Search

U radu će se elaborirati potreba za novim pristupima u obrazovanju učitelja, kako inicijalnom, tako i cjeloživotnom. Nekad su bitnim dimenzijama učiteljske kompetencije smatrane predmetna i pedagoško -didaktičko-metodička kompetencija, a obuhvaćale su znanja određenog predmeta i vještine implementacije u nastavi, stjecale su se tijekom studija i dalje razvijale praksom ili povremeno nekim oblicima metodičkog stručnog usavršavanja. Suvremeni trendovi u ponašanju učenika, multikulturalne zajednice, disfunkcionalne obitelji i sve češće jednoroditeljske obitelji, inkluzija učenika s teškoćama, izazovi suvremenih tehnologija u nastavi, utjecaj medija, zahtijevaju promjene u sustavu inicijalnog obrazovanja budućih učitelja. Obuhvaćaju uvođenje brojnih novih kolegija, kao što su: Partnerstvo s roditeljima, Prevencija poremećaja u ponašanju, Inkluzijski odgoj i obrazovanje, Metodika rada s darovitim učenicima, Interkulturalna pedagogija, Medijska pedagogija, itd. Osobine koje od učitelja zahtijeva suvremena škola, koja u kontekstu izazova nove paradigme nije samo statični, vanjski promatrač promjena, nego njihov aktivni inicijator, nositelj i čimbenik, nezamislive su bez cjeloživotnog obrazovanja, koje traži učitelja istraživača, inicijatora i nositelja promjena. Stoga je neophodno razvijati i usavršavati i učiteljeve metodološke kompetencije, sudjelovanje u projektima, participiranje u kreiranju obrazovne politike i nacionalnog kurikuluma.

Suočeno s naglim, nepredvidivim i nezaustavljivim promjenama današnje postmoderno inovativno društvo traga za što većim brojem pojedinaca koji su otkrivanjem novoga i usavršavanjem već otkrivenoga sposobni djelovati inventivno i kreativno. Prepoznavanje važnosti kreativnosti sve više dolazi do izražaja u svim ljudskim djelatnostima, osobito u području odgoja i obrazovanja. Pred učitelje se stoga postavljaju zahtjevi za novim kompetencijama koje proizlaze iz njihove profesionalne uloge, pri čemu kreativnost predstavlja značajnu profesionalnu kompetenciju koju od učitelja zahtijeva današnja škola stavljena pred izazov nove paradigme čiju osnovu, između ostaloga, čine i promjene prema kreativnoj nastavi. Bitna odlika kreativne nastave leži u dobrom poznavanju učenikove ličnosti, a osnovu kreativnog rada učitelja čini izgrađen vlastiti kreativan stav kao polaznica za osnaživanje kreativnih potencijala učenika. U empirijskom dijelu rada dan je prikaz istraživanja koje je imalo za cilj utvrditi u kojoj mjeri učitelji primarnog obrazovanja u neposrednoj nastavnoj praksi potiču kreativnost učenika. Rezultati istraživanja ukazali su na važnost kreativnosti učitelja u razvoju kreativnih potencijala učenika, a osnovne pretpostavke za poticanje promjena prema kreativnoj nastavi u primarnom obrazovanju potrebno je temeljiti na kvalitetnom inicijalnom obrazovanju budućih učitelja i kontinuiranom profesionalnom razvoju kroz permanentno stručno usavršavanje i sustav cjeloživotnog obrazovanja.