Search

Paušal je prisutan u svim poreznim sustavima u raznim oblicima. Riječ dolazi od njemačke fraze « Bausch und Bogen» = sve u svemu, sveukupno, đuture , od čega je nastala riječ pauschale, a engleska inačica je lump sum (lump = gruda, komad). S stajališta učinkovitosti paušalno oporezivanje se smatra idealnim poreznim oblikom, što nije slučaj s stajališta pravednosti, jer nije povezano s mogućnosti plaćanja poreznog obveznika. No, s stajališta jednostavnosti i provedivosti, ovaj oblik oporezivanja ima osobite prednosti, jer snizuje troškove ispunjenja porezne obveze i rasterećuje poreznu administraciju. U ovom članku prezentira se teorija i praksa paušalnog oporezivanja, rezultati istraživanja o troškovima ispunjavanja porezne obveze poreza na dohodak obrtnika i slobodnih zanimanja u Hrvatskoj.

U radu se uspoređuje sustav oporezivanja dohotka u Hrvatskoj i u državama OECD-a. Na temelju analiza prijave poreza na dohodak se utvrđuje struktura poreznih olakšica, kao i visina poreznog opterećenja te se utvrđuje tendencija u kretanju broja poreznih obvenika koji podnose prijavu poreza na dohodak.

Cilj ovog rada je usporediti oporezivanje dohotka od rada u Češkoj Republici, Francuskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Sloveniji. Analizirana je i prosječna hrvatska obitelj u 2013., s obzirom na današnje oporezivanje prosječne bruto plaće od 12%, 25% i 40%, i kako bi oporezivanje dohotka izgledalo uz hipotetski flat tax sa stopom od 20%. Usporedili smo porezni klin s obzirom na prosječnu bruto plaću za četiri tipa poreznih obveznika, iz čega smo zaključili da Hrvatska ima najmanji porezni klin u slučaju samaca bez djece s prosječnom i iznadprosječnom bruto plaćom. U slučaju parova bez djece kod kojih jedan supružnik zarađuje prosječnu bruto plaću, a drugi 33% iznosa prosječne bruto plaće, najmanji porezni klin ima Portugal, a porezni klin kod parova s dvoje djece, s jednakom bruto plaćom kao u prošlom slučaju, je najmanji u Sloveniji. U sva četiri slučaja Francuska je imala najveći porezni klin. Iz rezultata analize poreznog sustava u Hrvatskoj smo zaključili da flat tax više ide u korist parovima (i samcima) s većom bruto plaćom, dok je za osobe s bruto plaćom do 10.000 kuna (za parove s bruto plaćom od 20.000 kuna) bolje postojeće oporezivanje po stopama od 12%, 25% i 40%. The purpose of this study is to compare taxation of wages in Czech Republic, France, Croatia, Portugal and Slovenia. We analyzed average Croatian family in 2013 considering current taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% and how taxation of wages would look like in the hypothetical case of flat tax with rate of 20%. By comparing tax wedge considering average gross wage for four types of taxpayers, we conclude that Croatia has the lowest tax wedge for single person without children, who earns average and above average gross wage. In case of married couples without children, where one spouse earns average gross wage and other 33% of average gross wage, the lowest tax wedge was in Portugal. The lowest tax wedge in case of married couples with two children, who earn equal as married couple in previous case, was in Slovenia. In all four cases the greatest tax wedge was in France. By analyzing tax system in Croatia, we conclude that flat tax is better for married couples (and single person) with higher gross wages. While taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% is better for person with gross wage to 10,000 kuna (for couples with gross wage to 20,000 kuna).

Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka od rada u Hrvatskoj, Belgiji, Estoniji, Njemačkoj i Slovačkoj. Nakon pregleda pravila poreznih sustava, prikazana je dekompozicija neto prosječnog poreznog klina za različite tipove obitelji i razine dohotka, koristeći OECD‐ovu metodologiju. Dobiveni rezultati ukazuju na progresivnost oporezivanja u svim promatranim zemljama, osim Njemačke gdje progresivnost izostaje za više razine bruto plaće, a posljedica je najviše osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. Na razini prosječne bruto plaće najmanje porezno opterećenje za samce bez djece je u Hrvatskoj, a slijede Estonija, Slovačka, Njemačka i Belgija. Međutim, na razini 400% prosječne bruto plaće, najmanji porezni klin je u Estoniji, a slijede Slovačka, Njemačka i Hrvatska te Belgija. Slične rezultate pokazuje i analiza za par s dvoje djece u kojemu jedan supružnik ne radi.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te postoji više vrsta poreza. Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj, te analizirati i usporediti njihove porezne klinove. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće s obzirom na iznos prosječne godišnje bruto plaće. Osim toga, detaljnije se razmatra porez na dohodak u Hrvatskoj te njegove promjene u razdoblju 2008. – 2015. Sveukupni rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveće porezne klinove, gdje je samo porezni klin obveznika s dvoje djece manji od odgovarajućeg u Španjolskoj i Hrvatskoj. Slijedi Španjolska čiji su porezni klinovi drugi po veličini za svaki promatrani tip obitelji. U većini slučajeva Hrvatska je zauzela srednje mjesto, a potom slijedi Nizozemska. Po specifičnim iznosima poreznog klina istaknula se Irska, u kojoj je moguć čak i negativni klin, koji je rezultat velikih novčanih davanja države za samohranog roditelja s dvoje djece čiji su prihodi 67% od prosječnih. U Hrvatskoj gotovo svake godine dolazi do promjena u oporezivanju dohotka. Uspoređujući 2009. i 2010. u kojima je sakupljan posebni porez na plaće s ranijom 2008., vidi se povećanje poreznog klina, bez obzira na promatrani iznos godišnje bruto plaće. 2013. i 2015. donose pad poreznih klinova. Najveći porezni teret snose pojedinci s visokim prihodima, a 2009. i 2010. godine njihovi izdaci državi veći su od udjela prihoda koji ostaje njima, odnosno porezna davanja i doprinosi odnose veći udio u ukupnom trošku rada od udjela neto plaće. In every country the tax system is unique and there are many tax types. The goal of this work is to examine the taxation of income from the work in Croatia, Italy, Spain, Ireland and the Netherlands, and analyze and compare their tax wedges. For this purpose, there are few different family types observed and different wage levels considering the value of the average annual gross wage earnings. Furthermore, the tax on income in Croatia and its changes in the period 2008 – 2015 have been analysed in detail. The overall results show that Italy has the biggest tax wedges among observed countries. Only the tax wedge from a taxpayer with two children is smaller than the respective one in Spain and Croatia. Spain has the second biggest tax wedge for each observed family type. Croatia is in most cases ranked in the middle, followed by the Netherlands. Ireland is distinguished by specific values of tax wedges, in which even the case of negative tax wedge is possible, which is the result of high cash transfers from the state to single parents with two children and 67 per cent of the average earnings. The changes in the taxation of income in Croatia occur almost every year. Comparing 2009 and 2010 in which the specific tax on salary was collected with the year 2008, it is evident that the tax wedge increased no matter of the observed value of the annual gross wage. 2013 and 2015 brought the decrease in the tax wedge. The largest tax burden bear high-income individuals and in 2009 and 2010 their expenses towards the state were bigger then the part of income that remains to them, that is, the total taxes and social security contributions to the state represent bigger portion of labour costs then the take-home pay share.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te postoji više vrsta poreza. Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj, te analizirati i usporediti njihove porezne klinove. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće s obzirom na iznos prosječne godišnje bruto plaće. Osim toga, detaljnije se razmatra porez na dohodak u Hrvatskoj te njegove promjene u razdoblju 2008. – 2015. Sveukupni rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveće porezne klinove, gdje je samo porezni klin obveznika s dvoje djece manji od odgovarajućeg u Španjolskoj i Hrvatskoj. Slijedi Španjolska čiji su porezni klinovi drugi po veličini za svaki promatrani tip obitelji. U većini slučajeva Hrvatska je zauzela srednje mjesto, a potom slijedi Nizozemska. Po specifičnim iznosima poreznog klina istaknula se Irska, u kojoj je moguć čak i negativni klin, koji je rezultat velikih novčanih davanja drţave za samohranog roditelja s dvoje djece čiji su prihodi 67% od prosječnih. U Hrvatskoj gotovo svake godine dolazi do promjena u oporezivanju dohotka. Uspoređujući 2009. i 2010. u kojima je sakupljan posebni porez na plaće s ranijom 2008., vidi se povećanje poreznog klina, bez obzira na promatrani iznos godišnje bruto plaće. 2013. i 2015. donose pad poreznih klinova. Najveći porezni teret snose pojedinci s visokim prihodima, a 2009. i 2010. godine njihovi izdaci drţavi veći su od udjela prihoda koji ostaje njima, odnosno porezna davanja i doprinosi odnose veći udio u ukupnom trošku rada od udjela neto plaće.

Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj i donijeti zaključke o progresivnosti u oporezivanju dohotka. Nakon proučavanja pravila poreznih sustava i izrade modela za promatrane zemlje, izračunat je porezni teret i napravljena njegova dekompozicija za različite tipove obitelji i različite razine dohotka.

Cilj ovog rada je usporediti prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Francuskoj, Portugalu i Sloveniji. Korištenjem OECD‐ove Taxing Wages metodologije napravljena je usporedba poreznog klina za osam tipova hipotetskih pojedinaca i obitelji. Hrvatska ima najniži porezni klin u svim slučajevima. Francuska se pokazala kao zemlja s najvišim poreznim klinom za sve tipove samaca i obitelji.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te ga čine brojne komponente koje su odraz porezne, ali i cjelokupne gospodarske politike zemlje. Cilj rada je analizirati i usporediti porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće. Rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveći porezni klin. Za većinu promatranih obitelji i samaca Hrvatska se prema poreznom opterećenju nalazi u sredini odabranih zemalja. Irska se ističe s prilično niskim iznosima poreznog klina.

Rad istražuje s kojim državama Republika Hrvatska ima potpisane ugovore o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, koje su mjere i metode za izbjegavanje dovostrukog oporezivanja koje se koriste u Republici Hrvatskoj i način na koji se izbjegava međunardono dvostruko oporezivanje dohotka u Hrvatskoj.

U ovom radu sagledava se porez po odbitku koji je najuže povezan sa međunarodni oporezivanjem i oporezivanje nerezidenata u poreznom sustavu RH. U radu je detaljno objašnjen pojam međunarodnog dvostrukog oporezivanja, dan je pregled ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Također navode se karakteristike poreza na dobit i dohodak. Zadnji dio tiče se harmonizacije sustava oporezivanja izravnih i neizravnih poreza poduzeća i pojedinca.

Ekonomika javnog sektora ili javne financije analiza financijskih aktivnosti države te utjecaj na razinu i alokaciju raspoloživih sredstava, raspodjelu dohotka i razinu ekonomske aktivnosti. U mnogim je zemljama naraslo bogatstvo najbogatijih i povećana dohodovna nejednakost ponovno su potaknuli zanimanje za temu nejednakosti. Veća nejednakost je zapreka gospodarskom i društvenom razvoju jer uvjetuje narušavanje socijalnog kapitala i slabi sudjelovanje građana u političkom životu i društvu. U cilju ublažavanja nejednakosti primjenjuje se progresivno oporezivanje dohotka. Načela oporezivanja su pravila kojih se treba pridržavati u formuliranju mjera porezne politike. Vrlo je teško uskladiti raznovrsna načela oporezivanja. Poreznom reformom u Hrvatskoj poštivana su načela vodoravne jednakosti, efikasnosti oporezivanja, širenja osnovica i smanjivanja broja stopa te ukidanja poreznih poticaja.

Porez na dohodak jedan je od najvažnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava. Riječ je o najosobnijem poreznom obliku koji uzima u obzir osobne okolnosti poreznog obveznika. Uslijed globalne krize, većina europskih gospodarstva zabilježila je padove, pa tako i gospodarstvo Hrvatske i gospodarstvo Irske. Negativne posljedice krize odrazile su se i na tržište rada. Međutim, irsko gospodarstvo uspješno se vratilo na put snažnog rasta, dok je oporavak u Hrvatskoj još uvijek u tijeku. Nastavno na navedeno, evidentan je trend odljeva radno sposobnog stanovništava iz Hrvatske. Prema neslužbenim informacijama, u protekle dvije godine u Irsku je odselilo više od dvije tisuće Hrvata. Jedan od razloga je zasigurno ostvarivanje većeg dohotka od nesamostalnog rada te povoljniji porezni tretman istog u Irskoj u odnosu na Hrvatsku. Stoga se u članku uspoređuje oporezivanje dohotka u Hrvatskoj i Irskoj s obzirom na osobu poreznog obveznika, porezne stope i porezne razrede koji su trenutno u primjeni, osobni odbitak te način utvrđivanja dohotka i porezne obveze.

Temeljni cilj ovog rada je analiza učinka promjene poreznih razreda i neoporezivog dijela na iznos neto plaće u Hrvatskoj polazeći od same definicije i raspona osobnog dohotka, kriterija za utvrđivanje i oporezivanje dohotka do iznošenja promjena uvedenih u ožujku i svibnju 2012. godine. Poseban naglasak stavljen je na izračune neto plaća prije i nakon izmjena te njihovom tabličnom prikazu.