Search

U radu je analiziran kulturni krajolik Osijeka, izdvojeni su glazbeni elementi te time rekonstruiran glazbeni krajolik kojeg su oni dio. Elementi koji ga čine su: glazbena urbana toponimija, javni spomenici i spomen-obilježja posvećeni glazbenicima, zgrade ustanova i udruga vezanih za glazbu te počivališta glazbenika. Daljnjom obradom rezultata utvrđene su zakonitosti po kojima su urbani toponimi imenovani po zaslužnim glazbenicima u Osijeku. Takav je model glazbenoga krajolika potom uspoređen s glazbenim krajolicima manjih urbanih cjelina koje gravitiraju Osijeku (Đakovo, Vinkovci, Našice), glazbenim krajolikom sličnoga urbanog centra (Rijeka), metropole (Zagreb) i urbanoga centra koji pripada sličnomu kulturnom krugu, ali drugoj državi (Temišvar). Istraživanje je pokazalo da je glazbeni krajolik grada odraz društvenih tendencija u Osijeku. Udio urbanih toponima imenovanih po zaslužnim glazbenicima u Osijeku (4 %) različit je u odnosu na udio u Đakovu (10 %), Vinkovcima (2 %) i Našicama (12 %). Osječki toponimi imenovani po zaslužnim glazbenicima otkrivaju pripadnost Osijeka hrvatskomu te djelomično mađarskom i njemačkom kulturnom krugu. Visok udio podudarnosti imena glazbenika u urbanoj toponimiji Osijeka u odnosu na Đakovo, Vinkovce i Našice pokazuje da je glazbeni krajolik grada Osijeka reprezentativan za cijelu regiju. S druge strane, glazbeni krajolik Osijeka nije sličan glazbenim krajolicima Rijeke i Temišvara, a razlikuje se i od strukture glazbenoga krajolika Zagreba. Istraživanje je ustanovilo i funkcioniranje nekih glazbenih ličnosti kao lokalnih brendova (naročito u Vinkovcima i Našicama), ali i ukazalo na potencijale razvijanja takvih lokalnih brendova u Osijeku. Rezultati istraživanja glazbenoga krajolika Osijeka objedinjeni su i u vidu izrade interaktivne glazbene karte grada kao digitalnoga sučelja za komunikaciju različitih sadržaja s krajnjim korisnicima. Rad upućuje i na važnost glazbene kulture u ukupnome kulturnom razvoju grada, naročito s obzirom na suvremene tendencije u strateškome razvoju kulture i turizma, koje se baziraju na jačanju identiteta i stvaranju lokalnih brendova.

Glazba je sastavni dio obrazovanja još od antičkih vremena, a stručnjaci do danas dokazuju njezin pozitivan utjecaj na razvoj intelektualnih, mentalnih, fizičkih i emocionalnih kompetencija od najranije dobi. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje predviđa glazbeni odgoj kao jedan od čimbenika u razvijanju cjelovite ličnosti djeteta. No, jesu li naši odgojitelji dovoljno educirani i motivirani provoditi kvalitetan glazbeni odgoj u vrtićima? Osjećaju li odgovornost prema glazbi kao vrijednom alatu u odgoju ili ju doživljavaju kao dekoraciju? Jesu li svjesni toga da čak i UN-ova Konvencija o pravima djeteta uključuje (i) dječje pravo na glazbu? Ovaj rad raspravlja o navedenim pitanjima i propituje instrumente koji bi trebali djeci predškolske dobi omogućili kvalitetno i primjereno obrazovanje u glazbi.

Glazba oduvijek okružuje čovjeka, te se on njome može baviti na različitim razinama (amaterski, profesionalno) i na različite načine (kao izvođač, kao publika ili kao znanstvenik). Ovo predavanje objasniti će različite svrhe glazbe, te predstaviti muzikologiju kao znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem glazbe. Predstaviti će istraživanja koja tumače glazbu kao kulturu, kao umjetnost ili kao objekt znanstvenog istraživanja

Krajolik ili pejzaž je prostor određen zajedničkim značajkama koje ga razlikuju od ostalog prostora. U geografiji možemo razlikovati prirodni od kultiviranog krajolika, a kultivirani definiramo kao onaj krajolik kojega je oblikovao čovjek. Posljednjih desetljeća u kulturnoj geografiji u upotrebu je ušao pojam simboličkog krajolika, koji označava perspektivu gledanja krajolika iznutra, iz perspektive čovjeka koji u njemu živi svoju svakodnevicu. U krajolik tako čovjek ugrađuje simbole i značenja koja mogu biti zajednička određenim društvenim skupinama, ili zajednička za poimanje neke društvene skupine ili pojave. Glazba, kao medij koji nije materijalan, najčešće se ne ugrađuje u krajolik direktno, kao primjerice arhitektura, već putem simbola. Tako u određenom urbanom krajoliku nalazimo ulice imenovane prema značajnim glazbenicima ili glazbenim pojavama ; biste, spomenike i spomen-ploče posvećene glazbi i glazbenicima, a simbolički glazbeni krajolik mogu činiti i zgrade u kojima se glazbovalo ili se glazbuje, kuće poznatih glazbenika, posljednja počivališta glazbenika i slično. Analizom simboličkog glazbenog krajolika nekog mjesta možemo dobiti uvid u njegovu glazbenu kulturu kroz posljedice koje je muziciranje imalo na krajolik, mijenjajući tako perspektivu istraživanja iz sinkronijske u dijakronijsku. Ovaj rad analizira mogućnosti stvaranja urbanog simboličkog glazbenog krajolika i analize ukupnosti glazbene kulture nekog područja koristeći grad Osijek kao primjer.

Glazba je važan dio čovjekove svakodnevice. Čovjek oduvijek manipulira različitim zvukovima kako bi se kreativno izrazio. Umjetna inteligencija pojavila se krajem prošlog stoljeća, a nedugo potom, znanstvenici i umjetnici posvetili su se (između ostalog i) tome da umjetnu inteligenciju pokušaju naučiti glazbenoj kreativnosti. Posljednjih godina ti pokušaji postali su vrlo uspješni, te je danas gotovo nemoguće razlučiti koju glazbu je stvorio čovjek, a koju umjetna inteligencija. S etičkog aspekta ova pojava otvara niz zanimljivih pitanja za raspravu, a za potrebe ovog rada izdvojena su dva: 1. Kako kvaliteta glazbe koju je stvorila umjetna inteligencija u odnosu na kvalitetu glazbe koju je stvorio čovjek utječe na definiciju glazbe kao takve te na definiciju čovjeka kao takvog? 2. Kako atribuirati autorstvo u glazbi koju je stvorila umjetna inteligencija? Pitanje kreativnosti kao osobine koja je svojstvena isključivo čovjeku provlači se kroz filozofske rasprave već stoljećima, a postojanje umjetne inteligencije koja je sposobna za kreativnost baca novo svjetlo na njih. Isto tako, pitanje atribucije autorstva u glazbi također je predmet rasprava već stoljećima, no samo imenovanje skladatelja nam je bilo važno u relativno kratkom razdoblju u povijesti te su autori mnogih glazbenih djela nepoznati. Postojanje glazbe koju je stvorila umjetna inteligencija postavlja pitanje vraćamo li se u razdoblje autorske anonimnosti i u kojem obliku.

Prirodni materijali vrlo su prikladni za izradu visilica - zvučečih tijela koje pokreće vjetar. Na radionici su studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti izradili vlastite visilice od materijala koji se mogu naći u prirodi oko nas.

Aktivnost se sastojala od kratkog koncerta kojeg su, za studente Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, održali kolavirist Domagoj Maras i violončelist Jakov Kunjko, obojica alumni Muzičke akademije u Zagrebu. Osim što su svirali, glazbenici su sa studentima podijelili i iskustvo svog glazbenog obrazovanja i karijere.

Svojstva tona možemo opisati kroz četiri parametra: visinu, jačinu, trajanje i boju. No, ako dublje analiziramo fizikalna svojstva tona, možemo zaključiti da boja nije parametar, već rezultat međuodnosa ostalih parametara. Ovo predavanje problematizira pojam boje kao parametra u glazbi, te donosi kompendij dosadašnjih razmišljanja na ovu temu.

Održana je body percussion radionica za studente Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Održano je predavanje o tome što je glazbena darovitost i kako ju prepoznati u ranoj i predškolskoj dobi za studente Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, te su provedene aktivnosti radioničkog tipa u kojima su studenti međusobno vježbali tehnike prepoznavanja glazbene darovitosti.

Za studente Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti održano je predavanje o tome koje su dobrobiti pjevanja i kako pjevanje utječe na zdravlje čovjeka, te su demonstrirane i uvježbane neke tehnike upjevavanja i pjevanja.

Znanstvenici sve češće ističu da bi STEM sustav obrazovanja (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) trebalo zamijeniti tzv. STEAM (znanost, tehnologija, inženjering, umjetnost, matematika) sustavom, obzirom da je dokazano da umjetnička područja potiču kreativno razmišljanje kod djece svih dobi. Body percussion (tjeloglazbu) je lako uključiti u svakodnevne aktivnosti. Ne zahtijeva posebnu opremu ili instrumente i može se izvoditi u otvorenim i zatvorenim prostorima. Može se prakticirati od najranije dobi i ne zahtijeva glazbeno predznanje. Postoje dokazi da povećava motoričke sposobnosti i kognitivne funkcije. Zahtijeva auditivnu, vizualnu i kinestetičku koncentraciju. Obzirom da se izvodi grupno, također potiče razvijanje socijalnih vještina i samopouzdanja, a postoje i studije koje dokazuju da pomaže smanjivanju stresa i anksioznosti. U predavanju su istaknute koristi korištenja ove metode u svakodnevnom radu s djecom, praktično je demonstrirana, te je upućeno na dodatnu literaturu i priručnike.

Glazba je prisutna i svim sferama života, a kao pozadinska glazba često igra veliku ulogu u komuniciranju različitih poruka prema konzumentima.

Cilj radionice je upoznati mlađu školsku i predškolsku djecu s osnovnim glazbenim pojmovima vezanim uz mjeru i ritam.

Značaj neformalnog obrazovanja postao je veoma velik, tako da ono ima iznimno važnu ulogu u današnjem vremenu stalnih i brzih promjena u globalnom svijetu življenja i poslovanja. UNESCO- ova definicija neformalnog obrazovanja svodi pojam neformalnog obrazovanja na organiziranu edukativnu djelatnost van formalnog sustava koja ima za svrhu zadovoljiti potrebe korisnika, ali i ciljeve učenja. Prednosti glazbenog obrazovanja djece nebrojene su: od dokazanih pozitivnih djelovanja na kognitivne funkcije i pamćenje, glazbeno obrazovanje pridonosi i boljoj socijalnoj prilagođenosti. Stoga se glazbeno obrazovanje kao doprinos nacionalnom programu za Rome nameće kao logično, a njegovo organiziranje u vidu različitih aktivnosti neformalnog obrazovanja najbolje primjenjivo. Ovaj rad opisuje rad i angažiranje poljske glazbenice Romskih korijena Malgorzate Maggie Babiarz – Megitze ; njezino uspješno spajanje romskog glazbenog naslijeđa s modernim očekivanjima zapadnjačke glazbe te trud da radionicama za djecu pruži nadu i mogućnost za kvalitetniji život Roma u Poljskoj. U radu je komentiran način njezina rada te moguće primjene kao primjer dobre prakse koji bi se sigurno mogao uspješno primijeniti u romskim zajednicama i u Republici Hrvatskoj.

Predmet ovog rada jest ukazati na dobrobit i važnost dramske i glazbene umjetnosti s temom ekološkog odgoja u dječjim vrtićima te potaknuti odgojitelje na podizanje dječje eko svijesti kroz priredbe s ekološkom tematikom kao jednostavan, djeci zanimljiv, koristan i poučan način. Pretražujući literaturu možemo primjetiti kako je, na žalost, jako malo stručnih i znanstvenih radova o dječjim priredbama. Također, bilo bi dobro da dječjih igrokaza s ekološkom tematikom, kao i igrokaza općenito ima više. U radu je kratki pregled literature o ekologiji općenito, ekološkom odgoju u dječjim vrtićima te o dječjim priredbama, a u drugom dijelu rada prikaz vlastitog iskustva sudjelovanja u organizaciji (uvježbavanju i izradi kostima) i provedbi dječjeg igrokaza s ekološkom tematikom te prijedlozi još nekih varijacija izvedbi istih. The subject of this paper is to point to the benefits and importance of dramatic and musical art with the theme of ecological education in kindergartens and to encourage educators to raise eco-consciousness through ecological events as a simple, interesting, useful and educational way for children. Looking at the literature, we can notice how unfortunately there are very few professional and scientific papers on children's shows and performances. In addition, it would be good to have more of children's plays with ecological theme as well as game plays in general. The paper presents a brief overview of ecology literature in general, ecological education in kindergartens and children's shows, and the second part of the paper presents my own experience of participating in organization (training and making costumes) and implementation of children's play with ecological theme and suggestions of some variations.