Search

U lipnju 2020. godine u izdanju Filozofskog fakulteta u Splitu objavljena je knjiga Magdalene Nigoević Intenzifikacija u jeziku (S primjerima iz hrvatskog i talijanskog jezika). Građa je iznesena na 190 stranica, ima popis od 202 referencije, kazalo sa 170 imena te sedam slika. Knjiga sadržava uvod, pet poglavlja s devet potpoglavlja i zaključak. Autorica pregledno i sustavno razrađuje u hrvatskom jezikoslovlju manje istražen fenomen jezične intenzifikacije kontrastivnim pristupom dvama tipološki različitim jezicima, hrvatskom i talijanskom. Knjiga je pisana znanstvenim stilom, jasnom rečenicom i logičnim rasporedom građe.

Rad ne sadrži sažetak.

Ovim završnim radom prikazan je utjecaj i značaj medija, s posebnim naglaskom na društvene mreže. Istaknuta je uloga i utjecaj Interneta koji je najutjecajniji medij današnjice. Rad prikazuje teoretski dio o konektorima kao o veznim sredstvima na razini teksta koja se u nastavku rada analizirana u objavama korisnika Twittera. Twitter je jedna od najpopularnijih društvenih mreža, a zbog velikog broja objava koje su dostupne svakog dana, nije bilo potrebe uzimati primjere s drugih društvenih mreža. U posljednjem dijelu rada prikazani su najučestaliji konektori, a koji se gotovo ni ne koriste. Naglašena su i pravila o pisanju zareza te kod kojih konektora se najviše griješi pri pisanju, a kod kojih nema učestalijih pogrešaka. Treba imati na umu da je jezik društvenih mreža često neformalan i da se javljaju pojedini izrazi iz razgovornog stila pa se stoga, zbog ekonomičnosti pisanja, ponekad izostavljaju zarez, točka i/ili interpunkcijski znakovi., This final paper displays the influence and importance of the media with special emphasis on social networks. The role and influence of the Internet, which is the most influential medium today, was highlighted. The paper presents the theoretical part about connectors as text-level links that we analyzed in the following posts of Twitter users. Twitter is one of the most popular social networks, and due to the large number of posts available daily, there was no need to take examples from other social networks. The last part of the paper presents the most common connectors, which are almost never used. The rules on writing commas are also emphasized, as well as which connectors have the most typing errors, and which do not have more frequent errors. It should be taken into account that the language of social networks is often informal and that certain expressions from the conversational style appear, and due to the economy of writing, sometimes a comma, period and / or punctuation marks are, therefore, omitted.

Toponimija Dubrave donosi popis 250 toponima prikupljenih terenskim istraživanjem u selu Dubravi podno Mosora. Toponimi su akcentuirani i opisani uz pomoć ispitanika, rođenih i odgojenih u Dubravi, koji su odrastali obilazeći šume i proplanke, i obrađujući njive, čija su imena trebali znati za potrebe svakodnevnog života i sporazumijevanja. Toponimi su etimološki određeni na temelju čega je ponuđena i motivacija. Popisu toponima prethodi povijesni pregled Dubrave uz prikaz važnijih autora koji to područje spominju u znanstvenoj literaturi, a koja je uvelike pomogla kao podloga ovome radu. Slijedi i poglavlje o govornim karakteristikama Dubrovaca koje se odražava i u toponimima. Očekuje se da je jezično podrijetlo prikupljenih toponima uglavnom slavensko, međutim, sigurno je da utjecaj stranih jezika, odnosno naroda koji su u određenom periodu boravili na tom području donosi toponime i drugog jezičnog podrijetla., Toponimia di Dubrava porta lʼelenco del 250 toponimi raccolti dopo una ricerca sul campo. Il vilaggio di Dubrava si trova ai piedi della montagna di Mosor. I toponimi sono elencati e segnalati con lʼaccento grazie allʼaiuto degli intervistati, nati e allevati a Dubrava, cresciuti andando in giro per boschi e prati, e coltivando i campi, i cui nomi dovevano sapere per lʼesistenza quotidiana e per la comunicazione con gli altri. I toponimi sono analizati dal punto di vista etimologico, secondo il quale è stata offerta la motivazione di stessi. Lʼelenco dei toponimi è preceduto da una breve cronistoria di Dubrava e la rappresentazione degli autori importanti che menzionano questo territorio nella letteratura scientifica, molto utile per la base di questa tesina. Segue il capitolo sulle caratteristiche del linguaggio di Dubrava, il che si riflette anche nei toponimi. Si attende che lʼorigine linguistica dei toponimi raccolti è principalmente slava. Tuttavia, è vero che lʼinflusso delle lingue straniere, cioè del popolo straniero, il che risedeva un certo periodo del tempo in quel territorio, riporta dei toponimi di altre origini linguistiche.

Iako hrvatski i talijanski jezik ne pripadaju istoj jezičnoj porodici, ipak je u njima moguće pronaći brojne frazeološke podudarnosti. Dokaz tomu su brojni frazemi s istom ili sličnom pozadinskom slikom. To je u prvom redu rezultat dugotrajnog kontakta dvaju jezika, posebno na području primorske Hrvatske. Taj kontakt je uvjetovan kulturološkim utjecajima i povijesnim događajima., Although the Croatian and Italian languages do not belong to the same language family, it is still possible to find numerous phraseological similarities in them. Numerous phrases with the same or similar background image are proof of this. This is primarily the result of long-term contact between the two languages, especially in the area of coastal Croatia. This contact is conditioned by cultural influences and historical events.

Kriza je ozbiljan događaj koji utječe na čovjeka, a može zahvatiti bilo koji aspekt čovjekova života. Može biti uzrokovana ljudskim djelovanjem ili prirodnim silama, a bez obzira na uzrok svakako negativno utječe na čovjeka. Upravo iz toga razloga naglašava se važnost komuniciranja tijekom krize. Krizno komuniciranje, da bi bilo učinkovito, mora se temeljiti na preporučenim fazama, ali i strategijama koje će pozitivno djelovati na sprječavanje krize te na ljude. Ono, dakle, za cilj ima ublažavanje posljedica krize. U ovome radu, sadržajnom i lingvističkom analizom, istraživat će se komunikacija tijekom krizne situacije uzrokovane virusom, odnosno COVIDOM-19 koja se temelji na medijskim istupima članova Hrvatskoga nacionalnoga stožera kao vodećih predstavnika tijekom navedene krizne situacije. Obuhvaća, dakle, diskurs članova Stožera, sadržaj onoga što je izrečeno tijekom konferencija, ali i analizu njihovih medijskih istupa prema određenim jezičnim razinama: morfološkoj i leksičkoj, sintaktičkoj te semantičkoj. A crisis is a serious event that affects a human being and can affect any aspect of a person’s life. It can be caused by human action or natural forces, and regardless of the cause, it certainly has a negative effect on people. Because of this, the importance of communication during a crisis is emphasized. Crisis communication, in order to be effective, must be based on the recommended phases, but also on strategies that will have a positive effect on crisis prevention and on people. It therefore aims to mitigate the effects of the crisis. This paper, through content and linguistic analysis, will investigate communication during a crisis situation caused by a virus, i.e. COVID-19, which is based on media appearances of members of the Croatian National Headquarters as leading representatives during the crisis. It includes, therefore, the discourse of the members of the Staff, the content of what was said during the conferences, but also the analysis of their media appearances according to certain language levels: morphological and lexical, syntactical and semantical.

U ovom se radu istražuje distribucija različitih govornih pogrešaka u okviru fluentnosti nastavnika u osnovnoj školi. Praćeni su nastavni sati deset nastavnika razredne i predmetne nastave iz različitih predmeta, nakon čega je uslijedila detaljna analiza na temelju snimljenih zvučnih zapisa. Polazna je pretpostavka bila kako će više griješiti nastavnici razredne nastave, što je i pokazano te kako će najčešće govorne pogreške biti poštapalice, što je također bio slučaj u apsolutnoj većini. Rad je bio usmjeren na proučavanje i ostvarivanje govora te koliko se on približava idealu, a u sklopu toga istraženi su figurativnost izraza, uporaba standardnog jezika te ostvaraj vrednota u govornom jeziku. Rezultati pojedinih dijelova istraživanja prikazani su grafovima. Ono što je nedvojbeno jest činjenica kako nastavnici zasigurno imaju manje vidljive tragove organskih idioma nego ostali pojedinci koji nastoje govoriti standardno, iako su dvije nastavnice razredne nastave predavale isključivo upotrebljavajući svoj organski idiom. Upravo zbog toga važno je naglasiti nužnost školovanja ne samo profesora, već i ostalih govornika i to u svim ortoepskim slojevima. Ujedno, važno je napomenuti kako je istraživanje usmjereno na nastavnike samo jedne osnovne škole, a buduća bi istraživanja mogla odgonetnuti vrijede li ovi zaključci općenito i za sve osnovnoškolske nastavnike. Osim s istraživačkim dijelom, čitatelj rada upoznaje se i s poviješću i razvojem retorike, načinima nastanka govorne proizvodnje te fluentnošću, disfluentnošću i pogreškama u govoru., This paper is based on the research of the distribution of different speech errors within the fluency of primary school teachers. The teaching sessions of ten different primary school class teachers and subject teachers were monitored and followed by a detailed analysis based on the audio recordings. The initial assumption was that the primary school class teachers would make more mistakes, which was proved, and that the most common speech mistakes would be the fillers, which was also the case in the absolute majority. The work was focused on the study and realization of speech and how close it is to the ideal, and the figurativeness of expressions, the use of standard language and the realization of values in spoken language were explored. The results of individual parts of the research are shown in graphs. There is no doubt that teachers certainly have less visible traces of organic idioms than the other individuals trying to speak standard language, although two teachers exclusively used their organic idiom. This emphasizes the necessity of speech education not only for teachers but also for other speakers in all orthoepic aspects. This research included the teachers of only one primary school, and the future research could determine whether these conclusions apply to all primary school teachers in general. Besides the research part, the reader is introduced to the history and development of rhetorics, how speech production originates, fluency, disfluency and speech errors.

U radu se prati tijek razvoja akuta te njegove razne devijacije u različitim dijalektima hrvatskog standardnog naglasnog sustava. Nadalje, nastoji se prikazati i odnos akuta i cirkumfleksa te njihovo međusobno djelovanje. To uključuje i opis razvoja akuta te prikaz njegovih odraza u drugim slavenskim jezicima. Također je važan prikaz stupnja zastupljenosti i uspješnosti akuta unutar hrvatskog standardnog naglasnog sustava. Dakle, sveukupni je cilj potpunije, opsežnije, i dublje upoznavanje s povijesnim razvojem akuta u hrvatskom standardnom naglasnom sustavu., The paper follows the course of acute development and its various deviations in different dialects of the Croatian standard accent system. Furthermore, an attempt is made to show the relationship between the acute and the circumflex and their interaction. This includes a description of the development of the acute and a presentation of its reflections in other Slavic languages. It is also important to show the degree of representation and success of the acute within the Croatian standard accent system. Thus, the general goal is a more complete, comprehensive, and deeper understanding of the historical development of the acute in the Croatian standard accent system.

U ovom radu obrađena je toponomastička građa općine Dicmo koja se pojavljuje u znanstvenoj literaturi. Sveukupno je obrađeno 107 toponima. Imena se pojavljuju u povijesnom kontekstu, u arheološkim radovima, literaturi o naseljima, pravnim dokumentima i znanstvenim radovima kojima su pravni dokumenti poslužili kao izvor. S obzirom na bogatu prošlost i činjenicu da je Dicmo bilo pod različitom upravom, toponimi koji se pojavljuju na njegovu prostru uvelike su različitoga podrijetla. Znanstvena literatura u kojoj nalazimo toponime općine Dicmo uglavnom ne obrađuje imena detaljno, nego ih navodi ili nabraja u kontekstu pojedinog znanstvenog područja. Najveći opseg imena donose povijesna i arheološka istraživanja koja ujedno i svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti mjesta. Općina Dicmo je slabo zastupljena u literaturi, posebice s jezičnog i toponomastičkog motrišta. Toponomastička istraživanja od velike su važnosti za očuvanje povijesti naroda kroz imena i značenja koja sa sobom nose. Kroz toponime saznaje se priča o prostoru, njegovoj povijesti i naseljenosti, ali i činjenice o terenu koji imenuje. Samim time toponimi su spomenik jednog naroda upisan u njihovu jeziku. Bilježenjem i istraživanjem toponima bogati se i širi znanje o jeziku, njegovoj izvornosti i promjenama kojima je vremenom podlijegao., This paper deals with the toponymic material of the municipality of Dicmo, which appears in scientific literature. A total of 107 toponyms were processed. The names appear in historical context, in archaeological papers, literature on settlements, legal documents and scientific papers for which legal documents have served as a source. Given its rich past and the fact that Dicmo was under different administrations, the toponyms that appear in its area are of very different origins. The scientific literature within which the toponyms of the municipality of Dicmo are located does not generally deal with names in detail, but lists or enumerates them in the context of its scientific field. The largest range of names is brought by historical and archaeological research, which also testify to the long continuity of the settlement. The municipality of Dicmo is poorly represented in literature, especially from a linguistic and toponymic point of view. Toponymic research is of great importance for the preservation of the history of people through the names and meanings they carry with them. Through toponyms, one learns the story of the area, its history and population, but also the facts about the terrain it names. Thus, toponyms are a monument of a nation inscribed in its language. By recording and researching toponyms, knowledge is enriched and spread about the language, its originality and the changes it has undergone over time.