Search

U ovom radu bavit ću se temom „ Iskustva studiranja u inozemstvu među Erasmus studntima/icama sociologije Sveučilišta u Zadru“. Ovu temu sam odabrala budući da smatram da je vrlo bitna za sve studente koji planiraju koristiti Erasmus program te da će iskustva koja budu dobivena u ovom radu prikazati bitne informacije svima koji su zainteresirani za ovaj program. Tema je vrlo relevantna i bitna budući da će studenti preko Erasmusa programa također upoznati određenu zemlju u društvenom, ekonomskom i kulturnom pogledu. Na taj način će se promicati i intenzivirati suradnja među sveučilištima zemalja članica, povećat će se mobilnost studenata te će se ujedno povećati i kvaliteta visokog obrazovanja. This paper is about the experiences of Erasmus students studying Sociology abroad at the University of Zadar. I choose this topic as I believe that it is very important for all students that are planning on using the Erasmus programme, as the experiences that will be shown by the results will reveal important information for all that are interested in this programme. The topic is very relevant and important as the students will encounter with certain aspects of a certain country such as the social, economical and cultural spheres. This way we can promote and intensify the cooperation between the universities in the programme and enhance the mobility of the students which will increase the quality of higher education.

U ovom članku autori istražuju i opisuju koncepcijske temelje, sadržaj silabusa, položaj u nastavnom planu i ulogu kolegija Ekonomska politika u obrazovanju pravnika na Pravnom fakultetu u Zagrebu prije i poslije početka Bolonjske reforme visokog obrazovanja. Osim tog detaljnog pregleda, poseban doprinos članka je u empirijskom dijelu zasnovanom na anketi studenata o stavovima, očekivanjima te procjeni uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa. U istoj je anketi evaluiran i kolegij Ekonomska politika. Budući da je anketa provedena prije nekoliko godina ovaj rad treba poslužiti kao poticaj i podloga za novo istraživanje o ulozi ekonomskih kolegija u obrazovanju pravnika te o iskustvima Bolonjskog procesa na Pravnom fakultetu.

This article tries to examine the major aspects of current trends that impact higher education policies in ongoing processes of universities' restructuring, particularly higher education system transformation in Europe (Bologna process), with an emphasis on postcommunist societies. Globalization, internalization and marketization are identified as main exogenous factors, while massification, national specificities (political and cultural), educational legacies, and local government capabilities are the most significant endogenous factors that determine reforms of higher education systems. The author examines the trends of universities' restructuring under conditions of change of traditional relations between them and the social environment, particularly the state. They are characterized by diminishing of the key role of the nation-state in current social and economic development, as well as gradual decomposition of the welfare state and reduction of its core functions, including a significantly reduced support to higher education. Both processes push policy makers toward market-led policies on higher education, which causes problems, whether of higher education sustainability, or quality and competitiveness, or accessibility and equity. The author argues that the exogenous factors largely impact (or directly create) trends that affect changes in higher education systems, particularly in the universities' role and mission, while the endogenous factors are mainly responsible for the success of reforms in certain societies., Članak nastoji istražiti glavne aspekte suvremenih trendova koji utječu na politike visokog obrazovanja u tekućim procesima restrukturiranja sveučilišta, poglavito pitanje transformacije sustava visokog obrazovanja u Europi (bolonjski proces), s naglaskom na postkomunističkim društvima. Globalizacija, internalizacija i marketizacija su utvrđeni ključnim egzogenim faktorima, dok su masifikacija, nacionalne specifičnosti (političke i kulturalne), obrazovne tradicije te kapaciteti lokalnih samouprava utvrđeni kao endogeni faktori koji određuju reforme sustava visokog obrazovanja. Autor istražuje trendove restrukturiranja sveučilišta u uvjetima promjene tradicionalnih odnosa koje ona ima s društvenim okruženjem, poglavito državom. Spomenute trendove naročito karakterizira smanjena uloga nacionalne države u provođenju društvenog i ekonomskog razvoja te dekompozicija socijalne države i smanjivanje njezinih temeljnih funkcija, što je za posljedicu imalo signifikantno smanjivanje potpore sustavu visokog obrazovanja. Oba procesa gurnula su kreatore politika u smjeru politika visokog obrazovanja zasnovanih na djelovanju tržišta, što uzrokuje niz problema – bilo da se radi o pitanjima održivosti visokog obrazovanja, o pitanjima njegove kvalitete i kompetitivnosti, ili pak o pitanjima pristupa visokom obrazovanju i njegovoj pravičnosti. Autor ističe da na promjene u sustavima visokog obrazovanja prije svega utječu (ili ih čak izravno kreiraju) egzogeni faktori, napose s obzirom na ulogu i misiju koju imaju sveučilišta, dok su endogeni faktori prvenstveno odgovorni za uspjeh reformi u pojedinim društvima.

Rad analizira mijenjanje značenja riječi magistar uslijed promjena u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu uzrokovanih, između ostalog, i globalizacijom.

By accession to the European Union (EU) transition countries from Central and Eastern Europe (CEE) entered a dynamic period of comprehensive change in their national societal context. Part of that changing context is the Bologna Process, by which higher education will be increasingly integrated into a unified European cross-border higher education area. Proposed harmonization of higher education structures is viewed as one of the key pillars in transforming Europe into a knowledge-driven society with more competitive businesses and higher education. In the process of dynamic transition of CEE countries university business schools are also confronted with a variety of external challenges, particularly with increased competitive pressure evolving from a globalization of knowledge production and business education which aff ect their future prosperity in the emerging European Higher Education Area. In the article we critically evaluate key strategic developments in a broader business education context from a perspective of their implications for the university business schools in transition countries in their effort to accomplish a proper strategic adjustment to changes in society. On the basis of comprehensive analysis of relevant institutional context, we present the conceptual framework for a strategic alignment of business schools with a changing European higher education reality., Svojim pridruživanjem Europskoj uniji (EU) tranzicijske zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) ušle su dinamično razdoblje sveobuhvatnih promjena i u vlastitom nacionalnom društvenom okruženju. U okviru ovih promjena je i Bolonjski proces, pomoću kojega će se visoko školstvo u sve većem opsegu integrirati u zajednički europski prostor visokoškolskog obrazovanja. Predviđeno usklađivanje visokoškolskih struktura zamišljeno je kao jedan od stupova u transformaciji Europe u društvo znanja s konkurentnijim poduzećima i visokim školstvom. U procesu dinamične transformacije zemalja iz regije SIE i sveučilišne poslovne škole suočavaju se s raznolikim vanjskim izazovima, posebice s pojačanim konkurentskim pritiscima, koji proizlaze iz globalizacije produkcije znanja i poslovnog obrazovanja. Ove promjene itekako će utjecati na njihov budući prosperitet u okviru nastajanja jedinstvenog europskog visokoškolskog prostora. U članku se kritički ocjenjuju ključne strateške promjene u širem kontekstu poslovnog obrazovanja sa stajališta njihovih implikacija na sveučilišne poslovne škole u poslovnom okruženju u tranzicijskim zemljama i njihovih napora za primjenu primjerene strateške prilagodbe promjenama u društvu. Na osnovi sveobuhvatne analize relevantnog institucionalnog konteksta potom se iznosi konceptualni okvir za stratešku prilagodbu poslovnih škola promjenama u europskoj visokoškolskoj stvarnosti.