Search

Prisutnost proračunskih deficita posljedica je nedostatne visine prikupljenih prihoda kojim bi se pokrili ukupni izdatci u tekućoj godini. Država taj manjak pokušava namiriti koristeći se zaduživanjem. Zaduživati se može unutar države ili putem inozemnih izvora financiranja. Sve veće zaduživanje dovodi do gomilanja duga pa se bilježi konstantan rast ukupnog duga opće države. Korištenjem fiskalnih politika, država pokušava uravnotežiti javne prihode i rashode s ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Analizom proračunskog deficita i javnog duga u promatranom razdoblju (2008.-2017.), može se zaključiti kako je svjetska financijska kriza, koja je započela 2008. godine, uvelike utjecala na gospodarsko stanje Hrvatske, ali u zemalja članica EU. Dok su se europske zemlje relativno brzo oporavile od šoka, recesija u Hrvatskoj je bila puno dublja i dugotrajnija. Njezin oporavak započeo je 2014. godine izlaskom iz krize, te je 2017. zabilježen suficit u saldu opće države, dok se javni dug neznatno smanjio 2016. godine te opet narastao u 2017. godini. The presence of budget deficits is a consequence of the insufficient amount of revenue collected to cover total expenditure in the current year. The state government is trying to make up for this deficit by borrowing. Borrowing can be done internally or through foreign sources of financing. Increasing borrowing leads to a build-up of debt and a steady increase in general government debt. By using fiscal policies, the government tries to balance public revenues and expenditures with the aim of reducing the budget deficit and public debt. An analysis of the budget deficit and public debt over the review period of time (2008-2017), shows that the global financial crisis, which began in 2008, had a major impact on the economic situation of Croatia, but in the Member States of the EU as well. While European countries recovered relatively quickly from shock, the recession in Croatia was much deeper and longer lasting. Its recovery began in 2014 with the exit of the crisis and achieved a surplus in the general government balance in 2017, while public debt declined slightly in 2016 and increased again in 2017.

Cilj ovog rada je identificirati učinke poreznih promjena nastalih tijekom financijske krize na dohodovne nejednakosti među zemljama članicama Europske unije. Naime, nedavna je financijska i fiskalna kriza promijenila trendove u oporezivanju u najvećem broju zemalja članica Europske unije. Zemlje članice bile su različito pogođene krizom, prije svega, zbog različitosti povezanih uz makroekonomske neravnoteže prisutne u ekonomiji. Stoga su se među njima razlikovale i politike koje su se provodile uvjetovane upravo makroekonomskim i fiskalnim uvjetima. Rad uključuje teoretsku podlogu, komparativni prikaz postojećih razlika između poreznih sustava zemalja članica Europske unije te analizu prednosti i nedostataka različitih poreznih oblika. Kako bi se što preciznije definirale te razlike, testirane su reforme provedene u tri temeljna porezna oblika (koji opterećuju rad, kapital i potrošnju) kao i socijalni doprinosi korištenjem panel analize s fiksnim i varijabilnim efektom kroz vremensku seriju koja obuhvaća razdoblje od 2000. do 2011. godine. Porezi imaju značajan redistributivni učinak što svakako utječe na dohodovne nejednakosti, a uvelike ovisi i o vrsti poreznog oblika u primjeni. Većina je zemalja pokušala konsolidirati svoje javne financije i poboljšati porezne sustave kako bi potakla rast. U radu je postavljena hipoteza kako implementacija određenih fiskalnih mjera utječe na smanjenje nejednakosti te su pruženi dokazi kako socijalni doprinosi i porezi koji opterećuju rad utječu na statistički značajno poboljšanje dohodovnih nejednakosti među zemljama članicama Europsku unije. Iz navedenog se izvodi zaključak kako porezna politika, osobito izbor odgovarajućeg poreznog oblika, smanjuje dohodovne nejednakosti u Europskoj uniji u promatranom razdoblju., The aim of this paper is to identify the effects of tax changes that occurred during the financial crisis on income inequality across European Union member states. Namely, the recent financial and fiscal crises have changed taxation trends in a large number of the European Union member states. The member states have been differently affected by the crisis primarily depending on the different degree of macroeconomic imbalances ascendant in the economy. Therefore, policy responses varied among them and were strongly connected with macroeconomic and fiscal conditions. The paper includes a theoretical background, comparison of present differences among the taxation systems of the European Union member states, and an analysis of the advantages and disadvantages of different types of taxes. In order to precisely define those differences, the influence of reforms taken in three major tax forms (labour, capital and consumption) was tested, as well as social security contributions using fixed and random effect panel models over the sample period from 2000- 2011.Taxes have a significant redistributive impact and this development affects income inequalities and depends on the type of tax implemented. Most member states have tried to consolidate their public finances and improve their tax systems in a more growth-friendly way. This paper presents a hypothesis that the implementation of selected fiscal measures influences inequality reduction and demonstrates that the overall social contributions and labour taxes lead to statistically significant improvements in income inequalities among EU member states. We conclude that tax policy, specifically the choice of taxes implemented, reduces income inequalities in the EU in the observed period.