Search

Utjecaj vlažnosti zraka na kvalitetu drvenih podova česta je tema profesionalnih diskusija među podopolagačima, građevinarima i drvnim tehnolozima. Zna se da drvo, kao higroskopski materijal, prima vlagu iz zraka, a posljedice mogu biti bubrenje i deformacije - kako elemenata, tako i cijele podne plohe. Često se, međutim, ne zna točno koliko je značajno (tj. izraženo), te koliko je jako i brzo (tj. intenzivno) djelovanje povišene vlage zraka na drvo. Problem je naročito izražen pri polaganju drvenih podova, tj. potrebom utemeljene ocjene podobnosti uvjeta za pravilnu izradu poda, ali ćemo vidjeti da njegov značaj ne prestaje niti u uvjetima u uporabi.

Formulacija, uvođenje i poboljšanje tvorničke kontrole kvalitete (FPC) izravno poboljšava tehnički i tržišnu moć hrvatske industrije drvenih podova. Vanjska institucija koja je upoznata s važećim zakonskim propisima može ponuditi potrebnu pomoć putem obrazovanja, tehničkog savjetovanja i uspostavljanjem boljih industrijskih postupaka ispitivanja/kontrole. Očekuje se da će šira profesionalna zajednica usvojiti upute za FPC i primijeniti sustav kontrole u svojim tvornicama.

Na hrvatskom tržištu nalazi se velik broj proizvoda drvene, plastične, metalne i kombinirane građevne stolarije (prozora i balkonskih vrata) različitih svojstava, kvalitete izrade i cijene. U radu se govori o užem izboru materijala za izradu prozorskih okvirnica kako bi se dobio pregled dostupnih materijala, njihovih svojstava i cijena. Prozori se danas komercijalno, industrijski izrađuju poglavito od drva, plastike, aluminija, čelika te od kombinacije drva i aluminija. Ovdje se razmatraju svojstva ove četiri vrste materijala s aspekta njihovih različitih mehaničkih i izolacijskih svojstava bitnih za izradu prozora, trajnosti, nabavne cijene, te mogućnosti i teškoća obnavljanja u životnom vijeku proizvoda. Drvo-aluminijski prozori predstavljaju tehnički najpovoljniji izbor za stambenu gradnju u Hrvatskoj.

U svijetu modernih tehničkih materijala dominiraju metali, polimeri i keramika, pa se čini da tradicionalni materijali, kakvo je drvo, gube na važnosti i opsegu primjene. Ekološki i bioenergetski aspekti primjene ovog obnovljivog materijala osiguravaju dobru budućnost njegove tehničke uporabe, a moderna istraživanja nude bitna poboljšanja svojstava drva i otklanjanja njegovih prirodnih ograničenja ili nedostataka. Time dobra tehnička svojstva, kao i važne estetske prednosti drva, postaju temeljem velikog opsega njegove buduće konvencionalne uporabe te inovativni razvoj primjene za nove tehničke proizvode. Prirodna se trajnost drva povećava fizikalnim i konstrukcijskim mjerama zaštite te površinskom obradom, a higroskopnost se smanjuje kemijskim modifikacijama. Prepariranje drva provodi se u cilju povećanja njegove homogenosti, izotropnosti, postojanosti dimenzija, boljih akustičkih, električnih ili mehaničkih svojstava. Time se drvo sve kvalitetnije primjenjuje za specijalne, često tehnički vrlo zahtjevne proizvode.