Search

Turizam je putovanje u slobodno vrijeme, užitak ili posao i obično je ograničenog trajanja. Turizam u većini slučajeva uključuje putovanje izvan zemlje prebivališta, ali također može uključivati putovanje u druga mjesta u zemlji izvan prebivališta u zemlji podrijetla. Održivi razvoj turizma zahtijeva promjene u percepciji, koje se očituju u drugačijem načinu razmišljanja i percepciji lokalnog stanovništva, što dovodi do stvaranja brenda turističke destinacije. Potrebe potencijalnih turista sve se jasnije mijenjaju kako raste životni standard, turisti imaju sve više novca na raspolaganju kroz racionalno korištenje slobodnog vremena, a poznato je da su sunce i vrijeme dva temeljna uvjeta za uključivanje u turističke tokove te se sve više ističe važnost održivog razvoja u turizmu. Održivim razvojem turizma stvaraju se uvjeti za implementaciju destinacijskog brenda koji povećava potražnju posjetitelja, predstavlja cjelovitu i konkurentnu turističku ponudu te je prilagođen lokalnom stanovništvu. Održivi razvoj turizma zahtijeva promjene u percepciji, koje se očituju u drugačijem načinu razmišljanja i percepciji lokalnog stanovništva, što dovodi do stvaranja brenda turističke destinacije. Da je kvaliteta cijena i rizik vrlo bitna odrednica kod održivosti turističke destinacije pokazuje i glavni dio ovog diplomskog rada. Turisti sve više gledaju kako svoje slobodno vrijeme iskoristiti što kvalitetnije, s manjim troškovima u sigurnim destinacijama bez rizika. Tourism is travel for leisure, pleasure or business and is usually of limited duration. Tourism in most cases involves travel outside the country of residence, but it can also involve travel to other places in the country outside of residence in the country of origin. The sustainable development of tourism requires changes in perception, which are manifested in a different way of thinking and perception of the local population, which leads to the creation of a tourist destination brand. The needs of potential tourists are changing more and more clearly as the standard of living increases, tourists have more and more money at their disposal through the rational use of free time, and it is known that sun and weather are two basic conditions for inclusion in tourist flows, and the importance of sustainable development in tourism. The sustainable development of tourism creates conditions for the implementation of a destination brand that increases visitor demand, represents a complete and competitive tourist offer and is adapted to the local population. The sustainable development of tourism requires changes in perception, which are reflected in a different way of thinking and perception of the local population, which leads to the creation of a brand of a tourist destination. The main part of this thesis shows that the quality of prices and risk is a very important determinant of the sustainability of a tourist destination. Tourists are increasingly looking at how to use their free time as efficiently as possible, with lower costs in safe, risk-free destinations.

Suvremeno doba karakterizira globalizacija koja je između ostaloga potaknula promjenu u trendovima turističkih kretanja. Sve je izraženije opadanje turističke potražnje za sezonskim masovnim „3S“ turizmom te se uočava porast turističke potražnje za posebnim oblicima turizma, pa tako i za ruralnim. Promjene u motivima koje suvremenog turista pokreću na putovanje izazivaju potrebe za odmakom od užurbane svakodnevnice i želju za povratkom iskonskim vrijednostima. Ovaj se rad temelji na istraživanju prirodnih i antropoloških resursa na kojima se bazira turistička ponuda Međimurja. Svrha je istraživanja analizom posebnosti ruralne turističke destinacije Međimurja ispitati postojeću resursno-atrakcijsku osnovu ruralnog turizma promatrane županije te pristupiti procjeni razine turističke privlačnosti i uspješnosti ekonomske valorizacije turističkih resursa. Cilj je sagledati vrijednost identiteta ruralne turističke destinacije Međimurja u zadovoljstvu turista razinom kvalitete integrirane ponude održivog turističkog proizvoda koji se reflektira u snazi ostvarenja turističkih dolazaka i noćenja. Analizom posebnosti razvoja ruralnog turizma daje se uvid u turističke potencijale i mogućnosti daljnjeg razvitka Međimurja kao prepoznatljive ruralne turističke destinacije. Rad se bazira na istraživanju za stolom prikupljenih sekundarnih izvora iz knjiga, srodnih znanstvenih članaka i prethodnih istraživanja na temu ruralnog turizma. Za prikupljene podatke primijenjena je deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda komparacije, metoda deskripcije i metoda analize slučaja (case study) ruralnog turizma Međimurja. Empirijskim istraživanjem nastoje se dokazati hipoteze da Međimurje posjeduje atraktivne turističke resurse, da se percepcija poželjne destinacije Međimurja gradi na konceptu održivosti i da upravljanje turističkim sadržajima doprinosi povećanju razine ukupnog zadovoljstva turista kvalitetom turističke destinacije Međimurja. Doprinos ovog rada ogleda se u pružanju boljeg razumijevanja utjecaja ruralnog turizma na razvoj ruralnih područja na primjeru ruralne turističke destinacije Međimurja. Posebni naglasak ovog rada je na važnosti stvaranja prepoznatljivog imidža ruralne turističke destinacije temeljenog na koncepciji održivog turističkog razvoja. Usmjerenjem na održivi turistički razvoj utječe se na zadržavanje autentičnosti i jedinstvenosti ruralne destinacije čime se zadovoljavaju potrebe i očekivanja suvremenog turista. Modern times are characterized by globalization, which, among other things, has stimulated a change in tourist demand trends. There is a growing decline in tourist demand for seasonal mass "3S" tourism and there is an increase in tourist demand for special forms of tourism, including rural tourism. The change in the motives that inspire a modern tourist to travel is caused by the need to move away from hectic everyday life and the desire to return to the primal values. This paper is based on the research of natural and anthropological resources on which the Međimurje tourist supply is based. The purpose of the research is to analyze the specifics of the rural tourist destination of Međimurje through the existing resource-attraction basis of rural tourism of the observed county and to assess the level of tourist attractiveness and the success of tourism resources economic valorization. The aim is to see the identity value of the rural tourist destination of Međimurje through the tourist satisfaction with the quality level of the integrated sustainable tourist product suppy that is reflected in the strength of tourist arrivals and overnight stays. The analysis of the specifics of rural tourism development provides an insight into the tourism potentials and further development possibilities of Međimurje as a recognizable rural tourist destination. The paper is based on desk research of collected secondary data from books, related scientific articles and previous research on rural tourism. The deductive method, method of analysis and synthesis, method of classification, method of comparison, method of description and method of case study of rural tourism in Međimurje were applied to the collected data. Empirical research proves hypotheses that Međimurje possesses attractive tourist resources, that the perception of the preferred destination of Međimurje is built on the concept of sustainability and that the destination management contributes to increasing the level of total satisfaction of tourists with the quality of the Međimurje tourist destination. The contribution of this paper is to prove a better understanding of the impact of rural tourism on the development of rural areas on the example of the rural tourist destination of Međimurje. The special emphasis of this paper is on the importance of creating a recognizable image of a rural tourist destination based on the concept of sustainable tourism development. Focusing on sustainable tourism development affects the preservation of the authenticity and uniqueness of rural destinations, which meets the modern tourists needs and expectations.

Predmet istraživanja ovog rada je budućnost poslovnog turizma nakon pandemije COVID-19 s naglaskom na Republiku Hrvatsku. Poslovni turizam podrazumijeva putovanje izvan mjesta boravka i rada iz poslovnih razloga. Cilj istraživanja je istražiti utjecaj pandemije COVID-19 na poslovni turizam u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te kakva je budućnost poslovnog turizma. U skladu s ciljem istraživanja postavljene su tri hipoteze: (H1) „Hoteli su za vrijeme pandemije COVID-19 ulagali u opremu svojih kongresnih dvorana kako bi mogli poslovna događanja popratiti i kontaktno i virtualno.“; (H2) „Hoteli smatraju da će se poslovni turizam nakon pandemije COVID- 19 vratiti na uzlaznu putanju.“; (H3) „Hoteli će zadržati stvorene standarde (distanca, visoki higijenski obrasci, manja okupljanja ljudi) i nakon pandemije COVID-19.“. Polazne hipoteze su testirane T-testom te su prva i treća hipoteza odbačene, a druga hipoteza je prihvaćena i verificirana. Istraživanje je provedeno uz pomoć sustavnog promatranja iz raspoloživih sekundarnih izvora informacija, odnosno pregledom relevantne stručno-znanstvene literature i raspoloživih statističkih podataka te uz pomoć primarnog istraživanja putem anketiranja. U istraživanju se koriste povijesna metoda, metoda analize, metoda sinteze, metoda komparacije i metoda deskripcije. The subject of research in this paper is the future of business tourism after the COVID-19 pandemic, with an emphasis on the Republic of Croatia. Business tourism means traveling outside the place of residence and work for business reasons. The goal of the research is to investigate the impact of the COVID-19 pandemic on business tourism in Northwestern Croatia and what the future of business tourism is. In accordance with the aim of the research, three hypotheses were set: (H1) „During the COVID-19 pandemic, hotels invested in the equipment of their congress halls so that they could follow business events both in person and virtually.“; (H2) „Hotels believe that business tourism will return to an upward trajectory after the COVID-19 pandemic.“; (H3) „Hotels will maintain the established standards (distance, high hygiene standards, smaller gatherings of people) even after the COVID-19 pandemic.“ The initial hypotheses were tested with the T-test, and the first and third hypotheses were rejected, and the second hypothesis was accepted and verified. The research was conducted with the help of systematic observation from available secondary sources of information, that is, by reviewing the relevant professional and scientific literature and available statistical data, and with the help of primary research through a survey. Historical method, analysis method, synthesis method, comparison method and description method are used in the research.

Agroturizam kao pojavni oblik seoskog i ruralnog turizma, kroz primarno poljoprivrednu, a sekundarno turističku djelatnost stvara atraktivnu ponudu karakterističnu za ruralno područje u kojem se odvija. Aktivnostima na otvorenom, iskustvima koja turisti mogu steći sudjelovanjem i učenjem o poljoprivrednoj proizvodnji i nastanku turističkog proizvoda, bijegom od svakodevice i interpersonalnim pristupom domaćina postiže se zadovoljstvo sve zahtjevnije turističke potražnje. Pojavom COVID-19 pandemije turističko tržište susreće se s brojim izazovima, pa tako i agroturističko poslovanje. Obzirom na neizostavne mjere uvedenih radi smanjenja širenja virusa, smanjena su putovanja, odnosno turistička kretanja. Turistička seoska obiteljska gospodarstva (TSOG) primorana su načine oglašavanja i prodaje usmjeriti na online alate kako bi nastavila privlačiti turističku potražnju za svojim objektima, proizvodima i uslugama. Internet oglašavanje moguće je provoditi kroz različite izvore poput web stranica i društvenih mreža. Promjenama na turističkom tržištu mijenja se i način komunikacije s turistima. U tom smislu, kroz empirijski dio rada promatrani su i sadržaji online objava. Ispitanicima su kroz empirijsko istraživanje ponuđena pitanja kroz tri tematske cjeline: opći podaci objekata, načini oglašavanja i sadržaji objava. Odgovorima na postavljenja pitanja utvrdili su se novi izazovi pri oglašavanju za vrijeme pandemije COVID-19, značaj internet prodaje te analiza sigurnosti kao najvećeg privlačnog čimbenika uzrokovanog pojavom pandemije. Agritourism as an emerging form of rustic and rural tourism creates an attractive offer characteristic for the rural area in which it takes place in primarily through its agricultural and secondarily through its tourism activity. Satisfying the ever more demanding tourist needs is achieved with outdoor activities, experiences that tourists can gain by participating and learning about agricultural production and the origin of tourist products, by offering an escape from everyday life and with the interpersonal approach of the hosts. With the onset of the COVID- 19 pandemic, the tourism market is facing a number of challenges, and so does the agritourism business. Due to the unavoidable measures introduced to reduce the spread of the virus, travelling, and by extension the flow of tourist has been reduced. Tourist rural family farms have been forced to focus their advertising and sales methods on online tools in order to continue attracting tourist demand to their facilities, products and services. Internet advertising can be carried out through various sources such as websites and social networks. How communication occurs with tourists has also been affected by the changes in the tourism market. Following this, the contents of online posts were also examined in the empirical part of the paper. Respondents through the empirical survey were offered questions from three thematic units: general information of the objects, the advertising means, and the contents of online posts. The respondents' answers have confirmed there are new challenges for advertising in the era of the COVID-19 pandemic, the importance of internet sales, and the analysis of safety as the largest pull factor caused by the appearance of the pandemic.

Materijalna i nematerijalna baština predstavljaju neizostavnu komponentu ruralnog turizma. Sukladno tome, razvoj takvog oblika turizma gotovo je nemoguć bez kulturnih elemenata. Ljudi i njihov način života, stvaralaštvo, kulturni izričaj i običaji nekog mjesta privlače turiste u destinaciju u jednakoj mjeri kao i njene prirodne ljepote. Osim toga, kultura može biti i važan čimbenik u procesu brendiranja destinacije što potvrđuju i brojni primjeri destinacija koje su se uspjele istaknuti na međunarodnom turističkom tržištu zahvaljujući svojim kulturnim, povijesnim i sličnim resursima. Temeljem toga, moguće je zaključiti izravnu povezanost ruralnog i kulturnog turizma kao specifičnih oblika turizma. Budući da ruralna područja karakteriziraju depopulacija i napuštanje tradicionalnih djelatnosti, razvoj turizma donosi ekonomska i društvena rješenja za takva područja. Korištenje kulture u turističke svrhe, kao i valorizacija iste, štiti brojne tradicionalne elemente od zaborava te potiče mlađe generacije na obnavljanje mnogih starih zanata i znanja. S druge strane, novi turistički trendovi ukazuju na porast putovanja u ruralne turističke destinacije, osobito za vrijeme trajanja pandemije virusa COVID-19 kada su turisti u potrazi za mirnim i nenapučenim destinacijama. Sukladno navedenome, predmet diplomskog rada je analiza karakteristika i važnosti ruralne kulturnopovijesne baštine, načina njenog očuvanja te turistička valorizacija iste. Ciljevi rada su utvrditi važnost kulturne baštine za razvoj turizma na ruralnim područjima, istaknuti povezanosti između kulturnog i ruralnog turizma te naglasiti potrebu za očuvanjem i zaštitom kulturnopovijesnih vrijednosti takvih područja. Za istraživanje su korištene povijesna metoda, metoda analize, metoda deskripcije te metoda intervjua. Doprinos rada očituje se kroz prikaz dokazane potrebe za ulaganjima u kulturno-povijesnu baštinu ruralnih područja te analize trenutnog stanja temeljenog na ispitivanju dviju turističkih zajednica čiji prostor obiluje kulturnim resursima. Tangible and intangible heritage is an indispensable component of rural tourism. Therefore, the development of such a form of tourism is almost impossible without cultural elements. The people and their way of life, the creativity, cultural expression and customs of a place attract tourists as much as its natural beauty. Moreover, culture can be an important factor in the process of destination branding, which is confirmed by numerous examples of destinations that have managed to stand out on the international tourism market thanks to their cultural, historical and similar resources. Therefore, it can be concluded that there is a direct link between rural tourism and cultural tourism as specific forms of tourism. Since rural areas are characterized by depopulation and abandonment of traditional activities, the development of tourism brings economic and social solutions to these areas. The use of culture for tourism purposes, as well as its valorization, saves many traditional elements from oblivion and encourages the younger generation to renew many old crafts and knowledge. On the other hand, new tourism trends indicate an increase in travel to rural destinations, especially during the COVID -19 virus pandemic when tourists are looking for quiet and unpopulated destinations. Against this background, this thesis analyzes the characteristics and significance of rural cultural and historical heritage, the possibilities of its preservation and its valorization for tourism. The aim of the paper was to identify the importance of cultural heritage for the development of tourism in rural areas, to highlight the links between cultural and rural tourism, and to emphasize the need to preserve and protect the cultural and historical values of such areas. Historical methods, analytical methods, descriptive methods and interview methods were used for the study. The contribution of the work manifests itself in the presentation of the proven need for investment in the cultural and historical heritage of rural areas and in the analysis of the current situation through the study of the initiation of tourist boards whose space is rich in cultural resources.