Search

Arhivsko gradivo organizacija civilnog društva često se nalazi u neorganiziranom stanju. Ali još je veći problem takvog gradiva njegov stalan nedostatak vidljivosti. Za razliku od javnih arhiva, koji predstavljaju javne institucije u dotičnoj stvari, akteri organizacija civilnog društva nemaju institucionalnu podršku i često djeluju sa oskudnim resursima. Zahvaljujući toj činjenici, oni su potencijalno fleksibilniji i naginju kreativnim rješenjima, osobito u upotrebi novih tehnologija (primjerice, open source digitalni repozitoriji). Nadalje, za razliku od javnih institucija, oni su prisiljeni uvijek promovirati svoje aktivnosti i misiju kao dio zadobivanja društvene i političke legitimacije. Praksa uspostavljanja community arhiva u Hrvatskoj još je u testnoj fazi. Jedan primjer gradiva koje je stvorila određena zajednica zbirka je fotografija nastala za potrebe grafičkog uređivanja časopisa ARkzin, koji je nastao iz Antiratne kampanje Hrvatske, i kasnije postao nezavisan časopis koji je pokrivao čitav spektar tema: ljudska prava, rat i ratni zločini, politika, medijska teorija, umjetnost, nove tehnologije. Fotografi, čije se fotografije nalaze u zbirci, mogu se podijeliti na profesionalne i amaterske, s tim da su profesionalni danas poznati hrvatski fotografi i umjetnici. Također se mogu podijeliti na fotografe koji su bili aktivni prije devedesetih, i radili za različite novine, te mlađu generaciju koja se formirala početkom devedesetih godina. Broj komada je oko 1500, i većina njih bila je u neorganiziranom stanju, rasuta, te bez identifikacijskih oznaka. Gradivo je trenutno smješteno u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću, gdje je primljeno od glavnog urednika časopisa. U prepoznavanju fotografija, kao preduvjetu za klasifikaciju, korišteno je nekoliko metoda: po postojećim oznakama, po sličnosti entiteta za fotografijama, po tipu papira i serijskim brojevima na poleđini fotografije, uz pomoć različitih osobama koje su upoznate sa tematikom: autora, aktivista, novinara, različitih stručnjaka itd. Kako pravni status vlasništva nad kolekcijom nije jasan, predlaže se model zajedničkog dobra. Ovaj model također podražava vidljivost zajednica proizašlih iz ARK-a i njihovih aktivnosti.

Od kraja 2012. godine sustavno se sređuje gradivo Antiratne kampanje Hrvatske. Nakon sređivanja ovog fonda slijedi digitalizacija i stvaranje obavijesnih pomagala. Kako se gradivo nastoji učiniti maksimalno dostupnim javnosti, svi digitalni objekti i opisi stavljaju se na platformu ICA AtoM, koja predstavlja osnovu digitalnog arhiva. Završetkom ovog projekta i njegovom javnom prezentacijom, otvara se Arhiv za ljudska prava pri Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću. U radu se opisuje proces sređivanja gradiva, njegove digitalizacije, prilagodbe i prijevoda programa ICA AtoM, te izazove i probleme koji prate sve faze ovog procesa, s posebnim naglaskom na rad u aplikaciji ICA AtoM.