Search

Znanstvena istraživanja današnjice uvelike se oslanjaju na digitalizirane i digitalne izvore. Digitalizacija je doprinijela tome da vrijedni povijesni izvori mogu, kroz digitalne arhive, istovremeno biti dobro (o)čuvani i dostupni velikome broju korisnika. Uz to, digitalizacijom su mogući i novi načini istraživanja, usporedbe i analize kakvi nisu bili mogući korištenjem istih tih povijesnih izvora u papirnatome obliku. Autor će se osvrnuti i na suvremena dostignuća Međunarodnoga centra za arhivska istraživanja ICARUS i njegova rješenja Monasterium – virtualnoga arhiva s više od pola milijuna izvora iz sto europskih arhiva. Analizirat će se mogućnosti koje su na raspolaganju suvremenim istraživačima arhivskoga gradiva te diskutirati o tome kako koncepti društvenih mreža i virtualne suradnje utječu na budućnost znanstvenih istraživanja.

Sustavi za upravljanje dokumentima i zapisima (EDRMS) koji su najčešće dijelovi sveobuhvatnijeg sustava za upravljanje korporacijskim sadržajima (ECMS) zahvaćaju dokumente i zapise koji izvorno nastaju u digitalnom obliku kao i one koji su digitalizirani. Dok je izvorno digitalne zapise relativno jednostavno opisati tijekom njihovoga nastanka te im pridodati sve potrebne metapodatke, do problema dolazi kod onih koji u sustav ulaze prolazeći postupak digitalizacije. Ukoliko je riječ o velikoj količini gradiva, pri čemu su dokumenti raznorodni i nemaju neka jedinstvena ili ponavljajuća obilježja, tada nije jednostavno odrediti o kojem je dokumentu riječ, ispravno ga klasificirati i pridodati mu metapodatke. Autori analiziraju i prikazuju mogućnosti rješenja koja pripadaju području statistički utemeljenih jezičnih tehnologija i istražuju njihovu moguću primjenu u području (polu)automatske klasifikacije registraturnoga i arhivskoga gradiva. U radu su objašnjena osnovna polazišta pojedinih metoda, mogućnosti automatske ekstrakcije teksta, metode statističke obrade te postavljanje osnove za (polu)automatsku klasifikaciju. Autori prikazuju rezultate testiranja primijenjenih metoda na konkretnome arhivskom gradivu i zaključuju o mogućim budućim pravcima istraživanja.

Uvodno se razrađuju različite vrste 3D modela i načini njihovoga prikaza te daju informacije o tome kako razlikovati stvarne 3D objekte i 3D prostor od raznih metoda prikaza koje samo stvaraju privid trodimenzionalnosti. Prikazuje se cjelokupni proces 3D digitalizacije stereofotogrametrijskom metodom i korištenjem online servisa. Uz to, prikazuje se moguća konkretizacija navedenih metoda i postupaka - 3D ispis i njegove mogućnosti primjene.

Knjiga je koncipirana u sedam poglavlja, u kojima se opisuje cjelokupni proces digitalizacije. On se sastoji od sljedećih koraka: 1. odabir gradiva, 2. digitalizacija gradiva, 3. obrada i kontrola kvalitete, 4. zaštita, 5. pohrana i prijenos, 6. pregled i korištenje te 7. održavanje digitalnoga gradiva. Knjiga je namijenjena kako početnicima tako i stručnjacima u području digitalizacije - svim djelatnicima u arhivima, knjižnicama, muzejima, drugim informacijsko-dokumentacijskim institucijama i tvrtkama - kako bi jednostavnije osmislili digitalizacijske projekte.

Radionica je obuhvatila sljedeće sadržaje: 1. Organizacija digitalizacijskog procesa u institucijama ; 2. Kako formirati digitalni arhiv? ; 3. Metapodaci – ključni elementi svakog digitalnog arhiva ; 4. Dugoročno očuvanje i migracija

Radionica je obuhvatila sljedeće cjeline: 1. Zašto digitalizirati? ; 2. Planiranje i financiranje digitalizacijskih projekata ; 3. Provedba digitalizacijskih projekata: unutar institucije ili izvan nje? ; 4. Što nakon digitalizacije? Dugoročno (o)čuvanje!

Radionica je obuhvatila sljedeće sadržaje: 1. Odabir gradiva za digitalizaciju ; 2. Postupci digitalizacije s obzirom na vrstu gradiva ; 3. Metapodaci za pristup i zaštitu elektroničkog gradiva nakon digitalizacije ; 4. Metode dugoročnog očuvanja elektroničkog gradiva

U radu autor obrađuje područje informacijskih znanosti koje se bavi problematikom upravljanja znanjem. Objasnio je proces upravljanja znanjem u računalnoj okolini, koja se razvija na temeljima globalne informacijske infrastrukture, te područja i postupke koji predstavljaju osnovu za implementiranje sustava za upravljanje znanjem. Autor polazi od činjenice da se u današnje vrijeme sve više rukuje i upravlja gradivom i posebice dokumentima u digitalnom obliku bez obzira jesu li oni nastali u digitalnom obliku ili predstavljaju digitalnu verziju klasičnog gradiva ili dokumenta. Zbog toga je najprije detaljno objasnio proces digitalizacije kao osnovni proces pretvaranja gradiva u digitalni oblik. Nadalje je analizirao probleme koji se javljaju prilikom održavanja digitalnog gradiva. Takvo gradivo zatim postaje dijelom sustava za elektronsko upravljanje dokumentima na temelju kojeg se razvija sustav za upravljanje znanjem. Autor zaključuje da oblikovanje sustava za upravljanje znanjem, utemeljenog na globalnoj informacijskoj infrastrukturi i pripadajućim podsustavima, znatno unapređuje mogućnosti prepoznavanja i predviđanja trendova koji tada postaju osnovica za stvaranje novog znanja.

Rad opisuje postupak digitalizacije dokumentarnog i arhivskog gradiva. Na samom početku rada opisan je zakonodavni okvir kojeg se potrebno pridržavati pri upravljanju digitalnim arhivima kao i obveze stvaratelja gradiva. Nakon toga slijedi općeniti dio gdje je objašnjen pojam digitalizacije, povijest digitalizacije gradiva u Republici Hrvatskoj te njezina važnost i izazovi na koje arhivisti nailaze tijekom postupka. U trećem dijelu rada opisan je postupak digitalizacije kroz četiri koraka: priprema dokumentacije za digitalizaciju, skeniranje gradiva, indeksiranje i validacija te na kraju povratak dokumentacije u prvobitno stanje. Nakon što je rad opisao svaki korak, slijedi opis praktičnog dijela koji je obavljen tijekom studentske prakse u Financijskoj agenciji (FINA). Opisana je digitalizacija dokumentarnog gradiva stvaratelja I. kategorije prema Popisu stvaratelja u nadležnosti Hrvatskog državnog arhiva. Identificirani su i analizirani svi faktori koji su utjecali na brzinu procesa digitalizacije, ono što je usporavalo ili ubrzavalo postupak te najčešći problemi na koji zaduženi za digitalizaciju nailaze. Cilj je rada bio opisati postupak digitalizacije i istaknuti njegovu važnost u modernizaciji arhivske djelatnosti. The thesis describes the process of digitizing documentary and archival materials. At the beginning of the thesis, the laws that need to be followed in managing digital archives are described, along with the responsibilities of the creators of the materials. This is followed by a general section explaining the concept of digitization, the history of digitization of documentation in Croatia, and its importance and challenges faced by archivists during the process. The third part of the thesis describes the digitization process in four steps: preparation of documentation for digitization, scanning of the material, indexing and validation, and finally, returning the documentation to its original state. After describing each of these steps, the thesis provides a description of the practical part carried out during a student internship at the Financial Agency (FINA). It describes the digitization of documentary materials created by category I creators according to the List of creators under the jurisdiction of the Croatian State Archives. All the factors that influenced the speed of the digitization process, what slowed down or accelerated the process, and the most common problems encountered by those responsible for digitization are identified and analyzed. The aim of the thesis was to describe the process of digitization and highlight its importance in the modernization of archival activities.

Rad se bavi pojmovnim određenjem digitalizacije, odnosno digitalizacije kulturne baštine, kao i raščlambom i razradom tog procesa od početka pa do kraja. U radu su navedeni i svi izazovi i problemi na koje se nailazi u tom procesu. Koraci u tom postupku popraćeni su i konkretnim praktičnim iskustvima stečenim kroz sudjelovanje na nacionalnom projektu eKultura koji podrazumijeva transformaciju fizičkog arhivskog gradiva u digitalni oblik, s posebnim naglaskom na arhive. Cilj navedenog projekta jest pohrana kulturnog sadržaja u digitalnom obliku koji će korisnicima na jednom mjestu biti dostupan putem odgovarajućeg informacijskog sustava. Na taj se način ispunjavaju dva najvažnija zadatka procesa digitalizacije, a to su zaštita gradiva i njegova dostupnost. Osim toga, u radu je predstavljena statistička analiza učestalosti pojedinih grešaka koje se javljaju u radu na protočnom skeneru te kvalitativna i kvantitativna usporedna analiza rada na koračnom i protočnom skeneru. The thesis deals with the conceptual definition of digitization, that is, the digitization of cultural heritage, as well as with the analysis and elaboration of this process from its start to finish. The thesis lists all the challenges and problems that have been encountered within this process. Also, accompanying the steps of this process, the concrete practical experiences gathered from the participation in the “eKultura” national project are given. They are dealing with the transformation of physical archival materials into digital form. The aim of the aforementioned project is to store cultural heritage content in digital form and make it available to users in one place via a corresponding information system. Thus, the two most important goals of the digitization process are fulfilled, namely preservation of archival materials and their accessibility. Furthermore, the thesis presents a statistical analysis of the frequency of individual errors that occur when working on a sheetfed scanner, as well as a qualitative and quantitative comparative analysis of working on a step scanner and a sheetfed scanner.

Tema ovog diplomskog rada su digitalizacija i izazovi digitalizacije šest tehničkih elaborata iz druge polovine 20. stoljeća (1964. – 1978.) ustupljenih od tvrtke KONČAR – Institut za elektrotehniku d.o.o. Imajući u vidu povijesnu i tehničku vrijednost, jedinstvenost, samo jedan primjerak – original i potrebu za širom dostupnosti istraživačima njihova digitalizacija je bila prijeko potrebna. Odabrana tema obrađena je kroz dva aspekta. Prvi dio je praktične prirode koji se sastoji od ispitivanja tehničkih mogućnosti opreme na raspolaganju i određivanje optimalnih parametara skeniranja, digitalizacije tehničkih elaborata, grafičke obrade skeniranih dokumenta i pripreme digitaliziranih elaborata za predaju u Informacijsko-dokumentacijski odjel (INDOK). U drugom dijelu rada prikazana je teorijska razrada na praktičnom primjeru u kojem se pojašnjavaju pojmovi specijalnih knjižnica i definiraju pojmovi sastavnih dijelova tehničkih elaborata, istražuju se povijest i razvoj Grupe Končar i odjela INDOK-a, objašnjava tehnička dokumentacija i od čega se ona sastoji, prikazuju se različite vrste i formati papira koji su korišteni, načini zapisivanja, starenje papira, izazovi digitalizacije, grafička obrada, zaštita, prijenos, pohrana, pregled, korištenje i održavanje digitalnog gradiva. Zaključak daje uvid u ostvarenje postavljenih ciljeva i daje preporuke za daljnju digitalizaciju tehničkih elaborata. The subject of this thesis is the digitization and challenges of digitization of a set of six technical documentations from the second half of the 20th century (1964. – 1978.) originating from and provided by the company KONČAR - Institute of Electrical Engineering d.o.o. Bearing in mind the historical and technical value, uniqueness, only one copy - the original and the need for wider availability to researchers, their digitization was very necessary. The selected topic is covered through two aspects. The first part is of a practical nature, which consists of testing technical capabilities of the available equipment and determining the optimal scanning parameters, digitization of technical documentation, post-processing and preparation of digitized documentation for submission to the Information and Documentation Department (INDOK). In the second part of the thesis, the theoretical elaboration is shown on a practical example, in which the concepts of special libraries are clarified and the concepts of the constituent parts of technical documentation are defined, the history and development of the Končar Group and the INDOK department is given and further the thesis provides detail analysis and explanations of what, technical documentation is and what it consists of, various types and formats of paper used, recording methods, aging of paper, digitization challenges, post-processing, protection, transfer, storage, access, use and preservation of digital materials. The conclusion provides an insight into the achievement of the set goals and provides recommendations for further digitization of technical documentation.

U završnom radu analiziran je optički prepoznat tekst pohranjen u sklopu repozitorija Zaklade Hathi. Izdvojeni su odabrani primjeri iz repozitorija i ekstrahirani kao optički prepoznati tekstovi i digitalizirani tekstovi u JPEG formatu. Sukladno ekstrahiranim optički prepoznatim tekstovima, izrađeni su tekstovi koji su istovjetni izvorniku kako bi se mogla provesti evaluacija. Evaluacija je provedena ISRI alatima za evaluaciju optički prepoznatog teksta. U radu je provedeno i prepoznavanje OCR sustavima Abbyy FineReader i Tesseract na istim primjerima. Prepoznavanje je provedeno na prethodno binariziranim i nebinariziranim JPEG formatima. U radu se uspoređuje i analizira točnost optičkog prepoznavanja OCR sustava Zaklade Hathi i OCR sustava Abbyy FineReader i Tesseract te se predstavljaju rezultati. In this thesis, the repository of the Hathi Foundation is analyzed. Selected examples are identified from the repository and extracted as optically recognized texts and digitized texts in JPEG format. In accordance with extracted optically recognized texts, texts identical to the originals were created so that the evaluation could be carried out. The evaluation was carried out using ISRI tools for evaluating optically recognized text. Recognition by OCR systems Abbyy FineReader and Tesseract are carried out using the same examples. Recognition is performed on the pre-binarized and non-binarized JPEG formats. The optical recognition accuracy of the Hathi Foundation OCR system and the Abbyy FineReader and Tesseract OCR systems are comparatively analyzed and the results are presented.

Napretkom tehnologije i sve širom uporabom digitalizacije velika količina analognog gradiva pretvara se u lako pretraživ i dostupan digitalni oblik, mrežno dostupan svim potencijalnim korisnicima. Digitalizacijom vrijedne građe (knjižničnih fundusa, arhiva, muzejskih zbirki i one drugih institucija u obliku teksta, slike, zvuka, pokretnih slika (filmova i videa), trodimenzionalnog oblika nekog objekta i prostora) otvorene su brojne mogućnosti na području edukacije. Između ostalog, digitalizirani sadržaj može se upotrijebiti u stvaranju edukativnih igara te obogatiti proces učenja pružajući zoran uvid te vjerodostojne i multimedijske prikaze odabranih tema. Edukativne igre doprinose odgojno-obrazovnom procesu na mnogo razina. One pozitivno utječu na razvoj pažnje, sposobnosti zapažanja, mišljenja, pravilnog zaključivanja i pamćenja te govora. Edukativne računalne igre sve se češće koriste u obrazovnom kontekstu te učenicima na zanimljiviji način predstavljaju gradivo i povećavaju motivaciju za učenjem nastavnih sadržaja. Dizajn edukativnih igara kompleksno je područje koje zahtjeva posebnu pažnju pri izradi kako bi rezultat bio zadovoljavajući. Potrebno je dovesti u ravnotežu igrači i edukacijski aspekt igre. U sklopu diplomskog rada izrađena je edukativna digitalna igra na osnovu dostupnih materijala digitalizirane građe, stečenih saznanja o značajkama edukativnih igara te dostupnim alatima za izradu digitalnih igara. Due to development of technology and progressive use of digitization, a great deal of different analogue sources have been transformed to digital form, became easier to search and available on the net to all potential users. By digitization of valuable sources (library funds, archives, museum collections, and those belonging to other institutions in the forms of text, image, audio, film or video, three-dimensional forms of objects and spaces, numerous possibilities in the field of education have been opened. Among other things, digitized content can be used in creating educative games and enrich learning process by providing a clear insight as well as credible and multimedia representation of chosen topics. Educative games contribute to learning process in many ways. They have a positive effect on attention development, ability to observe, thinking, making logical conclusions memorization and speaking. Educative computer games have been often used in education to represent curriculum in more interesting way to the students, and to increase their motivation for learning. The design of educational games is a complex area that requires special attention when creating in order to make the result satisfactory. It is necessary to balance the gaming and educational aspects of the game. As a part of graduate thesis, an educative digital game was designed by using available digitized materials, acquired knowledge about features of educative games and tools for constructing digital games.

Ovaj rad u prvom dijelu opisuje digitalizaciju općenito s posebnim naglaskom na digitalizaciju razglednica, postupak, opremu, preporuke, probleme i slično. Drugi dio rada opisuje što je virtualna izložba s fokusom na virtualnu izložbu "Šetnja Bjelovarom". Naglasak je stavljen na korištenim tehnologijama, metodama i tehnikama, rješenjima te specifičnostima i problemima s kojima su se susretali autori virtualne izložbe prilikom njezine izrade. U trećem dijelu prikazuje se moguća digitalizacija starih razglednica grada Bjelovara, svrha, cilj i tehnički aspekt digitalizacije. This thesis is composed of three parts, each of them dealing with different aspects of digitization of postcards and architectural heritage. Digitization in general, with a special emphasis on the digitization of postcards is described in the first part of this thesis. Moreover, this part concentrates on the equipment, recommendations and problems that might occur during this process. The second part of this thesis explains what virtual exhibitions are. Furthermore, the focus is placed on the virtual exhibition A Walk in Bjelovar. The technologies, methods and techniques used to develop this virtual exhibition, as well as problems that the authors encountered with are analyzed in this part. In the third part of this thesis, the possibility to digitalize old postcards of the city of Bjelovar is presented. The purpose, goal and technical aspects of this idea are discussed.

U suvremenom svijetu hrana koja se konzumira postaje sve prerađenija, puna aditiva i sastojaka koji uzrokuju razne vrste intolerancija i alergijskih reakcija. Istovremeno, ljudski život postaje ubrzan te kupci često nemaju vremena ili mogućnosti pročitati sitne deklaracije na proizvodima. Uz pomoć arhiva tvrtke Kraš u radu se sagledava povijesni razvoj deklaracija, odnosno tiska na ambalažama; način na koji su se one tiskale, što su u sebi sadržavale i kako su se mijenjale sve do danas. S ciljem prilagodbe deklaracija digitalnome dobu izrađen je „proof of work“ temeljen na nekoliko proizvoda različitih grupacija na različitim jezicima. Njihov je sastav uvršten unutar sustava koji pojedincu pomaže da brže i lakše pretražuje sastav željenog proizvoda, a istovremeno ga obavještava sadrži li određeni proizvod neki neželjeni, sastojak. Takav pristup sastavu proizvoda omogućuje se skeniranjem „deklaracije“ tj. QR koda čije je korištenje danas sve popularnije, a sam sustav utemeljen je na web stranici u kojoj su pohranjene informacije o proizvodu. In the modern world, the food is becoming increasingly processed, full of additives and ingredients that cause various types of intolerances and allergic reactions. At the same time, the way of living is tending to accelerate, which results in the lack of time or ability to read tiny product labels. With the help of the materials from Kraš archives this thesis looks at development of labels throughout the history as well as their appearance on product packaging; the way they were printed, what they contained, and how have they changed to this day. In order to adapt the labels to the digital age a „proof of work" is presented. It is based on several products taken out of a different group of products presented in various foreign languages. Their ingredient composition is included within a system that helps an individual to search for the composition of a desired product in a faster and easier way and that informs a consumer if a particular product contains an undesirable ingredient. Such an approach to the composition of the product is enabled by scanning the label, namely QR code, which usage is becoming increasingly popular today. The system itself is based on a web page which contains product information.

Pandemija korona virusa potaknula je institucije da razmišljaju o novim ili alternativnim načinima vođenja svojih aktivnosti i okrenu se rješenjima na internetu. Ovaj rad opisuje proces prijenosa tradicionalnih osobnih radionica u e-obrazac na primjeru radionica Hrvatskog državnog arhiva. Analiziraju se različiti digitalni obrazovni alati koji se mogu koristiti za kreiranje obrazovnih aktivnosti. Alati su podijeljeni u dvije kategorije na temelju njihove cijene. Velika se pozornost pridaje metodološkoj podlozi procesa poučavanja i učenja i njegovom primjerenom prijenosu u mrežni oblik. Autorica pokazuje kako su online radionice nastale na temelju faza nastave. Na kraju rada autorica daje smjernice za izradu mrežnih obrazovnih sadržaja temeljenih na relevantnim teorijama učenja. The Corona virus pandemic has prompted institutions to think about new or alternate ways of conducting their activities and turn to online solutions. This thesis describes the process of transferring the traditional in-person workshops to the e-form using the example of the Croatian State Archives’ workshops. Various digital educational tools that can be used to create educational activities are analysed. The tools are divided into two categories based on their price. Much attention is paid to the methodological background of the teaching and learning process and its appropriate transfer to the online format. The author shows how the online workshops were created based on the teaching stages. At the end, the author provides guidelines for creating online educational content based on the relevant learning theories.

Tema ovog diplomskog rada je digitalizacija dvaju važnih hrvatskih glazbenih časopisa iz prve polovine 20. stoljeća – Grlice (izlazio je od 1933. do 1935.) i Proljeća (izlazio je od 1939. do 1945.), u kojima su objavljivane zborske skladbe za djecu i mladež te članci pedagoške i didaktičke tematike. Imajući u vidu povijesnu i kulturnu vrijednost, jedinstvenost, mali broj sačuvanih primjeraka, selektivnu dostupnost u knjižnicama, široko pokrivanje predmetnog područja i mnoge informacije koje su drugdje nedostatno dokumentirane, njihova je digitalizacija prijeko potrebna. Odabrana tema obrađena je s dva aspekta. Prvi je onaj praktični, koji se sastojao od digitalizacije samoga gradiva, dodavanja odgovarajućeg skupa metapodataka i pohrane gradiva u Digitalni repozitorij Muzičke akademije (DRMA), jedne od sastavnica sustava Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). Drugi aspekt obradbe je teorijski, ovdje predstavljen. Komplementaran je s praktičnim s obzirom na to da su u njemu objašnjeni razlozi odabira gradiva (s naglaskom na probleme nepotpunoga gradiva i napore oko njegova upotpunjavanja), postupak digitalizacije, obrada i kontrola kvalitete, zaštita, pohrana i prijenos, pregled i korištenje te održavanje digitalnoga gradiva. Nakon definiranja temeljnih pojmova kao što su serijska publikacija, časopis i digitalizacija te osvrta na hrvatske glazbene časopise u prvoj polovini 20. stoljeća (s naglaskom na Grlicu i Proljeće), upravo su to glavna poglavlja ovoga rada. Zaključak donosi pregled ostvarenih ciljeva te daje prijedloge za daljnju digitalizaciju hrvatske glazbene periodike. Na kraju rada su popis izvora i prilozi koji podcrtavaju preglednost izloženih podataka. Digitalizacijom Grlice i Proljeća ostvareni su svi ranije postavljeni ciljevi: zaštićeni su izvornici, povećana je njihova dostupnost i mogućnost korištenja, gradivo je pohranjeno u Digitalni repozitorij Muzičke akademije i opremljeno metapodatcima, stvorene su nove ponude i usluge te je upotpunjen fond ustanove. Oba časopisa često su tražena za potrebe nastave i istraživanja pa će se digitaliziranim materijalom moći služiti različite vrste korisnika: učenici, studenti, nastavnici, zborovođe, glazbeni pedagozi, teoretičari i muzikolozi. Ovaj projekt predstavlja doprinos zaštiti, očuvanju i ponovnoj vidljivosti hrvatske glazbene periodike iz prve polovine 20. stoljeća. Nadajmo se da će poslužiti kao poticaj za daljnje poduhvate njezine digitalizacije što će biti važan iskorak u sređivanju, istraživanju i interpretaciji hrvatske glazbene baštine uopće. This thesis deals with the digitization of two significant Croatian music journals from the first half of the 20th century – Grlica (The Dove; published from 1933 to 1935) and Proljeće (The Spring; published from 1939 to 1945), in which choral compositions for children and youth, as well as articles on pedagogical and didactic topics were published. Considering their historical and cultural importance, uniqueness, sparse preserved copies, limited availability in the libraries, wide coverage of the subject area, and information that is insufficiently documented elsewhere, their digitization seemed imperative. The selected topic is observed from two aspects. The first one is practical, which consists of digitizing the material itself, adding an appropriate set of metadata, and storing the material in the Academy of Music Digital Repository (which is part of the Digital Academic Archives and Repositories – Dabar). The second aspect is theoretical, presented here. It is complementary to the first aspect, explaining the reasons behind the selected material (including problems of the incomplete material and attempts of its complementation through the inter-institutional cooperation), the process of digitization, processing and quality control, protection, storage and transmission, viewing and usage, as well as the long-term preservation of the material. After defining basic terms such as serial publication, journal, and digitization, and an overview of the Croatian music periodicals from the first half of the 20th century (with an emphasis on Grlica and Proljeće), those are main chapters of the paper. The conclusion provides an overview of the achieved goals, while the end of the paper brings a list of sources and appendices that underline the transparency of the presented data. This project fulfils all previously determined aims: protection of the originals, increase in their availability and possibility of usage, their storage in the Music Academy Digital Repository being equipped with metadata, creation of new offers and services, and the enrichment of the institution’s fund. Since both journals are oftentimes used for teaching and researching purposes, digitized material will be used by various types of users: pupils, students, teachers, choir leaders, music pedagogues, music theorists, and musicologists. This project presents a contribution to the protection, preservation, and re-visibility of the Croatian musical periodicals from the first half of the 20th century. Hopefully, it will serve as an incentive for its further digitization, which will be an important step forward in arranging, and interpretation Croatian musical heritage in general.

Doktorska disertacija naslovljena Metode analize i optimizacije procesa optičkog prepoznavanja znakova u arhivskim informacijskim sustavima izrađena je s ciljem istraživanja tehnologije optičkog prepoznavanja znakova (OCR) i njene primjene u okviru izgradnje i unapređenja arhivskih informacijskih sustava. Ova tehnologija pripada u šira područja proučavanja tehnologije računalnog vida, umjetne inteligencije i prepoznavanja uzoraka koja omogućuju računalima, strojevima i robotima da percipiraju analogne informacije iz okoline te ih koriste u vlastitom radu. S obzirom na veliku količinu tekstualnih informacija koje arhivi pohranjuju, potrebno je osmisliti model upravljanja, implementacije i evaluacije optičkog prepoznavanja znakova kojim će se ostvariti korištenje ove tehnologije na vjerodostojan, dugoročno održiv i optimalan način. Izgradnja takvog metodološkog procesa započinje proučavanjem radnog okruženja i vanjskih utjecaja čije zakonitosti određuju mogućnost i način implementacije. Obrađen je povijesni razvoj ove tehnologije koji prikazuje razvoj od samih početaka pa sve do suvremenih sustava koji koriste usluge u oblaku i mehanizme potpomognute umjetnom inteligencijom. Također je pružen pregled svih tehnoloških aspekata koji utječu na proces optičkog prepoznavanja znakova, od analize specifičnosti arhivskoga gradiva koje se prepoznaje, tipografskih elemenata slovnih oznaka, uređaja kojima se obavlja digitalizacija i povezanih formata prijenosa slikovnih datoteka do formata prijenosa računalno kodiranog teksta i načina kodiranja znakova. Obrađen je OAIS referentni model na temelju kojeg su prikazane mogućnosti implementacije optičkog prepoznavanja znakova na konceptualnoj razini, a predstavljena su i dva funkcionalna arhivska informacijska sustava koja koriste OCR u svakodnevnom poslovanju. Sustav zaklade Hathi definira proces prepoznavanja na razini komunikacije sa stvarateljima dok informacijski sustav Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a obavlja postupak prepoznavanja izgradnjom unutrašnjih tehnoloških rješenja. Identificirani su elementi faza procesa optičkog prepoznavanja znakova koji omogućuju provođenje evaluacijskih metoda te unapređenje sustava u svim njegovim segmentima. U sklopu procesa evaluacije, ključnog za provođenje svrsishodnih i sistematički značajnih istraživanja prikazanih u ovom radu, definirani su koraci testiranja, mjerne jedinice te su detaljno predstavljeni ISRI analitički alati za evaluaciju OCR-a. iv Posljednji dio rada predstavlja rezultate i analizu evaluacije provedene na arhivskom gradivu na hrvatskom i engleskom jeziku. Testiranja su organizirana u tri radne okoline koje obuhvaćaju širok spektar arhivskoga gradiva i kojima se donose zaključci koji omogućuju optimizaciju procesa optičkog prepoznavanja znakova u svih njegovim fazama. Promatraju se postignute financijske i vremenske uštede, ali također i vjerodostojnost evaluiranog procesa te informacijska vrijednost produkta prepoznavanja. Testiranja, obavljena ISRI sustavom, obuhvatila su i temeljne statističke analize koje se mogu upošljavati ne samo kao dio evaluacije procesa optičkog prepoznavanja, već i za evaluaciju cjelokupnog sustava u svim njegovim segmentima. Ovaj rad polazi iz perspektive koja ne traga za savršenim sustavom niti besprijekorno implementiranim procesom, već se, pomalo paradoksalno za kvantitativnu analizu koja je temelj provedenih eksperimenata, dokazuje kako se i nesavršena tehnologija kao što je OCR može upotrijebiti u području upravljanja arhivskim gradivom na sustavan i optimalan način koji doprinosi povećanju iskoristivosti pohranjenog gradiva i podiže povjerenje koje korisnici imaju u arhive i arhivsku zajednicu. The goal of the Ph.D. thesis titled Methods for Analysis and Process Optimisation of Optical Character Recognition in Archival Information Systems is to investigate the optical character recognition (OCR) technology and its application in the context of the development and upgrading of archival information systems. The study of OCR technology belongs to the field of computer vision, artificial intelligence, and pattern recognition because it enables computers, machines, and robots to perceive their surroundings and use the collected data in their operative environment. Archives deal with a lot of textual data and the use of OCR delivers many benefits to the management of archival records. It is, therefore, necessary to build a model that can enable its trustworthiness, long-term sustainability, and optimisation. The development of such methodology begins with the research of the working environment and the variables that surround the process of optical character recognition and that can have a great impact on the implementation procedure. In this context, this thesis delivers historical information about the development of OCR, but also it describes the modern use of OCR which is centred around cloud-based solutions and artificial intelligence. The variables presented are concerned with the technological surroundings of the OCR process: the archival materials which are the recognition subject, typography which plays a central role in the ability to “read” the printed text, devices which are used in the digitization process, image file formats and compression standards, and text file formats and the text encoding standards. The thesis analyses three archival information systems: OAIS reference model (OAIS RM), HathiTrust digital library, and the information system of National Library of Medicine (NLM). In the context of OAIS RM, the method of OCR implementation is delivered on a conceptual level, the HathiTrust system defines the process of recognition on the level of communication with the information producers, and the NLM constructed an in-house OCR process which is analysed in detail. Next, the four phases of OCR implementation process are introduced. They enable the implementation of evaluation procedures that are essential in the further development of archival information systems. The evaluation process, the key to the purposeful and systematic research presented in this thesis, is defined, and its main steps and units of measurement are presented as well as The ISRI Analytic Tools for OCR Evaluation. The last section of the thesis presents the results of the evaluation process that was conducted using archival materials in Croatian and English languages. The testing process was vi organised in three separate operating environments which encompass a broad spectrum of archival materials, and which deliver conclusions that can benefit the optimisation of optical character recognition process in every segment. The research investigates financial and timerelated savings but also addresses the concepts of trustworthiness and information value of the finished product. The evaluation process was conducted using The ISRI Tools and it comprised of fundamental statistical analysis that can be used not only in the evaluation of OCR but is useful in the broader evaluation of archival information systems. This thesis is based on a principle that perfect archival information system or flawlessly implemented OCR process should not be the main goal of archival endeavours (even though the quantitative analysis, which is the main device used throughout the research, could suggest otherwise). The OCR technology is not capable of delivering perfect results of the recognition process, but it can nevertheless be used in the field of management of archival materials if its performance is measured, optimised, and systemised. The results can positively influence the usability of stored archival data and elevate the trust that users have in the archives and the archival community.

Cilj rada je predstaviti različite pristupe vrednovanju fotografskoga gradiva i prikazati procese koje svaki od tih pristupa zahtjeva prilikom vrednovanja. Također je opisana sama fotografija sa svojim povijesnim pregledom i pregledom današnjeg korištenja. Predstavljen je proces njezine digitalizacije, potrebna oprema i proces obrade nakon digitalizacije. U istraživačkom dijelu rada odabrani arhivi za usporedbu su iz država iz kojih su proizašli Jenkinsonov i Schellenbergov pristup vrednovanju, a kao treći arhiv za usporedbu je Hrvatski državni arhiv. Ovakav uzorak je odabran kako bi se prikazale razlike u procesima vrednovanja fotografskog gradiva u arhivima. Za svaki od arhiva je naveden kratak povijesni pregled, pristup vrednovanju i proces digitalizacije te je na kraju dana usporedba fotografskih zbirki svakog arhiva iz perspektive njihove mrežne dostupnosti. Na kraju su opisani i sami opusi zbirki. The aim of this thesis is to present various appraisal approaches of photographic materials and to present the processes that each of these approaches require during appraisal. The photograph as a medium, along with the overview of its historical development and today's use is described. The process of its digitisation, necessary equipment, and processing after digitisation are presented. In the research part of the thesis the selected archives for comparison are from the countries from which Jenkinson's and Schellenberg's approach to appraisal originated, while the third archive selected for comparison is the Croatian State Archives. This sample was chosen in order to show differences in processes of appraisal of photographic materials in the archives. For each of the archives, a brief historical overview, approach to appraisal, and digitisation process are given as well as a comparison of photographic collections of each archive from the perspective of network availability. In the end, the characteristics of the collections are described.

Cilj ovoga rada je opisati temu digitalizacije zvuka i opisati projekte vezane uz digitalizaciju zvučnih zapisa u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U radu se na početku govori o zvuku općenito, daje se kratko-povijesni pregled, sistematiziraju se analogni nosači zvuka te se govori o preporukama za njihovo čuvanje i korištenje. Drugi dio rada najprije ukratko odrađuje temu digitalizacije, a potom se temeljitije opisuju elementi digitalizacije zvuka koji čine digitalizirani zvuk boljim i kvalitetnijim – uzorkovanje, kvantizacija, komprimiranje i filtriranje (npr. ulazni nisko-propusni filter, engl. antialiasing filter). Opisane su neke od faza procesa digitalizacije. Zatim se diskutira o dobrobitima i ciljevima digitalizacije. Na završetku rada opisuju se projekt Hrvatska kulturna baština s podprojektom te projekti, u Ujedinjenom Kraljevstvu, vezani uz očuvanje zvučnih zapisa važnih za očuvanje kulture naroda – Save our Sounds i projekt Archival Sound Recordings. The aim of this thesis is to describe sound digitization and sound digitization projects in Croatia and United Kingdom. The thesis opens with defining sound as mechanical vibrations around us and gives a brief history of sound recording and sound carriers. Sound carriers can be analogue and digital. The types of carriers are categorized and analyzed. Suggestions about their usage and preservation is included. Next, the process of digitization is explained. Sound digitization is a complex process because new sound recordings have to be of good quality, and that depends on sampling, quantization, compression and filtering (e.g. the use of antialiasing filter). The process of digitization can be divided into phases and some of them are described in detail. Digitization of audio records has its goals and benefits. Finally, the thesis deals with digital cultural heritage. It plays an important role in the protection of old analogue audio records. As a part of saving cultural heritage in Croatia, project Croatian cultural heritage has been initiated. In United Kingdom, the British Library has initiated Archival Sound Recordings and few years later Save Our Sounds projects which are described in detail.

Diplomski rad pod naslovom Digitalizacija u europskim i hrvatskim teološkim visokoškolskim knjižnicama čiji je statut i nastavni plan odobrila Apostolska Stolica nastao je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem istraživanja postoje li i prikazati koji su to dosadašnji projekti digitalizacije u europskim i hrvatskim teološkim knjižnicama visokih učilišta. S obzirom na više različitih vrsta teoloških knjižnica (katedralne, dijecezanske/biskupijske, župne, samostanske, redovničke, sjemenišne, visokoškolske, vjerskih zajednica, specijalne knjižnice instituta, specijalne knjižnice istraživačkih centara, specijalne knjižnice dokumentacijskih centara, javne knjižnice s vjerskom literaturom), u radu je naglasak stavljen na ispitivanje projekata digitalizacije teoloških knjižnica visokih učilišta, tj. fakultetskih teoloških knjižnica u Europi (i Hrvatskoj) čiji je statut i nastavni plan odobrila Apostolska Stolica. The thesis Digitization in European and Croatian theological higher education libraries, whose statute and curriculum has been approved by the Apostolic See has been written at the Department of Information and Communication Sciences at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb with the aim to investigate whether there are existing digitization projects in theological libraries within higher education institutions approved by the Apostolic See in a hope that the rich theological heritage is digitized and preserved from oblivion and decay, and made available to scientists and students in their research and online work. Considering several different types of theological libraries (cathedral, diocesan, parish, monastic, religious, seminary, university, religious communities, special institute libraries, special research center libraries, special documentation center libraries, public libraries with religious literature), this thesis emphasizes the examination of projects for the digitization of theological libraries of higher education institutions, i.e. theological faculty libraries in Europe (and Croatia) whose statute and curriculum have been approved by the Apostolic See.

Ovaj diplomski rad zahvaća problematiku digitalizacije zvučne građe najdugovječnijeg zagrebačkog kulturnog događanja, tribine Književnog petka. U radu se istražuje fenomen Književnog petka, njegova povijest, zbirka te materijalna zvučna građa koja se digitalizirala. Spominje se projekt Digitalizirane zagrebačke baštine dok se posebno analizira projekt Glasovi Književnog petka u sklopu kojeg su se zvučne snimke događanja iz razdoblja od 1959. do 1976. godine digitalizirale. U posljednjem dijelu rada donose se detaljnije informacije o samom predmetu istraživanja, digitalizaciji materijalne zvučne građe Književnog petka, pripremi i oblikovanju digitaliziranih zvučnih zapisa te sadržajnoj obradi 154 digitalizirane tribine od 1959. do 1969. godine. This diploma thesis discusses digitization of sound recordings from Zagreb's longest-running cultural event, Literary Friday. The themes discussed in this thesis are Literary Friday and its history, collection and digitization of its material sound recordings. The project Digitized Heritage of Zagreb is mentioned while the project Voices of Literary Friday as a part of which this valuable audio material from the period 1959.-1976. was digitized is thoroughly analyzed. The final part of this diploma thesis report on the interviews that aimed at obtaining more detailed information about the subject of the research itself, the topics of digitization of material sound recordings of Literary Friday, preparation and organization of digitized sound recordings and content processing of 154 literary events from the period 1959.-1969. were covered.

Izazov očuvanja starih novina, osim velikih formata, predstavlja loša kvaliteta papira te mehanička oštećenja koja nastaju rukovanjem izvornika (originala). Zbog toga se javlja potreba trajnog očuvanja i zaštite samog izvornika, a ne samo kurativnih postupaka. Najstarija i još uvijek prisutna metoda zaštite starih novina je mikrofilmiranje upravo zbog dugovječnosti mikrofilma kao medija pohrane. Razvoj tehnologije omogućio je digitalizaciju koja pruža nove mogućnosti, čime mikrofilmiranje prestaje biti jedina metoda zaštite novina. Svrha ovog rada je prikazati sve dosad korištene metode kao i potencijalno nova rješenja u svrhu zaštite i očuvanja starih novina. Rad također pruža uvid u rješenja i projekte zaštite i očuvanja novina hrvatskih knjižnica kao i primjere projekata knjižnica u svijetu. The challenge of preserving old newspapers, in addition to large formats, represents bad paper quality and mechanical damage arising from the handling of originals. Therefore, the need for permanent preservation and protection of the original itself, not only curative procedures, arises. The oldest and still used method of protection of the old newspapers is microfilming, precisely because of the longevity of the microfilm as the media storage. The development of technology has enabled digitization which provides new opportunities therefore microfilming ceases to be the only method of protecting newspapers. The purpose of this thesis is to present all currently used methods as well as potential new solutions for the protection and preservation of old newspapers. The thesis also provides insight into the solutions and projects of preserving and protecting newspapers in Croatian libraries as well as examples of library projects in the world.

Rekonstrukcija lica postala je važno područje antropologije koje se neprestano razvija. Teorijsko ishodište i brojne morfološke te morfometrijske metode prethode računalnoj rekonstrukciji mekih tkiva lica. Cilj ovog diplomskog rada jest izraditi rekonstrukciju mekih tkiva lica na primjeru lubanje te stvoriti približan izgled osobe za vrijeme njezina života. Također, cilj je prikazati primjenjivost uređaja za digitalizaciju i slobodnih softvera za 3D modeliranje u kontekstu forenzične antropologije. Neprestani razvoj tehnologije omogućuje uključivanje novih izvora i uređaja u praksu forenzične antropologije. Zahvaljujući nekontaktnim skenerima moguće je prikupiti i obrađivati podatke o željenim predmetima bez njihovog oštećenja. Postupak rekonstrukcije započeo je identifikacijom skeletnih ostataka s naglaskom na kraniofacijalnu antropometriju. Potom su opisani dijelovi lubanje te antropometrijske točke koje su glavni izvor podataka potrebnih za daljnje provođenje rekonstrukcije. Postupak se nastavlja procesom 3D skeniranja te 3D modeliranja. Analiziraju se dostupni programi za računalnu rekonstrukciju lica te se na temelju dobivenih rezultata navode prednosti i nedostaci računalnih metoda 3D rekonstrukcije lica. Facial reconstruction has become an important and constantly advancing part of anthropology. Theoretical basis and many morphological and morphometric methods precede computer-based soft tissue reconstruction. The aim of this thesis is to reconstruct soft tissue of the chosen skull and create approximate appearance of the person, as well as to show the applicability of digitization devices and open source software for 3D modelling in the context of forensic anthropology. Constant technological development enables new sources and new devices in the forensic anthropology practice. Thanks to non-contact scanners it is possible to gather and process information about objects without causing any damage. The reconstruction begins with the identification of the skeletal remains focussing on craniofacial anthropometry. Description of the parts of the skull and the anthropometric points, which are the main source of the information needed to conduct further reconstruction, are given. The process continues with 3D scan and 3D modelling. Further, the thesis analyses available software for computer facial reconstruction and discusses benefits and weaknesses of the computer methods for 3D facial reconstructions.

Ovaj rad opisuje proces digitalizacije arhivskog gradiva. Spomenuti su uređaji koji se koriste u procesu digitalizacije i navodi se u kojim slučajevima se koriste. Postoji više vrsta uređaja te se svaki razlikuje po obliku i funkciji. Tako postoji više vrsta skenera, fotoaparata i ostalih uređaja za digitalizaciju. Bitno je odabrati optimalni uređaj kako bi se gradivo pravilno digitaliziralo i kako bi korištenje digitaliziranog gradiva bilo olakšano. Također, objašnjeno je koje sve vrste uređaja postoje i po čemu se razlikuju. Svaki dokument digitalizira se na drugačiji način ovisno o obliku i vrsti gradiva. Gradivo koje je pohranjeno u arhiv ima svoju vrijednost zbog koje ga je vrijedno čuvati sve dok je dokument potreban ili do isteka zakonski propisanog roka čuvanja. Isto tako, digitalizacijom gradiva potrebno je osigurati dodatan prostor za pohranu digitalnog gradiva te razmišljati o dugotrajnoj pohrani na neki od digitalnih medija. Kako u ostatku svijeta tako i u Hrvatskoj, sve se više radi na digitalizaciji arhivskoga gradiva. Unatoč tome što digitalizacija nije u toliko jakom zamahu kao u ostalim članicama Europske unije, nastavkom rada na digitalnom napretku Hrvatska bi se u skoroj budućnosti mogla pridružiti ostalim Europskim zemljama. This thesis deals with the process of digitalization of archival materials. The devices used in the digitization process are mentioned, and in which cases they are used. There are several types of devices, each differing in shape and function. Also, there are many types of scanners, cameras and other digitization devices. It is important to choose the optimum device in order to digitize the materials properly and to facilitate use of the digitized materials. The thesis also explains what types of devices exist and how they differ. Each document is digitized differently depending on the form and type of material. The material stored in the archive has its value, which makes it worth keeping for as long as the document is needed or legally required. Also, by digitizing the materials, we need to provide additional storage space for the digital materials and we should think about long-term digital storage. In the rest of the world, as well as in Croatia, more and more effort is put in the digitization of archives. Despite the fact that digitization is not as fully developed as in other EU Member States, further work on digitization in Croatia could put it side by side to other European countries in the near future.

Ovaj se diplomski rad bavi problemima do kojih dolazi prilikom digitalizacije starih ruskih knjiga. Budući da starim knjigama prijeti opasnost od njihovog propadanja i uništavanja, veoma je važno da se na vrijeme krene s postupkom digitalizacije kako bi se one sačuvale barem u svom digitalnom obliku. Problemi do kojih dolazi prilikom OCR-a takvih starih knjiga vezani su uz loše stanje u kojem se knjige nalaze, ali i uz zastarjeli jezik kojim su one često pisane, a koji se danas u tom obliku više ne koristi. U radu se detaljno opisuje postupak digitalizacije i optičkog prepoznavanja znakova. U istraživačkom dijelu uspoređuju se dva različita programa za OCR na primjeru Ruske gramatike Mihaila Vasiljeviča Lomonosova, te se daju preporuke za provođenje uspješne digitalizacije starih knjiga. This graduate thesis deals with the problems that arise when digitizing old Russian books. Since old books are in jeopardy of their decay and destruction, it is very important to initialize the digitization process as soon as possible in order to preserve them, at least in their digital form. The problems with the OCR of such old books are related to the poor physical state of the books as well as to the use of obsolete language. This thesis describes in detail the procedure of digitization and optical character recognition. The research part compares two different OCR programs on the example of Russian grammar by Mikhail Vasilyevich Lomonosov, and gives recommendations for successful digitization of old books. В данной дипломной работе рассматриваются проблемы, возникающие при оцифровке старых русских книг. Оцифровка — преобразование текста, изображений, звука, движущихся изображений (фильмы и видео) или 3d объектов в цифровой формат. Основная причина оцифровки — защита и сохранение книг, находящихся под угрозой деградации, а также обеспечение широкой доступности книг в разных странах мира. Оцифровка состоит из 7 фаз: подбор материалов для оцифровки, оцифровка материалов, обработка и контроль качества, защита материалов в электронной среде, хранение и передача цифрового материала, просмотр и использование цифрового материала и сопровождение цифрового материала. Перед началом оцифровки необходимо определить предусмотренный бюджет и срок завершения проекта и решить, какие книги должны быть оцифрованы первыми. Книгу можно оцифровать с помощью цифровой камеры или сканера, а полученное изображение затем проходит через программу OCR. Наконец, оцифрованный материал должен быть защищен, сохранен и передан пользователям. Чтобы сделать процесс оцифровки максимально простым и быстрым, ученые разработали оптическое распознавание символов. Оптическое распознавание символов (OCR) — это технология, с помощью которой рукописи, печатные тексты и документы, записанные в цифровой форме, преобразуются в текстовые документы, которые можно обрабатывать. Существует большое количество коммерческих и бесплатных OCR программ. При выборе программы бюджет и срок завершения проекта являются самыми важными факторами. Фазы оптического распознавания символов: предыдущая обработка, анализ изображений, т. е. сегментация, распознавание символов и последующая обработка. После сканирования изображения необходимо устранить нежелательный шум, полученный пятнами на изображении, но без потери существенной информации, и нужно получить хороший контраст между текстом и фоном. В течение сегментации страница делится на текст, изображения и таблицы. Текст далее делится на строки, слова и символы. После этого программа OCR распознает символы на основе шаблонов и на основе свойств формы. Распознанные символы должны быть затем вновь собраны в полный текст, а в полученном тексте необходимо проверить наличие ошибок. Эта 76 проверка может быть выполнена вручную пользователем или с помощью встроенных словарей в рамках программы. Некоторые из наиболее распространенных ошибок в распознавании символов —невозможность распознать символ, замена двух символов, замена прописных и строчных букв, объединение двух слов, разделение одного слова на несколько частей или неправильно поставленная пунктуация. Точность результата оптического распознавания символов в наибольшей степени зависит от качества оригинала, так что точность старых текстов будет намного ниже, чем у более новых материалов. Точность оптического распознавания символов можно улучшить обучением, но это возможно только у некоторых программ OCR. При оцифровке старых книг проблема заключается в недостаточном контрасте между текстом и фоном из-за пожелтевших листов бумаги и выцветавшего текста и шрифтов, которые сегодня больше не используются. Кроме того, старые вариации правописания и устаревший словарный запас затрудняют контроль при оптической проверке текста. Большое количество старых русских книг написано на старославянском языке или на более старой версии русского языка и очень сильно отличаются от текстов, написанных на современном русском языке. При оптическом распознавании символов старых русских книг многие программы обнаружат проблемы со всеми словами, словоформами и правописанием, которые отличаются от современного стандартизированного русского языка. Таким образом, у многих OCR программы возникнут проблемы с распознаванием букв, которых больше нет в стандартном русском языке: „ѱ“, „ѯ“, „ω“, „ѵ“, „ѧ“, „φ“, „i“ и „ї“ и старых глагольных времен, падежей и склонений. В рамках этой дипломной работы было проведено исследование, сравнивающее две разные программы для оптического распознавания символов: Abbyy FineReader и Transkribus. Анализ проводился по Российской грамматике Михаила Васильевича Ломоносова, написанной в 1755 году. Abbyy FineReader — одна из наиболее широко используемых коммерческих OCR программ, разработанная российской компанией Abbyy. Ee использование было довольно простым. После анализа страницы, программа автоматически распознала все символы. У программы возникли проблемы с 77 распознаванием таблиц и изогнутых скобок при анализе, и в итоге удалось заметить большое количество неправильно идентифицированных символов. Transkribus является бесплатной платформой для автоматического распознавания, транслитерации и поиска исторических документов. Он является частью проекта READ (Распознавание и обогащение архивных документов), финансируемого Европейским Союзом. В Transkribus потребовалось больше времени для сегментации страницы, потому что программа не делила текст точно на строки и поэтому требовалась ручная сегментация. После этого было необходимо ввести расшифрованный текст первых 30 страниц для обучения модели, что не было проблемой, так как книга уже была в цифровом формате. В противном случае этот процесс потребовал бы намного больше времени. Через некоторое время команда Transkribus разработала модель распознавания символов, которая работала очень хорошо. Результаты обеих программ были проверены с помощью аналитических инструментов ISRI, которые показали, что точность результата программы Abbyy FineReader была только 56.48%, а программы Transkribus 97.60 %. Можно сделать вывод, что для оцифровки старых книг требуются специализированные программы, поскольку в классических программах OCR слишком много ошибок распознавания символов, и исправление этих ошибок займет слишком много времени. В России была признана необходимость оцифровки книг, поэтому многие российские библиотеки инициировали проекты оцифровки и русские книги сейчас доступны на различных веб-сайтах. Но нужно обратить внимание и на возможное нарушение авторских прав, которое иногда возникает при публикации книг в цифровом виде.

Očuvanje arhivskoga gradiva na duži vremenski rok kao i osiguravanje njegove stalne dostupnosti, kako u samim arhivima tako i na internetu putem suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, svim zainteresiranim osobama spadaju među glavne zadaće današnjih arhiva. Ove zadaće posebice dolaze do izražaja u suvremenoj digitalnoj okolini u kojoj korisnici informacija žele imati stalan i neograničen pristup svim vrstama sadržaja. U dugotrajnom očuvanju i dostupnosti arhivskoga gradiva značajnu ulogu između ostalog igraju i postupci poput mikrofilmiranja i digitalizacije analognog arhivskog gradiva. Ovaj rad istražuje i analizira razvoj u pristupu dugotrajnom očuvanju i dostupnosti arhivskoga gradiva u Njemačkom saveznom arhivu (Das Bundesarchiv). Rad se posebno fokusira na tendencije odustajanja od donedavno preferiranog postupka mikrofilmiranja u korist postupaka digitalizacije arhivskoga gradiva. Long-term preservation of archival holdings as well as making them accessible for all interested persons in the archival buildings and on the internet with help of contemporary information and communication technologies are the main tasks of modern archives. These tasks are especially important in contemporary digital environment where all users of information want to have permanent and unlimited access to all kind of contents. Procedures of microfilming and digitisation of analogue materials are very important for long-term preservation and accessibility of archival holdings. The aim of this thesis is to analyze the evolution of approach to long-term preservation and accessibility of archival holdings in The German Federal Archive (Das Bundesarchiv). The focus of this thesis is on the change in approach from recently preferred procedure of microfilming to procedure of digitalization of analogue archival holdings.

Heritage Live. Upravljanje baštinom uz pomoć informacijskih alata jest knjiga koja svima zainteresiranima za područje kulturne baštine daje pregled novih tehnologija koje pružaju mogućnosti za inovativne pristupe njezinoga prikupljanja, digitalizacije, obrade, pohrane, upravljanja, dugoročnog očuvanja i prezentacije. Knjiga se sastoji od devet cjelina. Nakon Predgovora i Uvoda slijede veće cjeline (I.) Digitalizacija, (II.) Podatkovne baze i hipermedijski katalozi, (III.) Virtualna restauracija i virtualna stvarnost, (IV.) Dizajn i izrada mrežnih mjesta kulturne baštine, (V.) Upravljanje e-dokumentima i e-zapisima, (VI.) Pohrana i dugoročno očuvanje e-gradiva, i (VII.) Mali rječnik englesko-hrvatsko-slovenskoga nazivlja.

Heritage Live. Upravljanje dediščine z informacijskimi orodji je knjiga, ki vsem interesnim skupinam za področje kulturne dediščine ponuja pregled novih tehnologij, ki zagotavljajo priložnosti za inovativne pristope zbiranja, digitalizacije, obdelave, shranjevanja, upravljanja, trajnega ohranjanja in predstavitve. Knjigo sestavlja sedam poglavij. Poglavjema Predgovor in Uvod sledijo osrednja poglavlja, kot so (I). Digitalizacija, (II.) Podatkovne baze in hipermedijski katalogi, (III.) Virtualno restavriranje in virtualna resničnost, (IV.) Oblikovanje in izdelava spletnih mest za kulturno dediščino, (V.) Upravljanje e-dokumentov in e-zapisov, (VI.) Shranjevanje in trajno ohranjanje e-gradiva ter (VII.) Mali angleško-hrvaško-slovenski terminološki slovar in stvarno kazalo.

Monografija "INFuture2007: The Future of Information Sciences - Digital Information and Heritage"

Digitalizacija starohrvatskih tekstova pokrenuta je u sklopu projekta “ Starohrvatski rječnik” radi izrade rječnika u kojem bi se leksikografski opisao leksik najstarijih razdoblja hrvatske pismenosti na hrvatskom jeziku (od prvih zapisa do konca 15. stoljeća). Postupci u digitalizaciji starohrvatskih tekstova složeniji su od digitalizacije suvremenih tekstova, ne samo zato što je riječ uglavnom o rukopisnoj neautorskoj građi nego i zato što se prikupljena staročakavska/staroštokavska građa, izvorno pisana trima pismima, mora najprije kritički obraditi. Hrvatski srednjovjekovni tekstovi objavljuju se od 19. stoljeća do danas na različite načine (snimka, prijepis, transliteracija, transkripcija) i ta su izdanja različite kvalitete. Osim toga, neki tekstovi koji bi mogli postati dio korpusa do danas nisu objavljeni. U radu je predstavljena struktura korpusa, glavni problemi i načela u obradi i oblikovanju korpusa.