Search

Autor prati mijenu običaja koledanja te poimanja naziva koleda u hrvatskim rječnicima i znanstvenoj literaturi. Zanimaju ga dodiri slavenskih koleda s rimskim kalendama i kristijanizacija, te pokušaji (re)konstrukcije praslavenskog božanstva iz naziva koleda. Zamijetivši nedostatnost parcijalnih (filoloških i muzikoloških) pristupa, zalaže se za cjelovitiji pristup koledi kao običaju/obredu, a posebno kao teatrabilnom zbivanju u izvedbi i mogućem važnom ishodištu u povijesti hrvatskoga kazališta.

Predstavljanje u sklopu karnevala ima ulogu sličnu ulozi političkoga teatra. Karneval Donjih Kaštela službeno djeluje koliko i HNK u Zagrebu - od 1895. do danas.

Usporedbom starijih zapisa o pokladnim običajima u okolici Buzeta (tiskani i rukopisni izvori) i novih vlastitih istraživanja (1995. i 1996. godine) stvorena je slika suvremenog stanja pokladnih običaja u tome kraju. Pokladni običaji Buzeštine odlikuju se prepletanjem starije magijske i novije kritičke sastavnice.