Search

Rad govori o digitalnom marektingu i brendiranju turističke destinacije na primjeru Republike Hrvatske. Razrada teme dijeli se na tri dijela. Prvi dio uvodi u osnove digitalnog marketinga, iznosi teoretsku razradu današnjih trendova i važnosti društvenih mreža kao sastavne strategije digitalnog matrketinga kao i mobilnog marketiga, koji je također vrlo značajan u današnje vrijeme kada su mobilni uređaji svakidašnji alat u svim aspektima života. U drugom dijelu, teoretski se razrađuje značaj digitalnog marketinga u marketinškim strategijama i aktivnostima vezano uz turističku destinaciju, njegova uloga u brendiranju turističke destinacije te stvaranju očekivanja turista prilikom posjete destinacije. Treći dio analizira primjere digitalnog marketinga i brendiranja Hrvatske kao turističke destinacije kroz analizu web sadržaja Hrvatske turističke zajednice, ali i nekih drugih turističkih hrvatskih portala te kroz istraživanje primjera djelovanja danas popularnih influencera u hrvatskim turističkim destinacijama koji su također postali značajna strategija digitalnog marketinga u poslovanju. Naposlijetku, iznose se kritički osvrt i preporuke u svezi onoga što se analizom primjera uspostavilo The paper talks about digital marketing and branding of a tourist destination on the example of the Republic of Croatia. Elaboration of the topic is divided into three parts. The first part introduces the basics of digital marketing, presents a theoretical elaboration of today's trends and the importance of social networks as an integral strategy of digital marketing as well as mobile marketing, which is also very significant today when mobile devices are an everyday tool in all aspects of life. In the second part, there is theoretical elaboration of the importance of digital marketing in marketing strategies and activities related to the tourist destination, its role in branding the tourist destination and creating the expectations of tourists when visiting it. The third part analyzes examples of digital marketing and branding of Croatia as a tourist destination through the analysis of the web content of the Croatian Tourist Board, as well as some other touristic Croatian portals, and through the research of examples of activities of today's popular influencers in Croatian tourist destinations, which have also become a significant digital marketing strategy in business. Finally, a critical review and recommendations are presented regarding what has emerged from the analysis of the examples

Turizam je gospodarska grana koja je od velike važnosti u Republici Hrvatskoj. U svijetu je Hrvatska prepoznata kao zemlja netaknute prirode, mora, otoka i bogate kulturne baštine. S druge strane mnoge turističke destinacije nude sličnu ponudu. Izgradnja jakog i snažnog brenda može pomoći Hrvatskoj u stvaranju prednosti nad konkurencijom. Kako bi izgradili jak, prepoznatljiv i pozitivan brend treba raditi na komuniciranju svih pozitivnih aspekata koje Hrvatska ima. U ovome se diplomskom radu kroz sedam poglavlja istražuje o važnosti brendiranja destinacije, navode se elementi brenda te sam proces brendiranja. Također analizira se i Hrvatska kao turistička destinacija, vrijednost njezinog brenda te načni na koje se Hrvatska može promovirati. Drugi dio rada odnosi se na empirijsko istraživanje u kojem se provelo anketiranje. U anketi su ispitanici dali svoje mišljenje o postavljenim pitanjima vezanih uz turistički brend Hrvatske. Nakon obrade podataka iz ankete, može se zaključiti kako Hrvatska ima sve potrebno za razvoj turističkog brenda, stanovnici Hrvatske imaju pozitivno mišljenje o njezinom imidžu te kako su more i obala i dalje dominantni proizvodi Hrvatskog turizma. Cilj ovoga rada je istražiti kako učinkovito brendirati Hrvatsku kao turističku destinaciju. Problem istraživanja u ovome radu bio je otkriti kako ispitanici vide trenutno stanje turističkog brenda Hrvatske. Metode koje su korištene u radu su: metoda anketiranja, metoda analize i sinteze te metoda indukcije i dedukcije. Tourism is of great importance in the Republic of Croatia. In the world, Croatia is recognized as a country of beautiful nature, sea, islands and rich cultural heritage. On the other hand, many destinations in the Mediterran offers a simillar tourist products as Croatia. Building a strong and powerful brand can help Croatia to strengthen it's competitiveness. Many studies have shown that branding is especially important today in the time of globalization. In order to build a strong, recognizable and positive image, it is necessary to work on communicating all the positive aspects that Croatia has. In this master's thesis, the issue of branding tourism destinations is researched in two parts. In the theoretical part, the destination branding process is defined through seven chapters. It also analyzes Croatia as a tourist destination, the value of its brand and the way in which Croatia is promoted in the world. The second part is the empirical research in which the survey was conducted. In the survey, respondents gave their opinion on the branding of Croatia. After processing the data from the survey, it can be concluded that Croatia has everything necessary for the development of a tourist brand, the citizens of Croatia have a positive opinion about its image, and that the sea and the coast are still dominant products of Croatian tourism. The aim of this master's thesis is to learn how to promote Croatia as a tourist destination. The problem in resarch was to find out how the respondents see the current position of Croatia's tourism brand.

Filmska industrija je rastući fenomen diljem svijeta čiji je uspjeh potaknuo pojavu novog turističkog proizvoda – filmski turizam. Ţestoka konkurencija nastoji pridobiti filmske producente kod odabira filmskog odredišta, stoga je ključno uloţiti velike napore kod provoĎenja promocije u sklopu kreativnog i inovativnog marketinškog plana. Utjecaj koji za sobom ostavljaju filmovi ne osjeća se samo kod posjetitelja već i kod lokalne ekonomije, a istovremeno se budi i svijesti o Hrvatskoj kao novoj, prepoznatoj i poţeljnoj turističkoj destinaciji. „Igra prijestolja“ i „Majko moja 2“ samo su neki od primjera filmskih uspješnica snimanih na području Republike Hrvatske koji su dokaz koliku je bitnu ulogu odigrala popularnosti kod privlačenja većeg broja posjetitelja. Kvalitetnim iskorištavanjem pruţene prilike Hrvatskoj kao destinaciji za filmski turizam, na korak je do njenog prepoznatljivog statusa atraktivne filmske lokacije i destinacije. The film industry is a growing phenomenon all around the world whose success has caused the emergence of a new tourism product - film tourism. Fierce competition seeks to win over film producers when choosing a film destination, so it is crucial to make great efforts in conducting promotion as part of a creative and innovative marketing plan. The impact left by the films can be felt not only by visitors but also by the local economy, and at the same time the awareness of Croatia as a new, recognized and desirable tourist destination is awakened. 38 "Game of Thrones" and "Mamma Mia 2" are just some of the examples of blockbusters shot in Croatia that are proof of how important role is played by popularity in attracting visitors to our country. Taking good advantage of the opportunity provided to Croatia as a destination for film tourism, it is one step closer to its recognizable status of an attractive film location and destination.

Svrha rada bila je otkriti što turiste privlači u Hrvatsku, saznati koji faktori utječu na njihov dolazak, zašto se isti turisti vraćaju, te što je moguće učiniti kako bi oni bili još zadovoljniji. U istraživanju su korištene su: deskriptivna metoda, metode analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije te komparacije. U okviru anketnog upitnika ispitane su osnovne kategorije kao što su zadovoljstvo gastronomijom, ljepote kulturnih znamenitosti, čistoća plaža te ostalo. Na zadovoljstvo turista Hrvatskom kao turističkom destinacijom utječu i motivi njihova dolaska koji se znatno razlikuju. Povoljne cijene i pristupačnost domaćina u budućnosti neće biti dovoljna stavka za dolazak novih turista. Stoga je nužno poboljšati ponudu, sniziti cijene te turistima pružiti pravi omjer cijene i kvalitete. Iz dobivenih rezultata anketnog upitnika, moguće je zaključiti da je u svakoj ponuđenoj kategoriji u turizmu potrebno daljnje unapređenje, pri čemu je to u nekim područjima izraženije.Možemo zaključiti da je percepcija turista o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji kategorija koja itekako ostavlja mjesta za napredak.

Zdravstveni turizam je danas jedna od najbrže rastućih vrsta selektivne turističke ponude. Pristup istraživanju mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma u određenoj turističkoj destinaciji, treba temeljiti na prirodnim i kadrovskim resursima, organizacijskom ustroju, dostignutoj razini razvoja zdravstva i turizma, te činjenici da je turizam u Hrvatskoj započeo upravo kao zdravstveni turizam (lječilišta). U strateškom pozicioniranju destinacije zdravstveno- turističke ponude, treba uvažavati načela održivog razvoja, jer se zdravlje ljudi treba promatrati u kontekstu očuvanja planeta zemlje. Stoga će se u ovom radu prezentirati rezultati istraživanja od značaja za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kao i za strateško pozicioniranje održivog razvoja određene turističke destinacije na tržištu zdravstvenog turizma (studij slučaja turističke destinacije Rab).

The main aim of this paper was to determine the influence that country of origin plays in promotion of tourism destination. Data was collected from July, through September 2010. Influence of country of origin on various variables important in promotion of tourism destination was tested using chi square test and one way ANOVA. Significant differences among various countries were found from the aspect of sample characteristics, traveling composition, sources of information and different services used during their stay. The results suggest that country of origin is a very important variable in promotion of tourism destination.

Specijalistički poslijediplomski rad pod nazivom „Vizualni identitet i imidž turističke destinacije“ na cjelovit i konzistentan način obrađuje relevantna teoretska područja koja su povezana s temom. Vizualni identitet i imidž usko su povezani pojmovi, pri čemu vizualni identitet može kreirati i promijeniti imidž turističke destinacije. Koncept vizualnog identiteta od iznimnog je značenja ukoliko turistička destinacija želi postati i biti konkurentna na tržištu, stoga se konceptom vizualnog identiteta destinacije koriste kako bi se diferencirale od konkurencije, privukle što veći broj turista i ostvarile što bolje financijske rezultate. Vizualni identitet je kategorija koja je promjeniva i kojom je moguće upravljati, stoga menadžeri turističkih destinacija toga trebaju postati svijesni, te početi njime upravljati kako bi postigli svjetsku prepoznatljivost destinacije. Vizualni identitet treba biti vodilja u strategiji razvoja turističke destinacije. U radu su prikazane spoznaje o pojmovima imidža i identiteta turističke destinacije, kao i samog vizualnog identiteta. Provedena je i studija slučaja na primjeru Hrvatske kao turističke destinacije, pri čemu su analizirani njen imidž, identit i marka, te je ispitan utjecaj vizualnog identiteta u kreiranju imidža Hrvatske kao turističke destinacije.

U ovom radu istražit će se mogući razvoj kreativnoga turizma u turističkoj destinaciji, a osobito će se razmotriti moguće razvojne perspektive ovoga selektivnog oblika turizma u Republici Hrvatskoj. Kreativni turizam, kao jedan od oblika kulturnog turizma, označuje zadovoljavanje potreba turista u razvoju kreativnoga potencijala u stjecanju novih saznanja i iskustava vezanih uz odmorišnu destinaciju. Polazeći od teorijskih postavki razvoja kreativnoga turizma i kroz dijelove različitih istraživanja razvoja kulturnog turizma hrvatskih destinacija, u radu će se pokazati mogući smjerovi razvoja kreativnoga turizma s cilju stvaranja nove turističke ponude. U radu se koristi sekundarnim izvorima podataka i primarnim u dijelu istraživanja interesa turista za kreativnim oblicima turističke ponude. U Republici Hrvatskoj kreativni je turizam nedovoljno zastupljen, pa se ovim radom predlaže mogući model razvoja kreativnoga turizma destinacija i naglašavaju pozitivne, ali i negativne strane razvoja istoga. Realizacija kreativne ponude destinacije uključuje sinergiju svih sudionika destinacije, menadžmenta (na kojem je odgovornost u kreiranju turističkog proizvoda destinacije), lokalnoga stanovništva, različitih udruga, poduzetnika. Razvojem kreativnoga turizma može se uz minimalna ulaganja stvoriti konkurentne prednosti destinacije temeljene na autentičnosti, a u skladu s trendovima potražnje na turističkom tržištu., This paper will research the possibilities to develop creative tourism in a tourist destination, and it will in particular consider development perspectives for this selective form of tourism in the Republic of Croatia. As a form of cultural tourism, creative tourism denotes the satisfaction of tourists' needs with the development of creative potentials through acquisition of new knowledge and experiences regarding holiday destinations. Starting from theoretical assumptions of the creative tourism development and with sections of various researches in cultural tourism development of Croatian destinations, the possible directions in the development of creative tourism development will be shown in order to create new tourism offers. Secondary information sources are used in the work, while the primary sources are applied in the part of research regarding the interest of tourists in creative forms of tourism. As creative tourism is underrepresented in the Republic of Croatia, this paper proposes the possible model of creative tourism development of destinations, accentuating both its positive and negative sides. The realization of the creative offer in the destination involves the synergy of all destination stakeholders: managers (responsible for the creation of the destination tourism product), local inhabitants, various associations, entrepreneurs. With development of creative tourism, competitive advantages of the destination based on authenticity and in line with the demand trends of the tourism market can be obtained with minimum investments.

This paper will research the possibilities to develop creative tourism in a tourist destination, and it will in particular consider development perspectives for this selective form of tourism in the Republic of Croatia. As a form of cultural tourism, creative tourism denotes the satisfaction of tourists' needs with the development of creative potentials through acquisition of new knowledge and experiences regarding holiday destinations. Starting from theoretical assumptions of the creative tourism development and with sections of various researches in cultural tourism development of Croatian destinations, the possible directions in the development of creative tourism development will be shown in order to create new tourism offers. Secondary information sources are used in the work, while the primary sources are applied in the part of research regarding the interest of tourists in creative forms of tourism. As creative tourism is underrepresented in the Republic of Croatia, this paper proposes the possible model of creative tourism development of destinations, accentuating both its positive and negative sides. The realization of the creative offer in the destination involves the synergy of all destination stakeholders: managers (responsible for the creation of the destination tourism product), local inhabitants, various associations, entrepreneurs. With development of creative tourism, competitive advantages of the destination based on authenticity and in line with the demand trends of the tourism market can be obtained with minimum investments.

Učinkovito upravljanje turističkom destinacijom zasniva se na koncepciji marketinga i marketinškoj komunikaciji destinacije s gostima. Organizacije koje upravljaju marketingom, a time i promocijom turističkih destinacija – destinacijske menadžment organizacije (eng. Destination Management Organizations – DMO), koriste sve elemente marketinškoga spleta, no najvažnije mjesto u promociji zauzimaju oglašavanje kao jednosmjerna i odnosi s javnošću kao dvosmjerna komunikacija između destinacije i potencijalnog gosta. Na te se instrumente komuniciranja s tržištem troše najznačajnija sredstva budžeta destinacijskih menadžment organizacija. U Hrvatskoj, promociju na razini destinacija obavlja sustav turističkih zajednica od lokalne, preko regionalne, do državne razine. Istraženo je upravljanje promocijom, odnosno oglašavanjem i odnosima s javnošću u 20 regionalnih turističkih zajednica i gradskoj organizaciji Zagreba te Hrvatskoj turističkoj zajednici, kao krovnoj nacionalnoj turističkoj instituciji. Došlo se do zaključka da se oglašavanje i odnosi s javnošću kao promocijske taktike najčešće koriste. U radu se u omjer stavljaju učinci koji se postižu oglašavanjem i odnosima s javnošću, prvenstveno odnosima s medijima. Procjenjuje se da su odnosi s javnošću učinkovitiji i jeftiniji u odnosu na oglašavanje, a oglašavanje, pak, omogućuje slanje željene poruke kupcu bez rizika od neplaniranih efekata. Zaključuje se da obje komunikacijske tehnike imaju odličan sinergijski efekt i da se uspješno nadopunjuju. Iako djelatnici preferiraju oglašavanje kao prvi izbor u promociji destinacije, činjenica je da se odnosi s javnošću koriste češće i više. Rezultati istraživanja ističu odnose s javnošću kao vodeću taktiku u promociji i ukazuju na to da oni nisu dovoljno prepoznati iako su u značajnoj uporabi. Autor procjenjuje da tu postoji značajna pričuva za daljnji razvitak i unapređenje promocije turističkih destinacija., Efficient tourist destination management is based on a concept of destination marketing and marketing communication with guests. Organisations dealing with marketing management, including the promotion of tourist destinations – destination management organisations (DMOs) - employ all elements of the marketing mix. However, the most important role in promotion is played by advertising, as one-way communication, and public relations, as two-way communication between a destination and potential visitors. The majority of budget funds of destination management organisations are spent on these communication instruments. In Croatia, promotion at destination level is carried out by a system of tourist boards at the local, regional and national levels. A survey on promotion management, that is, on advertising and public relations management, carried out in 20 regional tourist boards and the Zagreb city organisation, as well as in the Croatian National Tourist Board, which is the umbrella national organisation, showed that advertising and public relations are the most frequently used promotion strategies. This paper compares the impact of advertising and public relations, in the first place relations with the media. It is estimated that public relations are more efficient and more cost-effective than advertising, while advertising, on the other hand, makes it possible to send the desired messages to buyers without the risk of undesired results. The conclusion is that both communication techniques have an excellent synergistic effect and successfully complement each other. Although tourist workers prefer advertising when promoting a destination, the plain fact is that public relations are used more often and to a larger extent. The results of the survey show that public relations are a leading strategy in promotion which has not been sufficiently recognised, even though this strategy is already used to a significant extent. In the author’s opinion, there is great potential for the further development and improvement of the promotion of tourist destinations.

Odnosi s javnošću u marketingu i promociji turističkih destinacija u Hrvatskoj su kao dio promocijskog i komunikacijskoga miksa u značajnoj uporabi. Turističke organizacije državne, regionalne i lokalne razine koje upravljaju destinacijama troše na odnose s javnošću od 38 pa čak do 65 posto sredstava namijenjenih funkcionalnim troškovima. Stoga se može zaključiti da oni imaju značajnu pa i vodeću ulogu u promociji. Istovremeno, autor je istraživanjem došao do zaključka da su odnosi s javnošću kao kategorija nedovoljno prepoznati i bilo bi nužno izraditi jedinstveni model odnosa s javnošću i prilagoditi uporabi u marketingu u turizmu., Public relations in the marketing and promotion of tourist destinations in Croatia has been increasingly used as part of the promotional and communication mix. Tourist organisations at the national, regional and local levels which manage these destinations have been spending on public relations from 38% to as much as 65% of all funds earmarked for functional costs. It can therefore be concluded that it plays a significant or even leading role in promotion. However, on the basis of a survey, the author has found that public relations has not been sufficiently recognised as a category and that a single public relations model should be created and adapted for use in marketing in tourism.

Ovaj rad se bavi analizom faktora atraktivnosti turistčke destinacije kao i njihovim utjecajem na stupanj konkurentnosti turističke destinacije. Na temelju dosadašnjih znanstvenih spoznaja iz područja destinacijske atraktivtiosti, definiran je pojam faktora atraktivnosti turističke destitiacije kao čimbenika koji u najvećoj mjeri utječu na smjer i intenzitet razvoja turizma. U radu se definira veza između faktora atraktivnosti destinacije i stupnja konkurentnosti destinacije. U drugom dijelu rada konstruiran jc multifaktorski model destinacijske atraktivnosti čijom se primjenom može doći do pokazatelja o važnosti pojedinih faktora atraktivnosti za sveukupni stupanj atraktivnosti destinacije te o postojanju eventualnog raskoraka između temeljnih turističkih resursa neke destinacije i zahtjeva koji dominiraju na glavnim emitivnim tržištima. Na taj se način može utvrditi trenutna tržišna pozicija bilo koje destinacije i procijeniti postoji li potreba za njezinim tržišnim repozicioniranjem. Stoga, predloženi model turističkim ekspertima može poslužiti kao koristan istraživački instrument za potrebe destitiacijskog marketitiga i menadžmenta., This paper deals with ati analysis of destination attractiveness factors and their influence on the level of competitiveness of tourism destinations. Based on the present body of scientific knowledge from the field of destination attractiveness, destination attractiveness factors are defined as the element with the greatest influence on both the direction in which tourism develops, as well as on the intensity of its development. This paper defines the relation between destination attractiveness factors and the level of destination competitiveness. In the second part of this paper a multifactor model of destination attractiveness is presented. When applied, it provides further insights into the importance of particular attractiveness factors for the entire leve! of destination attractiveness, as well as the existence of a possible gap between the basic tourism resources of certain destinations and the conditions dominating the main generating markets. This enables an identification of the current market position of any destination and an estimate as to whether there is a need for its market repositioning. Therefore, the proposed model may serve as a useful research instrument for destination marketing and management for experts in the tourism industry.

Ovaj rad se bavi analizom faktora atraktivnosti turističke destinacije kao i njihovim utjecajem na stupanj konkurentnosti turističke destinacije. Na temelju dosadašnjih znanstvenih spoznaja iz područja destinacijske atraktivnosti, definiran je pojam faktora atraktivnosti turističke destinacije kao čimbenika koji u najvećoj mjeri utječu na smjer i intenzitet razvoja turizma. U radu se definira veza između faktora atraktivnosti destinacije i stupnja konkurentnosti destinacije. U drugom dijelu rada konstruiran je multifaktorski model destinacijske atraktivnosti čijom se primjenom može doći do pokazatelja o važnosti pojedinih faktora atraktivnosti za sveukupni stupanj atraktivnosti destinacije te o postojanju eventualnog raskoraka između temeljnih turističkih resursa neke destinacije i zahtjeva koji dominiraju na glavnim emitivnim tržištima. Na taj se način može utvrditi trenutna tržišna pozicija bilo koje destinacije i procijeniti postoji li potreba za njezinim tržišnim repozicioniranjem. Stoga, predloženi model turističkim ekspertima može poslužiti kao koristan istraživački instrument za potrebe destinacijskog marketinga i menadžmenta.

Članak u deset teza razmatra faktore koji su utjecali na percipiranje Hrvatske kao najpoželjnije svjetske turističke destinacije 2005.

U radu se razmatra koncept razvoja turističke destinacije po karakterističnim fazama te se daje povijesni prikaz razvoja od tradicionalnih do novih destinacija. U tom kontekstu razmatra se razvoj turističkih destinaciji u Hrvatskoj, sagledavaju se prednosti i nedostaci njene turističke ponude. Na osnovi zadovoljstva turista elementima ponude utvrđuju se razlike te se diferenciraju turističke regije Hrvatske.

Suvremena teorija sagledava turizam kao sustav koji u svom središtu ima tržišni proces i predstavlja skup međusobno povezanih dijelova koji čine kohezivnu cjelinu. Turistička destinacija jedan je od dijelova tog sustava koji ima izuzetan značaj i ulogu u njegovom funkcioniranju i razvoju. Trendovi koji se javljaju u turističkoj potražnji, oštra konkurentska borba među destinacijama, tehnološke inovacije, environmentalistički pritisci te drugi značajni čimbenici zastupljeni u turističkom makrookruženju nameću potrebu za promišljanjem i iznalaženjem djelotvornijeg načina upravljanja turističkom destinacijom od tradicionalnog. Stav je mnogih autora da turističke destinacije mogu usvajanjem marketinške koncepcije odgovoriti izazovima koje im nameće suvremeno turističko makrookruženje i prevladati strateške jazove u tradicionalnom načinu upravljanja. Analizom brojnih teorijskih rasprava i istraživanja iz područja marketinga turističke destinacije autorica je uočila da ne postoji sveobuhvatan i sustavan pristup sagledavanju i obradi odrednica marketinga turističke destinacije. Imajući na umu presudno značenje navedenog za djelotvorno marketinško upravljanje turističkom destinacijom, autorica je za predmet istraživanja izabrala upravljačke i organizacijske odrednice marketinga turističke destinacije. Osnovni su ciljevi istraživanja: &middot ; ; utvrditi upravljačke i organizacijske odrednice marketinga turističke destinacije &middot ; ; dizajnirati model procesa marketinškog upravljanja turističkom destinacijom &middot ; ; dizajnirati organizacijski model organizacijskog sustava za marketinško upravljanje turističkom destinacijom, dok su posebni ciljevi: &middot ; ; utvrditi temeljne paradigme koncepcije marketinga turističke destinacije i njezine implikacije na upravljanje turističkom destinacijom &middot ; ; istražiti potrebe i mogućnosti buduće primjene dizajniranih modela upravljanja i organizacije marketinga turističke destinacije u Hrvatskoj. Za realizaciju navedenih općih i posebnih ciljeva izvršeni su sljedeći zadaci: &middot ; ; istražene su suvremene tendencije u razvoju turizma &middot ; ; istražena je fenomenologija turističke destinacije &middot ; ; identificirane su specifičosti primjene marketinga u turizmu i marketinga turističke destinacije &middot ; ; analizirani su rezultati provedenih istraživanja o tradicionalnom pristupu upravljanju turističkom destinacijom te trendovima i čimbenicima uspješnosti u upravljanju turističkom destinacijom &middot ; ; analizirani su pristupi upravljanju i organizaciji marketinga konkretnih turističkih destinacija.

Europe is the main tourist destination region in the world, accounting for 59% of the international tourist arrivals and 52% of tourism revenues, but this region is losing its market share. Europe is also the main generating market in the world, expected to increase its predominance with a reinforcement of long-distance outbound travels. The forecasts tell that Europe will register 717 million incoming international tourists in 2020, against the current 386 million, showing an average 3% annual growth rate, below the world total, i.e., 4% per annum (World Tourism Organization). Thus, Europe is expected to see its market share fall further to 46%. Moreover, the intra-European movement will register a significant reduction of its participation in the total destinations chosen by Europeans from the current 87 to 78% for 2020. Tourism industry is an essential economic activity in the EU in terms of GDP, employment, and external service trade. Tourism currently holds 5.5 per cent of the EU GDP, 6% of employment, and 30% of services exports. The EU will keep obtaining annual growth rates on tourism above the average rates of the economy. Furthermore, it is admitted that tourism in the next decade may generate up to 3.3 million jobs in the European Union. The European Union countries absorb 68% of tourism movements (75% of tourism revenues) in Europe and 41% of the total world flows (39% of the world global amount). The paper analyzes Croatia’ s position as a receptive tourist country, providing for remarks with regard to the possible developmental possibilities in the EU market niche. The proposed realistic and integrated approach to the tourism industry in the context of the European Union leads to the following eight key actions: 1. Integrated approach to the tourism industry in the European Union ; 2. Political recognition of the European tourism industry ; 3. Tourism promotion in the third countries ; 4. Realization of effects of Euro’ s introduction through the tourism industry ; 5. Tourism industry’ s contribution to the European employment strategy and human resources qualification ; 6. Information society’ s opportunities in the tourism area ; 7. Liberalization of transport and its impacts on tourism ; 8. Bet on a sustainable development and quality.

Grad Varaždin već se ističe, u hrvatskom turističkom okruženju, kao uspješna kontinentalna destinacija čija ga barokna jezgra i kulturna tradicija predispozira za razvoj urbanog kulturnog turizma. Varaždin je bio popularna destinacija prije domovinskog rata kada je 1989. ostvario 70 tisuća noćenja te je bio, poslije Zagreba, vodeća kontinentalna destinacija Hrvatske. Slijedeći pad turističke aktivnosti tijekom ratnih godina Varaždin je uspio povratiti dio svoje potražnje pa je tako 2001. ugostio 15, 5 tisuća gostiju koji su ostvarili 32 tisuće noćenja. Međutim, turističkim djelatnicima jasno je da se priroda potražnje promijenila tijekom prošle dekade te, da bi se postigao njegov održiv razvoj kojim se postižu optimalni (željeni) ekonomski učinci, njegovom je razvoju potrebno pristupiti planski i strateški.

Fenomen turističkih privlačnosti, temeljni turistički resurs koji se sastoji od turističkih atraktivnosti (potencijalne turističke atrakcije) i turističkih atrakcija (realne turističke atrakcije), premalo je istraživan u Hrvatskoj i u svijetu s obzirom na njegovu ključnu ulogu u stvaranju turističkog proizvoda i općenito za razvitak turizma u svakoj turističkoj destinaciji. Zbog toga izrada odgovarajuće metodologije prostorne valorizacije turističkih privlačnosti ujedno predstavlja doprinos racionalnom korištenju i zaštiti ovog nacionalnog dobra. Ključni doprinos disertacije stvaranju te metodologije odnosi se na uobličavanje osnovne funkcionalne podjele turističkih atraktivnosti i atrakcija. Preostale doprinose predstavljaju izvorna valorizacija (razvojna i marketinška) turističkih atraktivnosti i atrakcija te uobličavanje sustava atrakcijske dokumentacije (katastar i atlas). Na kraju, posebnim doprinosom disertacije smatra se model planiranja korištenja turističke atrakcijske osnove, osobito njegov završni dio, atrakcijska sinteza i koncept turističke prostorne organizacije. U ovom radu potvrđena je uvodna teza da je uz pomoć održivog razvitka turizma mogućerazličita prirodna i kulturna dobra, koja imaju svojstva turističkih atraktivnosti i atrakcija, konvertirati (pretvoriti) u gospodarska dobra, bez njihovog oštećenja i bitnih promjena. Na taj način održivi razvitak turizma može pridonijeti unapređenju gospodarstva i zaštiti prostora. Da bi se to ostvarilo, iscrpno je analiziran fenomen turističkih atraktivnosti i atrakcija kao temeljni turistički resurs. Time je postignut postavljeni cilj disertacije da sa svoje strane dade znanstveni i stručni doprinos identificiranju, evidentiranju, valorizaciji i sistematizaciji podataka o turističkim atraktivnostima i atrakcijama, kao preduvjet za njihovo optimalno korištenje u turizmu i djelotvorniju zaštitu od uništenja, degradacije i neracionalnog gospodarenja. U teorijskom okviru disertacije pregledno su predstavljeni suvremeni pogledi na fenomen turizma i fenomen prostora, kao i na njihove vrlo osjetljive međuodnose. Prije svega, data je definicija turizma na osnovi dokumenata Ujedinjenih naroda (UN) i Svjetske turističke organizacije (WTO) iz koje se jasno razaznaje i onaj dio turizma (poslovna, obrazovna, lječilišna, tranzitna i slična putovanja) koji se ne zasniva samo na dokoličarskim aktivnostima. Najavljeni su i novi trendovi u turizmu, osobito era "novog" turizma koja je započela osamdesetih godina 20. stoljeća. Provedeno je dosljedno izdvajanje turističkih atraktivnosti i atrakcija kao temeljnog turističkog resursa, tj. "sirovine" turističkog gospodarstva od ostalih turističkih resursa. Utvrđeno je funkcionalno jedinstvo između turističkih atraktivnosti i atrakcija, s jedne strane, i turističkih motiva i aktivnosti te vrsta turizma, s druge strane. Značajke međuodnosa turizma i prostora poglavito ovise o općim značajkama razvitka turizma, pa se povijesno mogu svesti na tri prepoznatljiva razdoblja: "paleoturizam", "masovni" turizam i "novi" turizam. Turistička destinacija (širi funkcionalni prostor turističkog mjesta) nova je turistička prostorna jedinica koja osobito dobiva na važnosti s razvitkom "novog" turizma i, na određeni način, upotpunjuje sustav turističkih regija i primarnog turističkog prostora. Dva bitno nova pristupa zaštiti okoliša i racionalnoj uporabi prostora koji su u posljednjih desetak godina našli mjesto u politikama razvoja gotovo svih zemalja svijeta: "održivi razvoj (turizma)" i "prihvatni kapacitet prostora (carrying capacity)" u velikom su suglasju sa zaštitom i racionalnim korištenjem turističkih atraktivnosti i atrakcija te filozofijom "novog" turizma. U središnjem dijelu disertacije, posvećenom turističkim atraktivnostima i atrakcijama, određeno je njihovo temeljno značenje, prema kojem one predstavljaju temeljni turistički resurs svake turističke destinacije koji određuje i uvjetuje njenu turističku ponudu te razvoj turizma uopće. Njihova suština određena je turističkim potrebama, motivima i aktivnostima. Sve turističke atraktivnosti i atrakcije snažno su prostorno obilježene, bez obzira da li su same dio prostora ili je njihova pojavnost strogo prostorno određena. Razvitak "novog" turizma, na tragu "održivog razvoja", ovisi i o cjelovitoj identifikaciji, valorizaciji i zaštiti turističke atrakcijske osnove, u postojećoj ili potencijalnoj turističkoj destinaciji. U ključnom odjeljku ovog dijela disertacije prikazana je tabela Osnovna funkcionalna podjela turističkih atraktivnosti i atrakcija kako slijedi: (1) Geološke značajke prostora ; (2) Klima ; (3) Voda ; (4) Biljni svijet ; (5) Životinjski svijet ; (6) Prirodna baština ; (7) Kulturno-povijesna baština ; (8) Kultune i vjerske ustanove ; (9) Sportsko-rekreacijske građevine i tereni ; (10) Turističke staze, putevi, ceste ; (11) Prirodna lječilišta ; (12) Manifestacije ; (13) Znameniti ljudi i događaji ; (14) Kultura života i rada ; (15) Atrakcije zbog atrakcija ; (16) Turističke paraatrakcije (privlačnosti slične atrakcijama). Za razvojnu valorizaciju turističkih atraktivnosti i atrakcija, osim funkcionalne podjele, potrebno je analizirati i druge podatke o temeljnom turističkom resursu, kao primjerice njihovu kategoriju, sezonalnost, boravišno-posjetničke značajke, prihvatni kapacitet i slično. Marketinška valorizacija turističkih atraktivnosti i atrakcija odnosi se samo na turistički "dostupne" atrakcije, pa je utvrđeno i što je to turistička dostupnost atrakcije (fizička i javna dostupnost, informacijski punkt, promidžbeni materijali) te stupanj njezina korištenja. Za racionalno korištenje i zaštitu turističkih atraktivnosti i atrakcija potrebno je ustrojti sustav vođenja podataka - katastar i atlas turističkih atraktivnosti i atrakcija. Osim toga, grafički aspekt prikazivanja turističke atrakcijske osnove od posebne je važnosti. Završnu manipulaciju turističkim privlačnostima, u okviru planiranja turističkog razvitka, predstavlja izrada atrakcijske sinteze i koncepta turističke prostorne organizacije. Za te je potrebe razrađen model planiranja korištenja turističke atrakcijske osnove u okviru kojeg se ističe grafički prikaz koncepta turističke prostorne organizacije korištenja atrakcijske osnove, kao metodološka novina u razvojnim planovima turizma. Na kraju je utvrđeno da, po prirodi stvari, turističko gospodarstvo mora turističke atraktivnosti i atrakcije dijeliti s drugim djelatnostima. Turističko gospodarstvo je pri tome u nepovoljnijem položaju prema drugim djelatnostima jer nema svog posebnog zakona koji bi štitio njegov temeljni resurs. Šesnaest tabela, koje sadrži Detaljna podjela turističkih atraktivnosti i atrakcija u završnom dijelu disertacije, potvrđuju ispravnost ključne osnovne funkcionalne podjele turističkih atraktivnosti i atrakcija. Osim toga, te tabele istodobno mogu u primjeni poslužiti kao "ček" liste za stručnu uporabu. Kao prilozi za detaljnu sistematizaciju 16 vrsta turističkih atraktivnosti i atrakcija ove tabele predstavljaju otvoreni sustav koji se može trajno dopunjavati i dograđivati. Osam primjera grafičkih prikaza koncepata turističke prostorne organizacije i glosar, u prilogu disertacije, potvrđuju i objašnjavaju pojedine rezultate istraživanja provedenih u okviru izrade disertacije.

Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj TOMAS'97 - Posebni izvještaj: Prednosti i nedostaci destinacije temelji se na anketnom istraživanju turista u Hrvatskoj. U studiji je data usporedba općih značajki Hrvatske s inozemnim destinacijama koje su turisti posjetili u zadnjih nekoliko godina. Nadalje izvršena je usporedba ocjene gostiju "vrijednosti za novac" s posljednjom posjećenom destinacijom te utvrđen stupanj zadoboljstva gostiju s elementima turističke ponude mjesta.

U posljeratnom razdoblju hrvatski se turizam nalazi na prekretnici, pri čemu se misli na potrebu njegovog repozicioniranja. Gledano na dulji rok, riječ je o niz pomaka od diverzifikacije i kvalitativnog unapređenja turističkih proizvoda preko agresivne politike distribicije do stvaranja novog turističkog imagea zemlje kojim bi se izmjenila percepcija bivše socijalističke, jeftine i masovne destinacije sunca i mora.