Search

Poznato je da su posljedice oštećenja sluha na jezični razvoj djeteta značajne pa se i u čitanju učenici s oštećenjem sluha susreću s velikim preprekama. Istraživanjem smo ispitali uspješnost 54 učenika s oštećenjem sluha u rješavanju zadataka razumijevanja čitanja i vremena potrebnog za rješavanje tih zadataka, te nastojali utvrditi razlike u rješavanju zadataka s obzirom na kategoriju pitanja (neposredna i posredna). Ispitali smo, također, postoji li razlika u ukupnoj točnosti i vremenu rješavanja zadataka te uspješnosti odgovora na različite vrste pitanja s obzirom na dob sudionika (polaznici osnovnih i srednjih škola) te pripadnost ispitanika različitim obrazovnim kontekstima (redovna i posebna škola). Ispitni materijal činilo je 20 kratkih tekstova te ukupno 42 vezana pitanja višestrukog izbora. Postignuća učenika sa značajnim oštećenjem sluha u čitanju s razumijevanjem bila su vrlo niska. Odgovori na neposredni tip pitanja bili su bolji u odnosu na one posrednog tipa, ukazujući na neadekvatnu usvojenost složenijih čitalačkih vještina i strategija u ovih učenika. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u odnosu na vrijeme rješavanja zadataka, na ukupnu točnost te točnost rješavanja pojedine kategorije pitanja (posredna, neposredna) kod ispitanika različitih dobi. Tip obrazovnog konteksta pokazao se značajnim faktorom, ukazujući da su učenici u posebnim školama postigli značajno lošije rezultate na svim ispitanim varijablama, osim vremena rješavanja, u odnosu na svoje vršnjake s oštećenjem sluha u redovnim školama. Može se pretpostaviti da bi učenicima u posebnim školama trebalo još više poticaja za napredak u vještinama pismenosti, npr. izvannastavnim jezičnim programima. Sveukupno razumijevanje pročitanog učenika s oštećenjem sluha je na niskoj razini, posebno kad se zahtijeva zaključivanje. Potrebno je razvijati određene strategije koje bi pridonijele višoj razini razumijevanja čitanja u gluhih i nagluhih osoba., Due to the fact that substantial hearing losses adversely affects spoken language development, students with such losses often struggle with reading skills. This study was aimed at assessing performance of 54 students on reading comprehension tasks and amount of time needed to complete them as well as determining any differences in performance on two types of reading comprehension tasks (literal and inferential) as a function of participants' age and educational placement. Despite very poor reading comprehension achievement of students with hearing loss, performance on literal types of questions was better compared to scores on inferential questions, suggesting inadequate higher reading comprehension skills and metacognitive reading strategies in this population. Although statistically significant age differences have not been determined, educational context has been found to be important. Students with hearing loss attending special schools for the deaf had significantly lower overall reading comprehension scores as well as poorer performance on both literal and inferential reading comprehension question categories compared to their peers attending mainstream schools, suggesting that special education context might not provide adequate support for higher literacy skills development in this population. Overall, reading comprehension skills of students with hearing loss are at a low level, especially in tasks requiring inferencing, indicating a need for explicit teaching of strategies that would support the development of reading comprehension skills in this population.

Poznato je da su posljedice oštećenja sluha na jezični razvoj djeteta značajne pa se tako i u čitanju učenici s oštećenjem sluha susreću s velikim preprekama. Ovim se istraživanjem željela ispitati uspješnost 54 učenika s oštećenjem sluha u rješavanju zadataka razumijevanja čitanja i vremena potrebnog za rješavanje tih zadataka te utvrditi razlike u rješavanju zadataka s obzirom na kategoriju pitanja (neposredna i posredna). Također se željelo ispitati postoji li razlika u ukupnoj točnosti i vremenu rješavanja zadataka te uspješnosti odgovora na različite vrste pitanja s obzirom na dob sudionika (polaznici osnovnih i srednjih škola) te pripadnost ispitanika različitim obrazovnim kontekstima (redovna i posebnaškola). Ispitni materijal sačinjavalo je 20 kratkih tekstova te ukupno 42 vezana pitanja višestrukog izbora. Postignuća učenika sa značajnim oštećenjem sluha u čitanju s razumijevanjem bila su vrlo niska. Odgovori na neposredni tip pitanja bili su bolji u odnosu na one posrednog tipa, ukazujući na neadvekvatnu usvojenost složenijih čitalačkih vještina i strategija ovih učenika. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u odnosu na vrijeme rješavanja zadataka, na ukupnu točnost te točnost rješavanja pojedine kategorije pitanja (posredna, neposredna) kod ispitanika različitih dobi. Tip obrazovnog konteksta pokazao se značajnim faktorom, ukazujući da su učenici u posebnim školama postigli značajno lošije rezultate na svim ispitanim varijablama, osim vremena rješavanja, u odnosu na svoje vršnjake s oštećenjem sluha u redovnim školama. Može se pretpostaviti da bi učenicima u posebnim školama trebalo još više poticaja za napredak u vještinama pismenosti, npr. izvannastavnim jezičnim programima. Sveukupno razumijevanje pročitanog učenika s oštećenjem sluha je na niskoj razini, posebno kad se zahtijeva zaključivanje. Potrebno je razvijati određene strategije koje bi pridonijele višoj razini razumijevanja čitanja u gluhih i nagluhih osoba.