Search

Bosiljak, O. basilicum, kao važna ljekovita i začinska biljna vrsta koristi se u čitavom svijetu. Unutar vrste postoji veliki broj morfološki različitih kultivara, kao i kultivara različitog kemijskog sastava. U svrhu analize morfološke raznolikosti i utvrđivanja morfotipova, 97 primki bosiljka, iz Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja, Zavoda za sjemenarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, opisano je na temelju 27 morfoloških svojstava po UPOV listi deskriptora. Analizom skupina, temeljenoj na matrici fenotipske udaljenosti, otkriveno je postojanje šest jasno odijeljenih skupina koje predstavljaju različite morfotipove: Salatnolisni, Sitnolisni, 'Pravi', Ljubičasti (A), Ljubičasti (B) i Ljubičasti (C) bosiljak. Dijagram Neighbour-net na temelju iste matrice udaljenosti omogućio je dobar prikaz naizgled proturječnih podataka, a čiji je uzrok postojanje primki koje su nastale križanjem fenotipski vrlo različitih roditelja. Dobiveni rezultati služiti će razvrstavanju postojećih primki bosiljka u morfotipove, lakšem upravljanju germplazmom te kao ishodišni materijal u daljnjem oplemenjivačkom radu i kreaciji novih kultivara.

Deset primki bosiljka (Ocimum spp.) iz Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja Zavoda za sjemenarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uključeno je u pokus sa svrhom analiziranja morfoloških i agronomskih svojstava. Tijekom pokusa praćena su sljedeća morfološka svojstva: boja lista, veličina lista, naboranost lisne plojke, nazubljenost ruba lista, te boja cvijeta. Od agronomskih svojstava mjerena su sljedeća svojstva: visina stabljike, broj grana po biljci, masa svježe stabljike, masa svježeg korijena, masa svježeg lista, masa suhe stabljike, masa suhog korijena te masa suhog lista. Primijećena je velika varijabilnost morfoloških svojstava između primki. Znatno su varirala i sva agronomska svojstva osim visine stabljike i broja grana po biljci. Masa suhog lista po biljci se kretala od 6.56 g (Ocimum basilicum 'Dark Opal') do 17.86 g (Ocimum basilicum var. difforme).

Bosiljak je stoljećima vrlo cijenjena aromatična, ljekovita i medonosna biljka. Danas se uglavnom koristi kao začin - sušena stabljika s listovima i kao eterično ulje, u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, tradicionalnoj medicini i kao ukrasna biljka. Od svih vrsta roda Ocimum najveću ekonomsku važnost ima vrsta Ocimum basilici. Bosiljak je zeljasta, jednogodišnja biljka. Stablo je razgranato, u obliku grma. Zahtijeva plodna, topla tla, ali se uzgaja i na siromašnijim tlima mediterana kao višegodišnja biljka jer ne podnosi niske temperature. Cilj ovih oplemenjivačkih i sjemenarskih istraživanja usmjeren je ka povećanju udjela lisne mase u masi suhe biljke jer je to najvažnije svojstvo utvrđivanja prinosa bosiljka, nakon eteričnog ulja.

U pokus je bilo uključeno trideset primki bosiljka iz kolekcije Hrvatske banke biljnih gena, i to: šest vrsta (O.basilicum L., O. americanum L., O. x citriodorum L., O. minimum L., O. gratissimum L. i O. tenuiflorum L.) te šest varijeteta odnosno kultivara vrste O. basilicum L. (var. basilicum L. cv. Genovese, var. basilicum L. cv. Sweet Basil, var. difforme Benth., var. purpurascens Benth., var. thyrsiflorum (L.) Benth. te cv. Dark Opal ). Cilj rada bio je proučiti botanička svojstva primki bosiljka, izraditi listu deskriptora za bosiljak, utvrditi varijabilnost proučavanih svojstava, izračunati fenotipsku udaljenost između primki i svrstati ih u skupine te utvrditi naperspektivnije primke za upotrebu u ukrasne svrhe. Na osnovu praćenih morfoloških svojstava izrađena je lista deskriptora za bosiljak koja se pokazala prikladnom jer su se na temelju nje mogle potpuno identificirati sve primke u pokusu. Temeljem izračunatog Shannonovog indeksa fenotipske raznolikosti (H0) zabilježena je maksimalna raznolikost za svojstvo broj cvatova. H0 veći od prosječnog utvrđen je i za druga svojstva koja imaju važnu ulogu u određivanju estetskih kvaliteta ukrasnog bilja kao što su kompaktnost i visina biljke, oblik i boja lista, boja cvijeta i pricvjetnog lista te miris biljke. Obje korištene metode klaster analize (UPGMA i Neighbor joining) dale su, što su potvrdili rezultati Mantelovog testa i Bootstrap analize, dobar prikaz izvornih podataka. Korištenjem isključivo morfololoških svojstava postignuto je grupiranje primki bosiljka koje se u velikoj mjeri podudaralo s rezultatima genetske analize. Provedena klaster analiza potvrdila je postojeću sistematiku roda Ocimum odnosno očekivanu izdvojenost O. tenuiflorum od ostalih primki u pokusu budući da ova vrsta spada u drugi podrod, te izdvojenost vrste O. gratissimum koja se ubraja u drugu sekciju od ostalih primki u pokusu. Prema procjeni estetskih kvaliteta izdvojeno je 9 primki bosiljka za daljnji oplemenjivački rad i upotrebu kao ukrasne biljke.

Deset primki bosiljka (Ocimum spp.) Hrvatske banke biljnih gena je uključeno u pokus sa svrhom analiziranja morfoloških i agronomskih svojstava. Primijećena je velika varijabilnost morfoloških svojstava između primki. Znatno su varirala i sva agronomska svojstva osim visine stabljike i broja grana po biljci. Masa suhog lista po biljci se kretala od 6.56 g (O. b. cv. 'Dark Opal' iz Slovačke) do 17.86 g (O. b. var difforme iz Njemačke).