Search

There is currently huge amount of data on the Web and almost no classification information. The key problem is how to embed knowledge into information mining algorithms. The authors analyse techniques of information retrieval and give their strong and weak points. Although most Web documents are text oriented, there are plenty of them that contain multimedia elements, which are not easily accessible through common search methods. Web information is dynamic, semi-structured, and interwound with hyperlinks. Several advanced methods for Web information mining are analyzed: 1) syntax analysis, 2) metadata-based searching using RDF, 3) knowledge annotation by use of conceptual graphs (CGs), 4) KPS: Keyword, Pattern, Sample search techniques, and 5) techniques of obtaining descriptions by fuzzification and back-propagation. The problem of choosing proper keywords is also stressed out. The authors suggest the usage of already accepted standards for classification hierarchy, such as Dewey Decimal Classification (DDC).

Članak se osvrće na to kako se najvažnije knjižnične djelatnosti katalogizacij ai klasifikacija pripremaju za nove zadaće temeljene na novim zamislima opisanim u IFLA-inim dokumentima FRBR-u i FRANAR-u.

U radu je opisano i objašnjeno okreuženje u kojem se događaju promjene u obrazovanju knjižničara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o povijesnoj predodređenosti, ali i o svjetskim trendovima razvoja profesionalnog pbrazovanja informacijskih stručnjaka. Nastavni planovi i programi knjižničarskih škola u svijetu nastoje pratiti promjene kojima su izložene knjižnice usred napretka informacijske i komunikacijske tehnologije. Plan i program obrazovanja na Odsjeku za informacijske znanosti i Katedri za bibliotekarstvo, nužno se mijenja. Osnovna pitanja promjene i razvoja nastavnog plana i programa bit će prikazana na primjeru prilagodbi kolegija Klasifikacija i klasifikacijski sustavi. U radu će se pokušati objasniti dinamika veze između unapređenja obrazovanja, napretka profesije i napretka istraživačkog rada u znanstvenom području informacijskih znanosti.

Osnovnite problemi na analiziranje na sodržinata glavno se posledica na redukcijata na podatoci, so koja golemiot broj zborovi od tekstot moraat da se klasificiraaat vo pomali kategorii od sodržinata. Toj problem co vekovi gi preokupiraše bibliotekarite, kako posrednici pomegu zapišanoto i sočuvanoto znanje. Kako da se analizira, interpretira i, na kraj, kako ona bitnoto što vodi kon celosinot tekst da se označi i sočuva za povtorno da se pronajde za potrebite na korisnicite.

U članku se raspravlja o problemu sadržajne obradbe sa stajališta mišljenja, tumačenja i jezika za obradbu i prikaz znanja. To obuhvaća sljedeće: klasifikaciju, predmetizaciju, interpretaciju, jezik za obradbu i prikaz znanja, indeksiranje na prirodnom i umjetnom jeziku, pravila predmetnog indeksiranja i pitanje važnosti novog okruženja, širenje novih tehnologija, Internet, dokumenti u umreženom okruženju i metapodaci. Zašto klasični katalozi nestaju? Promjene su uzrokovane novim tehnolgijama i razvojem znanosti vezane uz predmetnu obradbu. Istarživanje u području prijenosa informacija i korisnici koji trebaju sadržajnu obradbu također utječu na promjene klasičnih formalnih kataloga.

Sadržajna obrada postupak je određivanja sadržaja koji se u dokumentu razmatra sa svrhom pohrane, pronalaženja, prezentacije i posredovanja informacija o pohranjenom zabilježenom znanju. Rezultat sadržajne obrade iskazan je kroz stvarne kataloge (računalne ili tradicionalne) i razne oblike organizacije i prezentacije zabilježenoga znanja, kao novo znanje o znanju u skupu informacija i podataka stavljenih u nove odnose. Osnovni problemi analize sadržaja uglavnom su posljedica redukcije podataka kojom se velik broj riječi teksta mora klasificirati u manje kategorije sadržaja. Vjekovima je taj problem zaokupljao bibliotekare kao posrednike između zabilježenog i pohranjenog znanja. Kako analizirati, interpretirati i, na kraju, kako ono bitno, što bi vodilo cijelom tekstu, označiti i pohraniti da bi se opet na zahtjev korisnika/tražitelja pronašlo? Danas, u smislu globalnog pristupa informacijama, progovorit ćemo, prije svega, o sadržajnoj obradi dokumenata općenito, ostavljajući posebnosti obrade svakoj informacijskoj struci kao njeno svojstvo koje ju razlikuje od drugih informacijskih struka i informacijskih stručnjaka.

Knjiga Znanje o znanju pokušaj je interdisciplinarnog uvida u klasifikacije. Takav pristup temi otvorio je niz pitanja iz teorije klasifikacije, klasifikacije u području informacijskih znanosti i disciplina unutar područja, klasifikacije kao metode u organizaciji i prikazu znanja, te pitanje stvaranja novoga znanja pretraživanjem i klasifikacijom. Pristup koji je zahtijevao, s jedne strane otklon iz konkretnog područja, s nizom disciplinarnih aspekata, u metodološkom je smislu ostvaren kroz zbirku studija.