u svrhu poboljšanja uvjeta provedbe aktivnosti popularizacije znanosti. Društveni značaj. Uloga narodnih knjižnica u promociji znanosti te partnerstvo i suradnja s akademskom zajednicom i pripadnicima medija. Originalnost/vrijednost. U RH nedostaju istraživanja o promociji znanosti, a pogotovo o ulozi i suradnji narodnih knjižnica u toj važnoj društvenoj aktivnosti kojom se rad znanstvenika približava široj javnosti.

Osnovno je načelo narodne knjižnice osigurati pristup građi svim sudionicima zajednice, što naravno uključuje i osobe s poremećajima iz spektra autizma. Sve je više osoba s takvim poremećajem u našem društvu te je ključno da knjižnice pružaju programe i usluge osobama s poremećajima iz spektra autizma te da, također, sudjeluju u širenju svijesti u zajednici o svim poteškoćama na koje, tijekom svog života, nailaze osobe s poremećajima u spektru. U radu se iznose potrebe osoba s poremećajima u spektru autizma, njihova prava te obveze narodnih knjižnica prema njima kao korisnicima. U radu se također daje pregled programa i usluga koje razne narodne knjižnice diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, nude osobama s poremećajima iz spektra autizma. Naposlijetku je prikazano i iskustvo i voditeljice Knjižnice Jelkovec, Ive Klak Mršić. Naime, štićenici Centra za autizam Zagreb od 2013. godine tri puta tjedno dolaze u Knjižnicu Jelkovec na razne aktivnosti. Koristeći se Knjižnicom Jelkovec kao primjerom dobre prakse, cilj rada je potaknuti pokretanje sličnih programa i usluga u narodnim knjižnicama diljem Hrvatske. The guiding principle of all public libraries is ensuring that all members of the community (which includes people with autism spectrum disorder) have access to library material. The number of people on the spectrum is on the rise in today’s society so it is vital that libraries provide programs and services to people with autism spectrum disorder and that librarians also contribute to raising the society’s awareness of all the difficulties people on the spectrum face throughout their lives. This paper states the needs of people with autism spectrum disorder, their rights and the duties that public libraries have towards them as their users. The paper, furthermore, includes an overview of programs and services that public libraries in Croatia and worldwide offer to people on the spectrum. Finally, the paper offers the experience of Iva Klak Mršić, manager of Jelkovec Library. Since 2013, people on the spectrum from Center for autism Zagreb have been visiting the library three times a week for different activities. The aim of this paper then is to encourage initiation of similar programs and services in public libraries throughout Croatia using Jelkovec Library as an example of good practice.

Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja o potrebama nezaposlenih građana Osječko-baranjske županije u svrhu unapređenja spoznaja o poboljšanju službi, usluga, programa i aktivnosti narodnih knjižnica te utjecaja na kvalitetu života nezaposlenih građana. Istraživanje je provedeno kvantitativnom metodom slučajnog uzorka (N = 250). U članku je prikazana slika stanja prije globalne zdravstvene pandemije COVID-19, krize koja je utjecala na cijeli svijet. Prikupljeni podaci statistički su obrađeni u Statističkom paketu za društvene znanosti primjenom opisne i korelacijske analize između dvije skupine varijabli te su izraženi u postotcima. Najvažniji rezultati istraživanja pokazali su da ispitani građani imaju potrebu za učenjem u sastavu cjeloživotnog obrazovanja, ali da su se, s druge strane, u najvećem ukupnom postotku na ponuđene potrebe u knjižničnom prostoru, izjasnili da nemaju potrebe. Najizraženije potrebe ispitanih građana su potrebe za učenjem engleskoga i njemačkoga jezika; računalnim i tehničkim vještinama, potreba za usavršavanjem komunikacijskih vještina; usavršavanjem dodatnih socijalnih vještina kroz timski rad, upoznavanjem pravila poslovnog bontona, stjecanjem organizacijskih vještina, promocijskih vještina, učenjem neverbalne komunikacije ili govora tijela. Rezultat istraživanja pokazao je da, unatoč tomu što je dio ispitanika (41,6 %) član narodne knjižnice, i dalje ima različite potrebe u sastavu cjeloživotnog obrazovanja, a njihova im narodna knjižnica ne pruža mogućnost ispunjavanja. Pokazao je i to da nisu sve narodne knjižnice u Osječko-baranjskoj županiji otvorene za sve korisnike. Nezaposleni, društveno isključeni građani mišljenja su da narodna knjižnica može pomoći u razvoju zajednice, ali ne i nezaposlenima., The aim of this paper is to present the results of the research on the needs of unemployed citizens in the Osijek-Baranja County with the purpose of improving the knowledge of advancing the services, programs, and activities of public libraries, as well as the quality of life of unemployed citizens. Research was conducted using the random sampling method (N=250). The article presents a picture of the situation before the global COVID-19 health pandemic, the crisis that affected the whole world. The collected data was statistically analyzed in SPSS, the Statistical Package for Social Sciences, using correlation and descriptive analysis on two groups and was thereafter expressed in percentages. The most important results of the research showed that the selected citizens have a need for lifelong learning, but that at the same time the largest percentage of them do not have the need to fulfill the named needs in a library space. Most pronounced needs of tested citizens are the needs to learn English and German; computer and technical skills, the need to perfect communication skills; perfecting additional social skills through teamwork, familiarizing oneself with workspace etiquette, gaining organizational skills, promotional skills, learning nonverbal communication or body language. The results show that public libraries do not allow a portion of the subjects (41.6%) to fulfill their needs, despite them having a membership to the public library and having different needs for lifelong learning. Likewise, results show that not all public libraries within the Osijek-Baranja County are open to all users. Socially excluded unemployed citizens believe that the public library can help develop communities and unemployed citizens alike.

U današnje vrijeme kada tehnologija nezamislivo napreduje, knjižnice moraju biti aktivne i razvijati se u duhu vremena. Vidimo da knjižnice nisu stvar prošlosti zbog sve većeg napretka tehnologije, nego upravo suprotno, da su spremne surađivati s tehnologijom i još više napredovati. One ne samo da su važne zbog znanja i obrazovanja nego i zato što zbližuju ljude tako što omogućavaju razne susrete. Tema ovog diplomskog rada je „Percepcija korisnika o programima i uslugama Gradske knjižnice Požega.“ Početak diplomskog rada donosi kratku povijest knjižnice, zatim definiciju narodne knjižnice te se nastavlja pisati općenito o narodnim knjižnicama. Nakon toga pisalo se o povijesti grada Požege i povijesti knjižnice te njezinom razvitku od njezina nastanka pa sve do danas. Također, naglasili su se knjižnični programi i usluge kojima knjižnica nastoji zadržati svoje korisnike i privući nove. U sklopu rada, provela se anketa kako bi se saznalo koliko su korisnici zadovoljni s knjižnicom i njezinim programima i uslugama te su na kraju rada bili prikazani rezultati. Nowadays, when technology is advancing unimaginably, libraries need to be active and evolving in the spirit of the times. We see that libraries are not a thing of the past due to the increasing advancement of technology, but just the opposite, that they are willing to cooperate with technology and make even more progress. They are not just important for knowledge and education, but also because they bring people closer together by enabling various encounters. The topic of this master´s thesis is “User perception of programs and services in Požega Public Library.” The beginning of the master´s thesis brings a short history of the library, then the definition of the public library, and continues to write in general about public libraries. After that, it was written about the history of the city of Požega and the history of the library and its development from its inception until today. Also, it was emphasized library programs and services by which the library tries to keep its users and attract new ones. As part of the work, a survey was conducted to find out how satisfied users are with the library and its programs and services, and the results were presented at the end of the paper.

Cilj ovog diplomskog rada je istražiti prisutnost i obilježja radionica poticanja čitanja s naglaskom na one koje se provode u narodnim knjižnicama Primorsko-goranske županije. U teorijskom dijelu rada prikazat će se međunarodni i domaći knjižničarski dokumenti koji pridonose uspostavljanju knjižničnih usluga za djecu i mlade kako općenito tako i u dijelu koji se odnosi na poticanje čitanja. Istraživanje u radu će biti provedeno metodom ankete. Ispitat će se voditelji radionica poticanja čitanja u narodnim knjižnicama Primorsko-goranske županije s ciljem saznanja kriterija prema kojima se radionice mogu poboljšavati i bolje prilagođavati djeci i mladima, prema njihovim željama i samom uzrastu, kao i provođenje analize knjižnične građe koju djeca i mladi najviše posuđuju. The aim of this master's thesis is to investigate the presence and characteristics of reading encouragement workshops with a focus on those conducted in public libraries of the Primorje-Gorski kotar County. In the theoretical part of the thesis, the international and domestic library documents will be presented, which contribute to the establishment of library services for children and young people in general, as well as in the section that explains reading encouragement. The research in the paper will be conducted by a survey method. The managers of the reading encouragement workshops will be examined in the public libraries of Primorje-Gorski Kotar County in order to find out the criteria according to which the workshops can be improved and better adapted to children and young people (according to their wishes and their age). Moreover, the managers will be asked to carry out the analysis of the library material which children and young people lend the most.

Cilj ovog diplomskog rada je ustvrditi vidljivost gradske knjižnice "Juraj Šižgorić" u njezinoj zajednici. Narodne knjižnice svojim uslugama, aktivnostima i suradnjom postaju informaciji, medijski i kulturni centri zajednice. Osim tog, za postizanje vidljivosti u zajednici zaslužna je i izgradnja vizualnog identiteta kao i provođenje marketinške komunikacije koja uključuje oglašavanje, izravni (direktni) marketing, odnose s javnošću te digitalni marketing. Ovaj rad osim temeljih značajki narodnih knjižnica, sadrži i informacije o marketingu neprofitnih organizacija, s naglaskom na knjižnice. Upravo iskorištavanjem marketinškog potencijala knjižnica može učvrstiti svoje mjesto u zajednici. Rad u svom istraživačkom dijelu sadrži anketu u kojoj će se istražiti vidljivost usluga i aktivnosti koje knjižnica trenutno provodi. Na kraju samog rada bit će predstavljena rasprava koja za cilj ima ukazati na rezultate ankete. The aim of this Master thesis is to determine the visibility of the “Juraj Šižgorić” City Library in its community. Through their services, activities and partnerships, public libraries are becoming informational, media and cultural centers of its communities. In addition, visibility in the community is credited with building a visual identity, as well as conducting marketing communication strategy that include advertising, direct marketing, public relations and digital marketing. In addition to the core features of public libraries, this paper provides information on the marketing of nonprofit organizations, with a focus on libraries. It is through harnessing the marketing potential that the library can reaffirm its role in the community. Thesis contains a survey which explores the visibility of the services and activities currently being undertaken by the library. At the end, there will be a discussion regarding the results of the survey.

U radu je prikazana analiza kriznog komuniciranja Knjižnica grada Zagreba sa svojim korisnicima/članovima u vrijeme pandemije COVID-19. U tu svrhu napravljena je analiza komunikacije na društvenoj mreži Facebook KGZ-a, službenoj internet stranici KGZ-a, YouTube kanalu KGZ-a, e-mail-u KGZ-a te elektroničkim medijima u periodu od 15. ožujka 2020., kada su knjižnice započele rad u izmijenjenim uvjetima do kojih je došlo zbog pojave pandemije COVID-19, pa do 30. rujna 2020. Analizirani su broj objava, datum objava, tema objava te broj reakcija, a u cilju kvalitetnije analize ovogodišnja komunikacija uspoređena je s prošlogodišnjom. Također, na temu kriznog komuniciranja u KGZ-u proveden je intervju s djelatnicima KGZ-a. Knjižnice grada Zagreba su u kriznom periodu pravovremeno komunicirale kroz različite komunikacijske kanale prenoseći korisnicama ključne informacije vezane uz epidemiološke mjere te različiti kulturni sadržaj kako bi i u izazovnim vremenima koje je stvorila kriza izazvana COVID-19 obavljale svoju zadaću promicanja kulture i obrazovanja. Osim analize, pojašnjena je terminologija knjižnica, vrsta knjižnica, neprofitnih organizacija, odnosa s javnošću te kriznog komuniciranja s naglaskom na knjižnice. Također, prikazani su dobri primjeri iz prakse određenih knjižnica iz Europe i svijeta. The paper presents an analysis of crisis communication of Zagreb City Libraries with its users/members during the COVID-19 pandemic. For this purpose, an analysis of communication was made on the social network Facebook of ZCL, the official website of ZCL, YouTube channel of ZCL, e-mail of ZCL and electronic media in the period from March 15th, 2020, when libraries started working in changed conditions due to the outbreak of the COVID-19 pandemic, until September 30th, 2020. The number of publications, date of publication, topic of publications, and number of reactions were analyzed, and in order have better analyze, this year's communication was compared with last year. Also, related to the topic of crisis communication in ZCL, an interview was conducted with ZCL employees. During the crisis, Zagreb City Libraries communicated in a timely manner through various communication channels, transmitting to the users key information related to epidemiological measures and various cultural content in order to perform their task of promoting culture and education even in challenging times created by the COVID-19 crisis. In addition to the analysis, the terminology of libraries, types of libraries, non-profit organizations, public relations, and crisis communication with an emphasis on libraries were clarified. Good examples from the practice of certain libraries from Europe and the world are also presented.

U ovom radu postavlja se pitanje upravljanja ljudskim potencijalima u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj, odnosno pokušava se odgovoriti na pitanje postoji li upravljanje ljudskim potencijalima kao sustavna djelatnost unutar knjižnica i čime takav način upravljanja rezultira u poslovanju knjižnica. U prvom djelu rada govori se općenito o narodnim knjižnicama, njihovoj ulozi u društvu, potrebama korisnika i knjižničarima koji te potrebe prepoznaju i na njih odgovaraju. Upravo u kontekstu odgovora na potrebe zajednice važan su aspekt u poslovanju knjižnica knjižničari koji se zapošljavaju. S obzirom da u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske ne postoje odjeli koji se bave ljudskim potencijalima, pobliže se objašnjava što je to upravljanje općenito, odnosno što je upravljanje ljudskim potencijalima i kakve bi koristi od takvog upravljanja imale knjižnice, knjižničari, ali i korisnici knjižnica. S obzirom na izazove društva u kojem živimo, a koje se neprekidno mijenja, u kojem se informacije izmjenjuju sve brže i lakše, postoji potreba i za trajnim usavršavanjem u svakoj profesiji, pa tako i u knjižničarstvu. Govoreći o upravljanju ljudskim potencijalima stavlja se naglasak na obrazovanje knjižničara, a posebno na trajno stručno usavršavanje nakon završenih studija koje trenutno nije obvezno, ali je poželjno. U istraživanju provedenom u ovom radu na prigodno odabranom uzorku narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj prepoznate su dobre i slabe točke u uspješnosti knjižnica koje bi se mogle povezati s nepostojanjem odjela za upravljanje ljudskim potencijalima, odnosno s važnosti njihovih formiranja. Dodatno se naglašava važnost rada odjela za upravljanje ljudskim potencijalima koji se odnosi na trajno stručno usavršavanje knjižničara i njihovo napredovanjem u struci. Razvijanjem odjela koji bi se bavili ljudskim potencijalima sustavno na svim razinama, od upravljačke pa do operativne razine koristi bi imali sami knjižničari, korisnici, trenutni i potencijalni, kao i knjižnica sama koja bi ojačala svoje mjesto i vidljivost u zajednici. This paper raises the question of human resources management in public libraries in the Republic of Croatia, i.e. it is attempted to answer the question of whether human resources management exists as a systematic activity within libraries and whatis the resultofsuch management in the operation of libraries. In the first part of the paper,public librariesarediscussedin general, their role in society, the needs of users and librarians who recognize and respond to these needs. It is precisely in the context of responding to the needs of the community that the librarians employed arean important aspect in libraryoperation. Since in publiclibraries of the Republic of Croatia there are no human resources departments, it is explained in more detail what management in general is, i.e. what human resources management is and what would be the benefits of such management for libraries, librarians and library users. Given the challenges faced bythe society in which we live, which is constantly changing, and in which information is being exchanged faster and easier, there is also a need for permanent improvement in every profession, including in librarianship. Speaking of human resources management, emphasis is placed on the education of librarians, particularly on continuous professional training after completing studies that are currently not compulsory, but desirable. In theresearch conducted in this paper on an appropriately selected sample of public libraries in the Republic of Croatia,good and weak points have been recognized in the performance of libraries that could be associated with the lack of human resources management departments, orwith the importance of their formationrespectively. The importance of the work of human resources management departmentsrelating to the continuous professional training of librarians and their advancement in the profession is further emphasized. Development of departments that would deal with human resources systematically at all levels, from the management level to the operational level,would benefit the librarians themselves, the users, current and potential, as well as the library itself, whichwould strengthen its place and visibility in the community.

Narodne knjižnice baziraju se na inkluzivnim vrijednostima i otvorene su svima. One promiču pristupačnost i ravnopravnost te zbog toga zauzimaju iznimno važnu ulogu u društvu. Ovaj rad usmjeren je na prikaz važnosti narodnih knjižnica u promicanju inkluzije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Opisuje se važnost inovativnih postupaka i inkluzije u kontekstu narodnih knjižnica, nacionalne i međunarodne dokumente na kojima se temelji, rad Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva te nudi prikaz primjera dobre prakse, odnosno projekte u kojima su narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj sudjelovale ili koje su pokrenule. U pregledu literature posebno se izdvajaju i opisuju elementi koji narodnu knjižnicu čine inkluzivnom. Provedenim istraživanjem nastojalo se utvrditi konkretne aktivnosti narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj u promicanju i provedbi inkluzije za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom prema uzoru na elemente modela inkluzivnih narodnih knjižnica. Public libraries are based on inclusive values and they are open to everyone. They are promoting accessibility and equality and that is why they are taking a very important role in society. This paper focuses on the importance of public libraries in promoting inclusion of children and adults with disabilities. It also emphasizes the importance of innovative procedures and inclusion in the context of public libraries, national and international documents on which the inclusion is based, the work of Committee for library services for people with disabilities and people with special needs of the Croatian Library Association and examples of good practice through projects which public libraries in Croatia initiated or participated in. In the literature review, the elements that are making the public library inclusive are singled out and described. The aim of the study was to identify specific activities of public libraries in Croatia that are concerned with promoting and implementing inclusion for children and adults with disabilities, according to the elements of the inclusive public libraries model.

Rad se bavi upotrebom digitalnog marketinga u narodnim knjižnicama. Prvi dio posvećen je narodnim knjižnicama i njihovom dragocjenom značaju za društvo, zatim pojašnjava područje marketinga, osobito marketing u neprofitnim organizacijama te marketinški proces u knjižnicama. Rad potom donosi temeljna načela i vrste digitalnog marketinga, te opis digitalnih kanala na kojima se odvija ili može odvijati promocija knjižnice. Posljednji dio donosi istraživanje čija je svrha bila provjeriti koriste li hrvatske narodne knjižnice u 2020. godini digitalne alate za promociju svega onoga što mogu ponuditi zajednici. Istraživanje je pokazalo da još uvijek gotovo polovina narodnih knjižnica u Hrvatskoj nema Web stranicu. Prisutnost na društvenim mrežama također bi trebala biti veća, no zato su mnoge knjižnice vrlo uspješne u nastupu na Facebooku, redovito objavljuju i nude kvalitetan, zabavan i poticajan sadržaj. The paper deals with the use of digital marketing in public libraries. The first part is dedicated to public libraries and their valuable importance for society, then it explains the field of marketing, especially marketing in non-profit organizations and the marketing process in libraries. Furthermore, the paper brings the basic principles and types of digital marketing and a description of digital channels on which library promotion takes place or can take place. The last part brings research whose purpose was to check whether Croatian public libraries in 2020 use digital tools to promote everything they can offer the community. The research showed that almost half of public libraries in Croatia still do not have a website. The presence on social networks should also be higher, but it should be mentioned that many libraries are very successful in appearing on Facebook, regularly publishing and offering quality, fun and stimulating content.

Tema ovog diplomskog rada je analiza poslovanja Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće. Cilj je rada utvrditi prednosti i nedostatke poslovanja Knjižnice kako bi se dobili adekvatni podaci za daljnje kvalitetnije planiranje i uspješniji razvoj poslovanja Knjižnice. Rad se sastoji od dva dijela, prvi dio je teorijski u kojem se daje kratak prikaz razvoja i stanja narodnih knjižnica u RH, zakonska regulativa, uloga u lokalnoj zajednici, čimbenici poslovanja te organizacija, upravljanje i vrednovanje narodnih knjižnica. Drugi dio se odnosi na kvantitativno istraživanje tj. kronološku statističku analizu čimbenika poslovanja na temelju dostupnih statističkih podataka te analize kronoloških specifičnosti knjižnice. Analizom poslovanja vidljiv je trend porasta gotovo svih statističkih pokazatelja uspješnosti, no tijekom godina bilo je različitih oscilacija. Može se pretpostaviti kako je jedan od najvećih razloga tome novi prostor knjižnice, ali za potpunu analizu potrebno je sustavno vrednovati uspješnost poslovanja knjižnice te uvrstiti kulturu vrednovanja u svoju organizacijsku kulturu i u strateški plan knjižnice. Ovaj rad može poslužiti kao temelj za nastavak kontinuiranog vrednovanja rada knjižnice s ciljem poboljšanja uspješnosti knjižnice kao i kontinuirane analize poslovanja i vrednovanja rada knjižnice.

Knjižnični fond čini sva građa koja pristiže u narodne knjižnice i koja se u njima čuva i daje na korištenje. S obzirom na različitost zajednice u kojoj narodna knjižnica posluje, prije oblikovanja knjižničnog fonda zadaća je knjižničara istražiti korisničke interese kako bi knjižnica u potpunosti ispunila svoju zadaću i zadovoljila sve obrazovne i rekreativne potrebe svojih korisnika. Prilikom izgradnje knjižne zbirke nužno je ustanoviti i pisane smjernice za izgradnju zbirke koje knjižnici osiguravaju komunikaciju sa zajednicom i dosljednost u razvoju zbirki. Predmet proučavanja ovog diplomskog rada bit će oblikovanje knjižničnog fonda narodne knjižnice te načini sudjelovanja korisnika u izgradnji knjižne zbirke. U empirijskom dijelu rada fokus će biti na načinima izgradnje knjižne zbirke u Knjižnicama grada Zagreba te će se na temelju intervjua s voditeljicama nabave tri knjižnice u sklopu Knjižnica grada Zagreba nastojati ustanoviti koliki utjecaj korisnici imaju na oblikovanje knjižne zbirke te na koji način knjižničari vrše vrednovanje fonda s obzirom na korisničke zahtjeve. A library collection is comprised of all the materials that find their way into public libraries. There they are stored and put into circulation. Given the differences among the communities where public libraries operate, it is the librarian’s job to make a survey of the user interests before collection development in order for the library to complete its role in full and satisfy all of the educational and recreational needs of its users. During the collection development, it is of the essence to determine written guidelines as well, for they ensure the library’s communication with the community and its consistency in collection development. This thesis will be dealing with library collection development in public libraries and the role of users in the book collection development. In the empirical part of the paper the emphasis will be on the ways of collection development used in Zagreb City Libraries. Based on the interviews conducted with the heads of acquisition of the three libraries that are a part of Zagreb City Libraries it will determine the role of the users in book collection development and the librarian’s evaluation of the collection considering the demands of the users.

Cilj ovog rada je dati pregled digitalnih sadrţaja i zbirki za djecu i mlade u hrvatskim narodnim knjiţnicama. Novi mediji i tehnologija danas su neizostavni faktor ţivota djece i mladih te im je potrebno omogućiti brz pristup kvalitetnim i sigurnim elektroničkim izvorima. Narodne knjiţnice u Hrvatskoj prepoznale su vaţnost digitalizacije te započele projekte digitalizacije graĎe. Rad je podijeljen u nekoliko poglavlja te je definirano tko su uopće djeca i mladi i koje su njihove posebnosti kao korisnika knjiţnice te kakav su utjecaj nove tehnologije, elektronička knjiga i digitalizacija imale na knjiţnice. U posljednjem poglavlju prikazani su rezultati istraţivanja dostupnih digitalnih sadrţaja za djecu i mlade u hrvatskim narodnim knjiţnicama. The main goal of this paper is to provide an overview of digital content and collections for children and young adults in Croatian public libraries. New media and technology are now the main factor in the lives of children and young adults, and they need to be given quick access to quality and secure electronic sources. Public libraries in Croatia have recognized the importance of digitization and started digitization projects. The paper is divided into several chapters, defining who the children and young adults are, and what are their specialties as a library user. It is also explained what impact did new technologies, e-books and digitization have had on libraries. The last chapter presents the results of a study of available digital content for children and young adults in Croatian public libraries.

Čitateljski klubovi jedna su od vrsta programa koje provode narodne knjižnice. Teoretski dio ovoga rada ističe ulogu narodnih knjižnica u promicanju čitanja, zatim daje kratak pregled povijesnog razvoja čitanja u grupama koji je u konačnici doveo do razvoja fenomena čitateljskih klubova te opisuje sam format čitateljskog kluba s njegovim glavnim odlikama. Također, dio rada posvećen je primjerima dobre prakse provođenja programa čitateljskih klubova u hrvatskim narodnim knjižnicama. S obzirom na to da su čitateljski klubovi postali sastavni dio programa rada Knjižnica grada Zagreba izvršena je analiza njihovih mrežnih stranica te ankete upućene njihovim voditeljima kako bi se pružio detaljniji uvid u njihov rad. Reading clubs are a type of program conducted by public libraries. The theoretical part of this thesis highlights the role of public libraries in promoting reading, and then delivers a brief overview of the historical development of reading in groups, which ultimately led to the development of the phenomenon of reading clubs. This part of the thesis is concluded with a description of the format and the main features of a reading club. In this part reader also can find examples of good practice of implementing reading club programs in Croatian public libraries. Due to the fact that reading clubs have become an integral part of the work program of the Zagreb City Libraries an analysis of their web site(s) has been carried out, which was followed by surveys sent to the leaders of these book clubs in order to provide a more detailed insight into their work.

Kulturni turizam jedna je od vrlo važnih gospodarskih grana. Konstantno je u razvoju i njegova uloga u razvoju društva i samog ekonomskog rasta države od neizmjerne je važnosti. On svojim jedinstvenim i atraktivnim turističkim ponudama privlači imućnije turiste koji povećavaju broj noćenja u gradovima i pune državni proračun. Kulturni turisti su obrazovaniji i motivirani su željom za upoznavanjem i sudjelovanjem u kulturi lokalne zajednice. Svojim financiranjem, izradom strategija za razvoj kulturnog turizma država se uključuje i prepoznaje kulturni turizam kao važan dio gospodarske djelatnosti u čiji se razvoj isplati ulagati.Što je ponuda atraktivnija i programi pomno izrađeni za različite dobne skupine ili skupine različitih interesa, to će se turisti prije odlučiti za jednu destinaciju. Republika Hrvatska bogata je materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom i vrlo je dobro uključena u kulturni turizam, svojim kulturnim atrakcijama privlači turiste iz cijeloga svijeta. Vrlo je važno da država potiče kulturne i kreativne industrije jer su one vrlo plodonosne i pridonose razvoju cjelokupnog društva. Knjižnice su nedjeljive od kulture. One prikupljaju, obrađuju i čuvaju zavičajne zbirke koje predstavljaju kulturni identitet zajednice. Knjižnice su mjesta očuvanja kulturne baštine. Svojim programima i suradnjama s drugim organizacijama upoznaju i približavaju kulturu svim dobnim skupinama. Kao što je turizam na obali važan, tako i turizam na kontinentu doprinosi razvoju kulturnog turizma. Cultural tourism is one of the most important economic branches. It is constantly in development and its role in the development of society and the country's economic growth is of immense importance. With its unique and attractive tourist offers, attracting wealthy tourists who increase the number of overnight stays in cities and the full state budget. Cultural tourists are more educated and motivated by the desire to get acquainted with and participate in local community culture. Through its financing, developing strategies for the development of cultural tourism, the state also recognizes cultural tourism as an important part of the economic activity in which development is worth investing. What is offer more attractive and the programs are carefully designed for different age groups or groups of different interests, it will help the tourists to decide for one destination. The Republic of Croatia is rich in material and immaterial cultural heritage and is very well involved in cultural tourism, with its cultural attractions attracting tourists from all over the world. It is very important for the state to encourage cultural and creative industries, because they are very fruitful and contribute to the development of the whole society. Libraries are indivisible of culture. They collect, process and preserve local collections that represent the cultural identity of the community. Libraries are places of preservation of cultural heritage. With their programs and collaborations with other organizations, they meet and bring culture closer to all age groups. As tourism on the coast is important, so tourism on the continent contributes to the development of cultural tourism.

Potreba za prilagodbom aktualnom digitalnom dobu dovela je hrvatske narodne knjižnice pred iskušenje hoće li i dalje uspjeti opstati pod etiketom neophodne, društveno korisne i kvalitetne informacijske ustanove. S obzirom na to da je većina traženih informacija u današnje doba građanima dostupna putem interneta bez posredovanja knjižnične usluge, sve manje građana odlazi u knjižnicu s ciljem pronalaska informacija. Knjižnice postaju mjesta okupljanja i interakcije lokalne zajednice. Teorija trećeg prostora odnosi se na dizajn javnog prostora s ciljem promicanja demokratskih procesa u društvu. Na temelju raspoložive literature koja se tiče trećeg prostora u narodnom knjižničarstvu analizirali smo projektno rješenje za novu Gradsku knjižnica grada Zagreba „Paromlin“ koja bi trebala biti izgrađena do 2025. godine. Možemo reći da projekt Paromlin, pokrenut u sklopu strateškog razvoja grada Zagreba do 2020. godine i u suradnji s Knjižnicama Grada Zagreba, ispunjava sve prostorne i sadržajne preduvjete koji su nužni za to da narodna knjižnica u gradskoj mreži bude prepoznata kao prostor demokracije, multikulturalnosti i socijalne inkluzije na najvišoj razini. The need for adjustment to the ongoing digital age has brought Croatian public libraries to the test of whether they would succeed in keeping the reputation of indispensable, socially beneficial and high-quality information institutions. Considering the fact that the majority of information is nowadays available on the Internet, fewer citizens have been visiting library in order to collect information. Public libraries are becoming places of gathering and interaction between the members of the local communities. This thesis analyzes the project for the new City Library “Paromlin” based on the available literature concerning the theory of the third space. The idea was presented within the City of Zagreb Development Strategy for the period leading up to 2020 and it is expected that the building should be built by 2025 in collaboration with Zagreb City Libraries. We could conclude that the project meets all spatial and content-related requirements, which a public library in a city network requires in order to be recognized as a place of democracy, multiculturalism and social inclusion at their highest level.

Rad će se baviti pitanjem beskućništva, procesom povezivanja i uključivanja pojedinaca iz te društveno skupine u društvene tokove i kako narodne knjižnice mogu doprinijeti tome organizacijom usluga za njih. U radu ću se osvrnuti na radove stručnog skupa iz Zbornika Druga prilika: izazovi i perspektive u radu s beskućnicima koji u sklopu projekta "Knjigom do krova: mreža knjižnica za osnaživanje beskućnika" sistematizira problematiku beskućnika u Hrvatskoj i daje smjernice za unaprjeđenje skrbi o jednoj od najranjivijih skupina stanovništva. Cilj ovoga rada je pregledom projekata i trenutnih usluga za navedenu društveno isključenu skupinu u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, usporedno s primjerima iz inozemstva, utvrditi njihovu korisnost te istražiti nove mogućnosti u poboljšanju socijalne inkluzije. Work will be done on the issue of homelessness, the process of linking and involving individuals from that social group into social flows and how public libraries can contribute to it by organizing library services for them. In this paper, I will look at the work of a professional paper from the Proceedings of the Second Opportunity: Challenges and Perspectives in Working with Homeless People who systematize homelessness issue in Croatia as part of the A Book for a Roof project which provides guidelines for improving the care of one of the most vulnerable groups of the population. The aim of this paper is to examine the usefulness of these projects and current services for the homeless in the national libraries in Croatia, in parallel with the examples from abroad, and explore new opportunities for improving social inclusion.

U ovom se radu na temelju glavnih dokumenata prema kojima se narodne knjižnice kao neprofitne organizacije zasnivaju i organiziraju i teoretskih osnova odnosa s javnošću prikazuje primjer implementacije alata odnosa s javnošću u istraživanju temelja za poboljšanjem smjera korištenja tih alata u situaciji Knjižnica grada Zagreba. Cilj je samog istraživanja uzeti u obzir i prijašnje istraživanje zadovoljstva korisnika jednom od knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba i na temelju toga proširiti istraživanje o uspješnim smjerovima daljnjih postupaka odnosa s javnošću na područje cijele mreže na kojem se odvijaju književni događaji na koje se u ovom radu gleda kao na event tehniku u odnosima s javnošću.

Tema ovoga diplomskog rada odnosi se na učinke i vrijednost narodne knjižnice na primjeru Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice Našice. Cilj rada bio je istražiti kako korisnici vide svoju knjižnicu te koje učinke i vrijednost ona ima za njih. Rad se sastoji od dva dijela, prvi se dio odnosi na terminologiju pojmova vezanih uz narodne knjižnice kao što su poslanje i zadaće narodnih knjižnica, definiranje korisnika te stanje narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Drugi dio rada se odnosi na ispitivanje zadovoljstva korisnika knjižnicom, knjižničnim programima i uslugama. U istraživačkom se dijelu koristila kombinacija kvantitativne metode (anketni upitnik) te kvalitativne metode (intervju). Rezultati istraživanja su pokazali da je zadovoljstvo korisnika knjižnicom i njenim uslugama i programima vrlo visoko, a isto se tako rezultatima može zaključiti da narodna knjižnica za svoje korisnike ima veliku vrijednost, isto kao i utjecaj u cjelokupnoj zajednici. Zaključuje se da narodne knjižnice trebaju mjeriti kvalitetu svojih usluga te uspješnost poslovanja te da je to postao vrlo bitan segment. Ovaj rad predstavlja prvo istraživanje takvoga tipa u Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice te kao takvo može poslužiti kao temelj za neka buduća istraživanja.

Prateći brze tehnološke promjene knjižnice mijenjaju način svog djelovanja i poslovanja. Knjižnice počinju digitalizirati građu iz vlastitih zbirki kako bi potaknule interes te omogućile širok pristup informacijama svim korisnicima, neovisno o vremenu i prostoru. Digitalizacija, kao postupak pretvorbe analognog sadržaja u njegovu digitalnu presliku, mijenja oblik, ali ne i sadržaj. U ovom se radu posebnu važnost pridodaje narodnim knjižnicama, kulturnim i informacijskim središtima svake zajednice. U teorijskom dijelu htjelo se otkriti više o povijesti digitalizacijskih procesa, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, ali i o samim digitalizacijskim procesima, njihovim prednostima, nedostacima, masovnoj digitalizaciji, autorskim pravima te smjernicama nastalim učenjem na greškama digitalizacijskih pionira. Za prikupljanje podataka provedenog istraživanja koristilo se upitnikom. Uzorak istraživanja čini 49 narodnih knjižnica, od kojih je 31 narodna knjižnica provodila postupak digitalizacije. Upitnikom se htjelo istražiti koliko narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj digitalizira građu, koju vrstu digitalne građe posjeduju, kako se financiraju, po kojim je kriterijima građa birana za digitalizaciju te tko sve može pristupiti njihovoj digitalnoj građi i drugo. Istraživanjem se ustanovilo da hrvatske narodne knjižnice najčešće digitaliziraju građu zavičajne vrijednosti. Gotovo sva digitalizirana građa javno je dostupna te joj se ne naplaćuje pristup, a projekti digitalizacije najčešće se financiraju vlastitim, gradskim i državnim sredstvima. Following the rapid technological changes in the world, libraries are also changing the way they work. Libraries are starting to digitize materials from their own collections to encourage interest and provide wide access to information to all users, regardless of time and place. Digitizing, as a process of converting analog content into its digital copy, changes the form but not the content. In this work special importance is given to public libraries, cultural and information centers of each community. We wanted to find out more about the history of digitization processes, both in Croatia and in the world, as well as on the digitization processes themselves, their advantages, disadvantages, mass digitalization, copyrights and the guidelines of digitalisation built on tries and mistakes of digitization pioneers. The questionnaire was used to collect the data of the survey. The survey sample consists of 49 public libraries, of which 31 public libraries have digitized. In the questionnaire we wanted to investigate how many public libraries in Croatia digitize, what type of digital material they own, how do they finance their digitization projects, on which criteria is the digitization material selected, who can access their digital assets and so on. The research found that the Croatian public libraries most frequently digitize material of local value. Almost all digitized materials are publicly available and are not charged for access, and digitization projects are mostly financed by their own, city and state funds.

Digitalno doba otvorilo je novo poglavlje u poslovanju narodnih knjižnica. Ogromna dostupnost digitalnih sadržaja suočava knjižnice s izazovom širenja usluga na digitalni prostor. Učestali zahtjevi za otvorenim pristupom znanstvenim radovima i istraživanjima doveli su do pokretanja inicijativa i deklaracija o otvorenom pristupu. Otvoreni pristup knjižničnoj građi naglašava ulogu knjižnice u društvu i mijenja percepciju knjižnice u javnosti. Digitalni repozitoriji jedan su od načina realizacije otvorenog pristupa u knjižnicama. Gradska knjižnica Solin razmatra ideju izgradnje digitalnog repozitorija koji bi u otvorenom pristupu nudio knjižničnu građu, relevantne informacije vezane za lokalnu zajednicu i stanovništvo, ali i poveznice na znanstvene radove obrazovnih ustanova i institucija. Digitalni repozitorij omogućiti će korisnicima poboljšanu dostupnost građe, a Knjižnici trajnu pohranu podataka u digitalnim arhivima. Digital age has opened a new chapter in public library business. A huge availability of digital contents confronts libraries with the challenge of spreading their services into digital space. Frequent demands for open access to scientific works and researches have brought the open access initiatives and declarations to start. Open access to library material emphasizes the role of a library in a society and changes the perception of a library in public. One way of realization of the open access in libraries is through digital repositories. Solin Public Library is considering an idea of creating a digital repository that would offer in open access library materials, relevant information about local community and population but also the links to scientific works of educational and other institutions. Digital repository will enable users to have an improved availability of library material and Solin Public Library to store data in digital archives.

Jedna od zadaća narodnih knjižnica jest da omogućavaju pristup raznolikoj vrsti građe, koju većina knjižnica okuplja na jednom mjestu i naziva ju knjižničnom zbirkom. Narodne knjižnice danas imaju sve veći broj različitih zbirki koje je važno pravilno prezentirati korisnicima. Danas u tome veliku ulogu imaju marketing i internet, stoga je velik broj narodnih knjižnica prepoznao važnost izrade mrežnih mjesta kao marketinški alat koji će pomoći u promociji njihovih zbirki. Znanstvena literatura ne nudi mnogo istraživanja koja se bave promocijom zbirki na mrežnim stranicama i to posebno o promociji zbirki pomoću Web 2.0 alata. Zbog toga je svrha ovoga rada ukazati na važnost promoviranja knjižničnih zbirki na mrežnim stranicama knjižnica te na sve mogućnosti koje Web 2.0 alati mogu pružiti. Cilj rada je istražiti koliko su knjižnice iskoristile svoja mrežna mjesta za promociju knjižničnih zbirki, odnosno ispitati u kojoj mjeri hrvatske narodne knjižnice na svojim mrežnim stranicama promoviraju svoje zbirke te da li u tome iskorištavaju mogućnosti Web. 2.0 alata. Analiza mrežnih stranica dvadeset narodnih knjižnica te njihovih objava na Web 2.0 alatima omogućila je uvid u to da li odabrani uzorak promovira svoje zbirke na mrežnim mjestima i pomoću Web 2.0 alata. Istraživanje je ukazalo na raznolikost promocije knjižničnih zbirki i na mogućnosti razvoja promocije knjižničnih zbirki na mrežnim stranicama pomoću Web 2.0 alata. One of the tasks of public libraries is to provide access to a variety of materials, which most libraries gather in one place and call it a library collection. Public libraries today have an increasing number of different collections that should be properly presented to users. Today, marketing and the Internet have a big role in that, so a large number of public libraries have recognized the importance of networking as a marketing tool to help promote their collections. Scientific literature does not offer much research into the promotion of collections on web pages, especially on the promotion of collections using Web 2.0 tools. Because of that, purpose of this paper is to highlight the importance of promoting library collections on library web pages and to highlight all possibilities that Web 2.0 tools can provide. The purpose of this paper is to explore how many libraries have used their web pages to promote library collections, and examine to what extent Croatian public libraries promote their collections on their web pages and, also, are they using features of Web 2.0 tools. Analysis of the twenty web pages of public libraries and of their publishing with Web 2.0 tools, provided insights whether libraries promote their collections on web pages and with Web 2.0 tools. The research has indicated diversity of library collection promotion and the ability to develop library collection on web pages using Web 2.0 tools

Cilj ovog rada je istražiti što su čitateljski klubovi i koja su njihova obilježja. Cilj rada je također istražiti koliko su rašireni i na koji način djeluju čitateljski klubovi u hrvatskim narodnim knjižnicama. Svrha rada je produbiti svijest o važnosti postojanja čitateljskih klubova kao usluge koja ima potencijal za razvitak čitateljske kulture bilo koje sredine. Na temelju ovog istraživanja moći će se sustavnije raditi na osnivanju i organiziranju čitateljskih klubova u hrvatskim narodnim knjižnicama. U sklopu ovog rada provedeno je istraživanje anketnim upitnikom. Odabrano je 6 narodnih knjižnica u najvećim hrvatskim gradovima osim Zagreba te su poslane ankete voditeljima čitateljskih klubova koji djeluju u tim knjižnicama. Na temelju odgovora dobio se uvid o različitim obilježjima čitateljskih klubova u hrvatskim narodnim knjižnicama. The aim of this paper is to explore what the book clubs are and what are their characteristics and features. Another goal of this paper is to investigate how book clubs operate in Croatian public libraries and how widespread they are. The purpose of this paper is to deepen the awareness about the importance of the existence of book clubs as a service that has the potential to develop the readership culture of any environment. Based on this research, it will be possible to systematically work on establishing and organizing book clubs in Croatian public libraries. Within this paper a survey was conducted with a questionnaire. Six public libraries were selected in the largest Croatian cities, except Zagreb, and surveys were sent to the managers of book clubs operating in these libraries. Finally, the insights into the different characteristics of book clubs in Croatian public libraries were given, based on the survey responses.

Razvojem tehnologije, pojavom novih medija i sve lakšom dostupnošću željenih sadržaja, danas gledanje filmova predstavlja jednu od najčešćih aktivnosti u provođenju slobodnog vremena. Film predstavlja medij suvremenog društva te kulturalni medij kojim se izgrađuje identitet pojedinca. Knjižnice su prepoznale važnost filmova i uključile ih u svoje zbirke još od pojave VHS formata. Ovaj diplomski rad bavi se temom zastupljenosti raznolikih filmova u knjižnicama. S obzirom na to da su filmovi s Internet Movie Database (IMDb) popisa pretežno hollywoodski filmovi, istražilo se prevladavaju li takvi i u hrvatskim narodnim knjižnicama. Korištena je metoda pregleda kataloga i metoda usporedbe (checklist method) kataloga odabranih knjižnica s popisom 250 najboljih filmova prema jednoj od najpoznatijih i najvećih web baza filmova IMDb. Cilj rada je ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema IMDb popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Svrha rada je ukazati na važnost jačanja raznolikih filmskih zbirki. Ovim istraživanjem dobio se uvid o opsegu i raznolikosti ponude filmova u velikim hrvatskim narodnim knjižnicama u odnosu na etabliranu listu najbolje ocijenjenih filmova i s obzirom na tip filma, državu podrijetla, godinu nastanka i žanr filma. With the development of technology, the emergence of new media and the more accessible content, watching a film today is one of the most common activities in a free time. The film represents the medium of modern society and the cultural medium that builds the identity of an individual. Libraries have recognized the importance of films and included them in their collections since the appearance of VHS format. This master’s thesis will analyse the theme of film diversity in public libraries. Given that films from the Internet movie database (IMDb) list are mainly Hollywood films, this research will answer whether such films are available in the Croatian public libraries. The checklist method was used. The catalogs of selected libraries were browsed and compared with the list of 250 best films according to one of the most famous and greatest web sites for films – IMDb. The aim of the paper is to examine the extent to which the highest ranked films by the viewers, according to the IMDb, are represented in the collections of the Public library of Rijeka, Public library of Marko Marulić in Split and the Zagreb public libraries. The purpose of the paper is to emphasize the importance of strengthening the diversity of film collections. This research will gain insight into the availability and diversity of the films in the major Croatian public libraries in relation to the established IMDb list of the best-rated films and with regard to the type of film, country of origin, year of creation and film genre.

Cilj rada je sažimanje svih bitnih aspekata pojma narodne knjižnice te analiza potrebe za knjižnicom u Župi dubrovačkoj. Očekivani stručni doprinos rada sastoji se u davanju zaokružene slike o važnosti narodnih knjižnica za zajednice, a time i važnosti odabira i implementacije odgovarajuće strategije kako bi knjižnica ispunila sve svoje zadaće i adekvatno služila zajednici. U izradi rada primarno su korištene znanstvena metoda dedukcije, induktivna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije i metoda kompilacije. Kao glavni izvori podataka poslužile su baze podataka dostupne na Internetu, te u manjoj mjeri iskustvo rada na projektima spomenutim u radu.

Narodna knjižnica ustanova je koja svoje zadaće i aktivnosti razvija u korist društva. Ona je danas sve više usmjerena na obrazovanje, informiranje te na društvenu inkluziju i kulturni razvitak. Kako bi ostvarila navedeno važno je da svojim korisnicima osigura širok spektar ideja putem različite građe koja odgovara različitim potrebama korisnika i koja potiče kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog. Poticanje kulturne raznolikosti posebice je zanimljivo kada o njoj govorimo u kontekstu filma u narodnoj knjižnici. Film je moćan vizualan medij koji stvara sliku o društvu i pomaže u izgradnji kulturnog razumijevanja. U znanstvenoj literaturi ne nailazimo na mnogo istraživanja koja se bave filmskim zbirkama u hrvatskim narodnim knjižnicama, posebice kada se govori o animiranom filmu. Primjerice, nema istraživanja o porijeklu animiranih filmova koji se posuđuju te o raznolikoj kulturnoj tematici u tim filmovima. Zbog toga je svrha ovog rada dobiti potpuniji uvid o stanju raznolikosti posudbe animiranih filmova u hrvatskim narodnim knjižnicama te o promotivnim mrežnim aktivnostima knjižnica vezanima uz zbirku animiranih filmova. Cilj rada je istražiti koje animirane filmove korisnici posuđuju u hrvatskim narodnim knjižnicama kako bi se utvrdila raznolikost posuđenih filmova s obzirom na državu i vrijeme nastanka. Osim toga, cilj je istražiti u kojoj mjeri i na koje načine narodne knjižnice promoviraju na svojim mrežnim sjedištima zbirku animiranih filmova. Analiza kataloga četiri narodne knjižnice u Hrvatskoj omogućila je usporedbu s obzirom na raznolikost najposuđivanijih animiranih filmova i s obzirom na popularnost posudbe animiranih filmova. Istraživanje svakako naglašava važnost raznolikosti knjižničnih zbirki, posebice zbirke animiranih filmova u narodnim knjižnicama. Također, rad prikazuje trenutno stanje i mogućnosti razvoja raznolikih animiranih zbirki u hrvatskim narodnim knjižnicama. A public library is an establishment that develops its tasks and activities for the benefit of society. Today it is increasingly focused on education, informing and the social inclusion and cultural progress. To accomplish all of that it is important that it secures a wide spectrum of ideas for its users, through different sources that correspond to the different needs of the users. Library also need to encourage cultural diversity and inter-cultural dialogue. The promotion of cultural diversity is especially interesting in the context of the film in public libraries. The film is a powerful medium that creates an image of the society and helps in the development of cultural understanding. In scientific literature it’s hard to find research dealing with film collections in Croatian public libraries, especially when dealing with animated films. For example, there is no research dealing with the origins of animated films being borrowed or the diverse cultural themes in those films. Because of all that, the aim of this paper is to get a more complete insight in the variety of animated films which are borrowed in Croatian public libraries. Also aim of this paper is to get an insight in promotional activities of libraries with regard to their film collections. The goal of this paper is to explore which animated films are being borrowed by users in Croatian public libraries to determine the variety of the films in regard to the country and the time of production. Additionally,the aim is to explore how much and in what ways do public libraries promote their collection of animated films in their web sites. The analysis of four Croatian public libraries’ catalogues enabled the comparison according to the diversity of the films being borrowed most often and the popularity of the borrowing of films. The research certainly emphasizes the importance of diversity in libraries’ collections, especially the collections of animated films in public libraries. In addition, the paper displays the current state and possibilities for the development of diverse animated collections in Croatian public libraries.

Svrha je ovog završnog rada istražiti ulogu multikulturalnih knjižnica u procesu integracije imigranata, s posebnim naglaskom na organizaciji različitih oblika knjižničnih usluga. U uvodu se definiraju pojmovi multikulturalnosti i interkulturalnosti te ih se smješta u kontekst današnjeg vremena i društvenih prilika. Prvi dio rada detaljnije razrađuje problematiku migracija i multikulturalnosti u svijetu. Potom se pojašnjava stanje u tzv. „modernom europskom društvu“ te se opisuju problemi i izazovi s kojima se susreće današnje heterogeno europsko društvo. U tom je dijelu rada na stvarnim podacima prikazano realno i trenutno stanje u Europi koja je nedavno pogođena velikim migracijskim valom. U nastavku se problematika multikulturalnosti i liberalizacije društva smješta u domenu knjižnica te se predstavlja povijesni kontekst stvaranja takvih knjižnica, ali i analizira svaki dio knjižničnog poslovanja i poslanja koji se odnosi na multikulturalne skupine. U posljednjem dijelu rada prikazuju se projekti, akcije, inicijative i manifestacije koje su pokrenule pojedine multikulturalne knjižnice, a koje su urodile plodom, tj. omogućile pozitivan oblik integracije imigranata. U svrhu usporedbe odabrano je nekoliko stranih i domaćih primjera multikulturalnih knjižnih usluga i projekata kako bi se prikazalo stvarno stanje u praksi te identificiralo moguće nedostatke i prednosti pojedinih pristupa i projekata. U završnom su dijelu dana zaključna razmišljanja i preporuke za uspješne aktivnosti koje bi trebale i mogle poduzimati narodne knjižnice koje žele biti aktivni sudionici u olakšavanju i uklanjanju suvremenih društvenih problema izazvanih dobrovoljnim ili prisilnim migracijama.

Ovaj se rad bavi analizom sadržaja hrvatskih narodnih knjižnica na društvenoj mreži Facebook. Rad je podijeljen na dva dijela, teorijski koji se temelji na stručnoj literaturi i istraživački dio. U teorijskom su dijelu prikazane osnovne informacije vezane uz pojmove weba 2.0, knjižnice 2.0, društvenih mreža i naposljetku najpopularnije društvene mreže Facebook. U literaturi koja se bavi istraživanjem uporabe društvene mreže Facebook u knjižnicama prevladavaju tri kategorije objava sadržaja i tri osnovna gledišta: knjižnično, korisničko i sadržajno. U radu je objašnjena važnost strateškog planiranja i postojanje uputa za objavljivanje sadržaja na Facebooku. Također su u teorijskom dijelu pojašnjene razlike u objavama na Facebooku s obzirom na vrstu knjižnice. Prikazano je stanje hrvatskih knjižnica na Facebooku od samog početka uporabe društvenih mreža u Hrvatskoj do danas. U istraživačkom dijelu analiziran je sadržaj koji su hrvatske narodne knjižnice objavile tijekom 2015. godine te je dana usporedba s prijašnjim istraživanjima u Hrvatskoj. Prikupljeni su i analizirani metrički pokazatelji: ukupan broj objava, broj oznaka Sviđa mi se, broj poklonika, broj korisničkih komentara, fotografije, videozapisi i poveznice. Same objave su kategorizirane u pet kategorija: Događanja, Poslovanje i usluge, Preporuke knjižnične građe, Objave tematski vezane za čitanje, autore i knjižnice, knjižnice i knjige i Ostalo. This paper deals with the analysis of the content of Croatian public libraries on social network Facebook. The paper is divided into two parts, theoretical part based on professional literature and research part. Theoretical part contains the basic data related to the concepts of web 2.0, library 2.0, social networks and social network Facebook. The research of the use of social networks in libraries has three categories of content and three basic perspectives : library, user and content. The paper explains the importance of strategic planning and existing guidelines for publishing content on Facebook. In the theoretical part, the differences in Facebook postings have also been clarified with regard to the type of library. The status of Croatian libraries on Facebook has been presented since the beginning of the use of social networks in Croatia to date. The research section analyzed the content that was published in the public libraries during 2015 and compared the previous researches in Croatia. Collected and analyzed metric indicators: total number of posts, number of likes on Facebook, number of fans, number of user comments, photos, videos and links. The same posts are categorized into five categories: Events, Business and Services, Library collection recommendations, Posts that are thematically connected to reading, Authors and Libraries, Libraries and Books, and Other.

Opće je poznato kako se službe narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Jednakost kao princip poslovanja knjižnica ogleda se i kroz usluge za posebne korisničke skupine. Pažnja u radu usmjerena je na osobe s oštećenjima vida, to jest slijepe i slabovidne korisnike kao posebnu korisničku skupinu. Slijepim i slabovidnim osobama knjižnica je potrebna kako bi ostvarili priliku za učenjem, obrazovanjem, zaposlenjem, ali i kvalitetno provedenim slobodnim vremenom, te inkluzijom u društvo. Ključna stavka za uspješno provođenje svega navedenog su knjižnične usluge, koje su nemoguće bez stručno osposobljenog knjižničnog osoblja. Kako bi knjižničari svojim korisnicima mogli ponuditi što kvalitetnije usluge i programe trebaju upoznati potrebe navedene korisničke skupine. Tema rada su osobe s oštećenjima vida kao korisnici knjižnice, ali i kompetencije knjižničara koje su potrebne za rad s ovom korisničkom skupinom. U sklopu rada provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja stanja u hrvatskim narodnih knjižnicama s obzirom na stručno osposobljavanje knjižničara za rad s osobama s oštećenjima vida. U istraživanju se koristila kvalitativna metoda, te je proveden intervju s knjižničarima iz 27 hrvatskih narodnih knjižnica. Rezultati dobiveni istraživanjem upućuju na činjenicu da se same usluge, ali i osposobljavanje u hrvatskim narodnim knjižnicama nedovoljno provode. Ispitani knjižničari koji su stručno osposobljavanje prošli naveli su kako im se ono pokazalo iznimno korisnim u radu. Services of the public libraries are based on equality of access for all users, regardless of their age, race, sex, religion, nationality, language or social status. Equality as library's bussines principle is reflected on the services for specific user groups. Attention in this paper is focused on the people with visual impairments, more specifically on the blind and visually impaired users as a special user group in the library. Visually impaired people need the library to accomplish their opportunity for learning, education, employment, quality conducted free time, and inclusion in society. The key point for successful implementation of the mentioned things are library services, which are impossible to preform without qualified and professional librarians. Librarians must know needs of their users, if they want to preform a high quality services and programs. Theme of this paper are library users with visual impairments. The paper also deals with librarians competencies that are needed to work with this user group. Purpose of the research that is done for this paper, is to determine the situation of the professional training for librarians to work with people with visual impairments in Croatian national libraries. The study used qualitative methods. The interview was conducted with librarians from 27 Croatian public libraries. Results obtained from the research point to the fact that the services, and the training for the librarian in the Croatian public libraries are insufficiently implemented. Surveyed librarians who have attended professional training indicate that it was extremely useful in their work.

Promicanje kulturne raznolikosti nalazi se među glavnim zadaćama narodnih knjižnica. Kulturna raznolikost u knjižnicama podrazumijeva balansirano raspoređenu prisutnost različitih kultura pomoću pomno razrađenog plana nabave i izgradnje fonda. U fokus istraživačkog dijela ovog rada stavljen je korisnički interes za kulturno raznolikom građom prema aspektima države porijekla, godine prvog izdanja i tipa djela (beletristika ili nebeletristika). Metoda kojom se pritom koristilo bila je metoda analize posudbe, sukladno mišljenjima struke kako je to primjerena metoda za ispitivanje korisničkog interesa. Specifičnost ovog istraživanja je odabrani uzorak narodnih knjižnica u malim dalmatinskim mjestima, u kojima su narodne knjižnice uistinu središta kulturnih zbivanja i utjecaja. Istraživanje je pokazalo da korisnici knjižnica u manjim mjestima u Dalmaciji posuđuju kulturno neraznoliku građu. Najčitaniji autori su porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Velike Britanije. Kada je u pitanju aspekt godine nastanka djela, više od tri četvrtine analiziranih naslova tiskano je po prvi puta nakon 2000. godine. Uzimajući u obzir tip djela, beletristički naslovi su posuđivani šest puta više nego li nebeletristički. Značajan je udio lektirnih naslova, koji su prikupljeni u sklopu popisa najposuđivanije građe u periodu svibnja 2017., čiji ukupan postotak čini 19,33%. Ovo je istraživanje pokazalo kako je interes prosječnih korisnika narodnih knjižnica u malim mjestima prema kulturno raznolikoj građi neusklađen sa naporima međunarodnih kulturnih organizacija u promicanju kulturne raznolikosti. Promoting cultural diversity is one of the main tasks of the public libraries. Cultural diversity in libraries implies a balanced distribution of different cultures through a carefully elaborated collection development and managment plan. The research part of this paper places the user's interest in cultural diversity in the focus, regarding the aspects of the country of origin, the year of the first edition and the publication type (fiction or non-fiction). The method that was used is loan analysis, which is in the opinion of the profession a suitable method of investigating the user's interest. The specificity of this research is the selected sample of public libraries in small Dalmatian places, where public libraries are indeed the center of cultural events and influences. The research has shown that library users in smaller places in Dalmatia borrow culturally non-diverse materials. The most popular authors are from the United States, Croatia and Great Britain. When it comes to the aspect of the year of the first edition, more than three quarters of the analyzed titles were printed after the year 2000. Taking into account the publication type, fiction titles were borrowed six times more than non-fiction. There is a significant proportion of titles required for reading in schools, which appeared in the lists of the most borrowed materials in the May 2017, whose total percentage is 19.33%. This research has shown that the interest of average public library users in small places towards culturally diverse material is inconsistent with the efforts of international cultural organizations in promoting cultural diversity.

Uloga knjižnica u demokratskom društvu i poboljšanju života građana dovela je do preispitivanja uloge narodnih knjižnica u manjim zajednicama. Ponuda kulturnih, sportskih, društvenih te obrazovnih mogućnosti u središnjem, razvijenom dijelu Hrvatske razlikuje se od ponude u populacijski devastiranoj Ličko-senjskoj županiji. Kao manji grad Gospić nema predispozicije društveno i kulturno bogatog grada. No, razvijanjem socijalnog kapitala, odnosno mreže odnosa i dijeljenja istih vrijednosti među svim dionicima, stvaraju se mogućnosti za jačanje svih sfera života u gradu. Svojim aktivnostima knjižnice mogu izravno pomoći u jačanju socijalnog kapitala. Upravo u tom leži prilika i potreba za etabliranjem knjižnica kao važnog dijela informacijskog, društvenog i kulturnog života. Prema tome, u radu će biti prikazani rezultati istraživanja koje je provedeno u Gospiću. Cilj je istraživanja dobiti uvid u to koje bi usluge knjižnice u manjim gradovima i mjestima morale osigurati svojim korisnicima te koje usluge ispitanici traže. Naglasak istraživanja stavljen je na pitanja o uslugama knjižnice povezanim s pružanjem informacija građanima i korisnicima knjižnice, pogotovo nevladinom sektoru. Također, naglasak je i na suradnji civilnih udruga s knjižnicama, a sve u svrhu razvitka društva i poboljšanja kvalitete života te razvitka knjižničnih usluga. The role of public libraries in promoting values of democratic society becomes more prominent every day. Due to changes that occur daily in the socio-political plan in Croatia, the challenges set in front of the public libraries lead to questioning the role and the importance of public libraries in smaller communities. The public libraries in major Croatian towns have relatively stable sources of funding, library services reach high standards and are innovative and quality thanks to the professional and skilled staff. However, there are very few such towns in Croatia. Most daily and constant population migrations in Croatia are towards Zagreb, the capital. But according the last census, people mostly live in smaller towns. The offer of cultural, sports, social and educational opportunities varies according to geographical location, from the developed central part of the Croatia (northwest) to the devastated population of Lika - Senj county. Recommendations of the European Union aim at reducing disparities and the digital divide which mainly stems from the lack of information and communication technology and lack of skills and competencies required for active participation (or function independently) in the information society. This paper presents the results of a study carried out in the town of Gospic, a small town that is the administrative center of Lika - Senj county which is located in the region of Lika, the highland area of central Croatia. Gospic is the third smallest county center in Croatia with the same problems as the whole county. These are: population decline and a lack of social and economic activities. The aim of this research was to gain insight into what kind of services should the libraries provide to their customers and which they already provide and how. The problem of population sparseness and the problem of concentration of services in major towns put the emphasis in the research on services related to the provision of information to citizens and library users. The information in question are the ones which, according to the author, are necessary for quality life of the entire population of the town. These are, for example, information about the town where the library operates, information on social and other rights, information on public e-administration and events related to these issues. The 59 respondents were librarians in the public libraries in Gospic and members nongovernmental organizations.

Narodne knjižnice su prostori zajednice s misijom da osiguraju pristup znanju, informacijama, cjeloživotnom učenju i djelima mašte pomoću niza izvora i službi. Djelovanje narodnih knjižnica usmjereno je na korisnike te cjelokupnu zajednicu. Osim osiguravanja pristupa znanju, knjižnice su aktivne u predstavljanju svojih djelatnosti zajednici. Dolaskom novog medija – interneta, promoviranje knjižničnog poslovanja, usluga i događanja, uvelike je olakšano. Jedan od učinkovitih, besplatnih i kreativnih načina promoviranja je putem YouTubea. U teorijskom dijelu rada problematizirane su marketinške prednosti Web 2.0 alata. Dok je u istraživačkom dijelu rada analizirano kako su narodne knjižnice predstavljene na YouTubeu. Glavna istraživačka metoda je komparativna analiza YouTube kanala. Istraživanjem je obuhvaćeno pet hrvatskih narodnih knjižnica te pet inozemnih narodnih knjižnica. Ispitano je na koji način narodne knjižnice koriste YouTube u svrhu promocije, koje sadržaje knjižnice prezentiraju na YouTube kanalima, kakva je interakcija između knjižničara i korisnika YouTube kanala knjižnice te postoje li razlike u promoviranju narodnih knjižnica u Hrvatskoj i inozemstvu. U prvom dijelu rada navedene su glavne definicije i značajke Web 2.0, marketinga i promocije narodnih knjižnica. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati analize YouTube kanala narodnih knjižnica te primjeri prakse u Hrvatskoj i svijetu. U zaključku su izneseni rezultati istraživanja, primjeri dobre prakse te prednosti i nedostaci YouTubea za knjižničnu promociju. Public libraries are community spaces with a mission to provide access to knowledge, information, lifelong learning and works of imagination using a variety of resources and services. Performance of public libraries is aimed at customers and the entire community. In addition to providing access to knowledge, libraries are active in presenting their business to the community. With the arrival of new media - the Internet, promotion of library management, services and events, is greatly facilitated. One of the effective, free and creative ways to promote it is through YouTube. The marketing advantages of Web 2.0 tools will be discussed in the theoretical part of the paper. In the research part of the paper will be analyzed how public libraries are presented on YouTube. The main research method is the comparative analysis of the five YouTube channels of Croatian public libraries and five foreign public libraries. This paper analyses five aspects: how public libraries use YouTube in promotion, which content libraries present on YouTube channels, interaction between librarians and library users of YouTube channels and differences between promotion of public libraries in Croatia and abroad. The first part of the paper clarifies the main definitions and characteristics of Web 2.0, marketing and promotion of public libraries. The second part of the paper presents the public library through YouTube channels and examples of practice in Croatia and abroad. In the conclusion, the results of the research are presented, including examples of good practice and advantages and disadvantages of YouTube for library promotion.

Svrha ovog rada jest prikazati na koji način narodne knjižnice surađuju s nakladnicima te navesti kakvu ulogu i djelatnost imaju narodne knjižnice i nakladnici pojedinačno. Budući da korisnici knjižnica primarno traže i pretražuju knjige, a nakladnici su ti koji su zaduženi za njihovo postojanje, njihova suradnja veoma je važna. U radu se prikazuje kako nakladnici i knjižnice sudjeluju u kulturnom životu zajednice. Termin kulturni život zajednice odnosi se na sudjelovanje većinskog broja članova zajednice u raznim kulturnim događanjima koje organizira knjižnica i nakladnik, pa tako i predstavljanju knjiga, tribina, radionica, književnih večeri, ali i kazališnih predstava koje mogu biti temeljene na pojedinim knjigama. Suradnja nakladnika i knjižnica obostrano je korisna. Knjižnicama je korisno održavati događaje poput promocija knjiga kako bi se istaknule u zajednici i privukle korisnike, dok je nakladnicima odnosno nakladničkim kućama korisno održavati tribine kako bi promovirali sebe i proizvode koje nude. Osim suradnje kojom se nastoji podići kulturna svijest zajednice, važna je i suradnja kojom se ostvaruju tehnički poslovi važni i za nakladnike i za knjižnice. U radu se daje pregled važnosti knjižnica i nakladnika, te se pojašnjava njihova suradnja oko tehničkih poslova, ali je glavno usmjerenje na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice. Takvo sudjelovanje prikazano je na temelju pregleda aktivnosti četiri narodne knjižnice iz različitih regija Republike Hrvatske. The purpose of this paper is to show how public libraries cooperate with publishers and specify what role and activities public libraries and publishers have individually. Because library users primarily seek and search for books and the publishers are the ones who are in charge of their existence their cooperation is very important. The paper shows how publishers and libraries participate in the cultural life of the community. The term cultural life of the community refers to the participation of majority of members of the community in a variety of cultural events organized by the library and the publisher, including the presentation of the books, discussions, workshops, literary evenings, and theatrical performances that can be based on individual books. The cooperation of publishers and libraries is mutually useful. To the libraries it is useful to hold events such as book presentations to stand out in the community and attract users, while to publishers and publishing houses it is useful to hold forums to promote themselves and the products they offer. In addition to cooperation which aims to raise awareness of the cultural community, cooperation that implements the technical activities is important for both publishers and libraries. This paper provides an overview of the importance of libraries and publishers, and explains their collaboration on technical tasks, but the main focus is on participation in the cultural life of the community. Such participation is presented and based on the review of activities of four public libraries from different Croatian regions.

Narodne knjižnice u samom razvoju osobe igraju važnu ulogu, osobito u samom prijelazu iz djeteta u odraslu osobu. Dok se kod današnje mladeži teže mogu odrediti godine i potrebe, knjižnica se susreće s brojnim pitanjima. Bitno je pronaći načine na koje će knjižnica privući mlade u svoj prostor te kreativni pristup putem kojih će ih osoblje knjižnice upoznati s prednostima knjižnice. Uz temeljne usluge koje je narodna knjižnica dužna pružati, bitno je osvijestiti i sporedne elemente koji također doprinose kvaliteti usluga. Jedan od tih elemenata je prostor koji bi trebao biti uređen i primjeren njihovoj dobi (ugodna atmosfera). Uz prostor nužno je spomenuti i multimedije koji, u današnje vrijeme, igraju važnu ulogu u životima mladih osoba. Također, narodne knjižnice bi trebale uvidjeti na koji način i kakve točno aktivnosti i programe mogu provoditi u svom prostoru, a da budu namijenjeni isključivo tinejdžerima. U radu će se navesti primjeri dobre prakse u knjižnicama koji uključuju razne programe i aktivnosti za mlade u prostoru same knjižnice. Neki od tih programa i aktivnosti su, primjerice, mogućnost mladim beskućnicima da svoje vrijeme provode u knjižnici i pohađaju nastavu koja se tamo održava ili pak savjetovanje mladih korisnika. Uvodeći u prostore svojih knjižnica toleranciju i ljubav, knjižnice mogu iznenađujuće povećati broj svojih korisnika.

Brojni projekti digitalizacije kulturne baštine provedeni širom svijeta i dostupni u digitalnom okruženju svjedoče o naporima baštinskih ustanova koji su uloženi u projekte digitalizacije. U radu se kroz teorijska poglavlja govori o kulturnoj baštini, lokalnoj kulturnoj baštini u narodnim knjižnicama te ciljevima i svrsi digitalizacije kulturne baštine. Posebna pažnja je usmjerena na narodne knjižnice i ulogu koju imaju u odnosu na kulturnu baštinu, naglasak je stavljen na lokalnu kulturnu baštinu, njenu digitalizaciju u narodnim knjižnicama te na razglednice, njihov značaj i najvažnije karakteristike. Istraživački dio rada orijentiran je na analizu digitalnih zbirki razglednica, bitno vezanih uz lokalnu kulturnu baštinu i očuvanje lokalne povijesti. S obzirom da su glavni ciljevi stvaranja digitalnih zbirki ispunjeni tek kada ih se aktivno koristi, u istraživanju je posebna pažnja usmjerena na načine prezentacije zbirki, njihovo predstavljanje korisnicima. U istraživanje je uključeno 11 korisničkih sučelja digitalnih zbirki razglednica hrvatskih i stranih narodnih knjižnica. Kroz analizu sučelja digitalnih zbirki utvrđene su prednosti i nedostaci analiziranih sučelja, u određenim je primjerima primijećen napredak u vidu prezentacije sadržaja i inovativni načini prezentiranja građe, no to nije vidljivo u svim zbirkama. U usporedbi hrvatskih sučelja s ostalim inozemnim primjerima, primjetna je manja razina zadovoljenih kriterija. Kako bi se koračalo boljem oblikovanju digitalnih zbirki preporučljivo je voditi se primjerima dobre prakse koji mogu služiti kao vodič, a stručnjaci koji rade u baštinskim ustanovama moraju pratiti razvoj komunikacijskih tehnologija i alata i promišljati načine na koje se mogu implementirati u rad njihovih ustanova. Upravo u predstavljanju digitalne baštine leži pregršt mogućnosti gdje se mogu iskoristiti kreativni potencijali tehnologija. Many digitization projects of cultural heritage are implemented worldwide. Those projects testify about the efforts being made by the heritage institutions. Theoretical chapters defines basic terminology used in the thesis. Thesis in its theoretical chapters focuses on the precise definition of terms of cultural heritage, local cultural heritage in public libraries and the objectives and purpose of digitization of cultural heritage. Special attention is directed to the public libraries and the role they play in relation to cultural heritage, emphasis is placed on the local cultural heritage, its digitization in public libraries and on postcards - their importance and main characteristics. In the research, main focus is placed on the digital collections of postcards, essentially related to the local cultural heritage and the preservation of local history. Considering that the main objectives of creating a digital collection are fulfilled only when they are actively used, the main focus of research is directed on the ways of presenting collections to users. The study included 11 digital collections of postcard of Croatian and foreign public libraries, in which special attention is focused on user interfaces. Through the analysis of interfaces of digital collections, strengths and weaknesses of the analyzed interfaces are identified, in some interfaces innovative ways of presenting the material are noticed, but it is not evident in all collections. In order to make better design solutions for digital collections, examples of good practice can serve as a guide in future projects. Professionals working in heritage institutions must follow the development of communication technologies and tools and think over the ways in which they can be implemented in their work area. In the representation of digital heritage there are plenty of opportunities where they can exploit the creative potential of technology.