Search

Turizam se u širem smislu može definirati kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja. Da bi se neka osoba smatrala turistom moraju se ispuniti osnovni kriteriji, odnosno da osnovni motiv ne proizlazi iz stjecanja dobiti, da put traje određeni period, da osoba putuje izvan mjesta stalnog prebivališta i slično. Turizam je danas postao iznimno važan čimbenik za razvoj gospodarstva zemlje, a marketinški napori za stvaranjem novih turističkih proizvoda utjecali su na razvoj kulturnog turizma. Sve je veći broj ljudi u svijetu koji aktivno provodi odmor i svoju destinaciju bira snažnim kulturološkim motivom. Upravo je taj motiv glavni aspekt ovoga rada u kojemu je prikazan utjecaj kulturnog turizma na gospodarstvo. U radu su korištene istraživačke metode koje uključuju analizu i sintezu, metodu deskripcije, induktivnu metodu. Kroz teorijsku analizu sekundarnih izvora podataka dobiveni su rezultati koji pokazuju kako korištenje odgovarajućih metoda utjecaja kulturnog turizma na gospodarstvo mogu itekako varirati od relativnih procjena što je upravo bio slučaj s Republikom Hrvatskom i provođenjem prvog satelitskog računa turizma. Zaključak je kako je kulturni turizam u svijetu i Republici Hrvatskoj sve više prepoznat te u stalnom porastu, a njegov utjecaj na gospodarstvo moguće je kvalitativno i kvantitativno vrednovati. Tourism can be broadly defined as a set of relationships and phenomena arising from travel. In order for a person to be considered a tourist, the basic criteria must be fulfilled, ie that the basic motive does not arise from the acquisition of profit, that the journey lasts for a certain period, that the person travels outside the place of permanent residence and the like. Tourism has become a lucrative business today, which can be an extremely important factor for the development of the country's economy, and marketing efforts to create new tourism products have influenced the development of cultural tourism. There is a growing number of people in the world who actively spend their holidays and choose their destination with a strong cultural motive. It is this motif that is the main aspect of this paper which outlines the impact of cultural tourism on the economy. Research methods used in the paper are analyze and synthesize, describe methods, inductive methods. Through theoretical analysis of secondary data sources, results have been obtained that show how the appropriate method of influencing cultural tourism on the economy is used, and can be equated with the relative assessment that was precisely the case with the Republic of Croatia and provoking the first high number of tourism. It is also possible to draw brief conclusions that cultural tourism in the world and in Republic of Croatia is increasingly recognized and constantly increasing, and its impact on the economy can be calculated qualitatively and quantitatively. Key words

U današnje doba filmovi se natječu koji će više zaraditi na kino ulaznicama, pojedini filmovi su donijeli zaradu preko milijardu dolara. Digitalizacijom filmovi se sada mogu prikazivati na televizorima, kompjuterima, tabletima i mobitelima. Filmovi se više ne prikazuju samo u kinima i na televizorima nego mogu se gledati i u pokretu što je bilo nezamislivo u prošlom stoljeću. Ovaj rad istražuje ekonomske utjecaje filmske industrije na odabranim zemljama iz svijeta. Rad također sagledava pojmove kreativne industrije, kreativne ekonomije te daje kratki povijesni osvrt filmske industrije od početka filma do „zlatnog doba“ Hollywooda. Nowadays, films are competing to earn more on cinema tickets, with some films making over $ 1 billion. With digitalization, movies can now be displayed on TVs, computers, tablets and cell phones. Movies are no longer shown only in cinemas and TVs, but can also be viewed on the move, which was unthinkable in the last century. This paper explores the economic impacts of the film industry on selected countries in the world. The paper also looks at the concepts of the creative industry, the creative economy and gives a brief historical overview of the film industry from the beginning of film to the "golden age" of Hollywood.

Posebne "porezne pogodnosti" kojima se umanjuje porezna osnovica ili obveza plaćanja poreza, i čime se izravno smanjuju javni prihodi, nazivaju se porezni izdaci. Korištenje instrumentarija poreznih izdataka nije specifi čno samo za Hrvatsku, nego se rabe u brojnim poreznim sustavima u svijetu. No za razliku od razvijenih zemalja, u Hrvatskoj se oni ne prate niti analiziraju, i ne postoji kvalitetna i ažurna statistička baza koja bi pomogla u praćenju stvarnih učinaka koje su proizveli. Kako su porezni izdaci potencijalni javni prihodi kojih se država svjesno odriče, središnjoj je vlasti, prije svega, u interesu znati njihov ukupan iznos te kome oni uistinu donose korist. Opstojnost postojećih poreznih izdataka u hrvatskom sustavu oporezivanja dobiti upitna je zbog prilagodbe poreznim pravilima Europske unije, što će u najvećoj mjeri i odrediti njihovu budućnost. S obzirom da do sada nisu isto tako odgovarajuće istraživani učinci uvođenja i mijenjanja hrvatskog sustava izdataka u oporezivanju dobiti, metodom je izgubljenih prihoda upravo stoga napravljena ovakva analiza. Svrha joj je u prvom redu bila odgovoriti na pitanje koliko se prihoda odrekao državni proračun zbog danih izdataka u oporezivanju dobiti, te ocijeniti njihove eventualne učinke.