Search

Cilj je ovog istraživanja prikazati političko-geografski razvoj prostora hrvatskog Podunavlja tijekom povijesti, kao i kontekstualizirati uzroke i posljedice graničnih mijena na razvoj hrvatske državnosti s posebnim naglaskom na narodnosni sastav stanovništva i suvremeni granični spor Hrvatske i Srbije na Dunavu. Istraživanje je provedeno analizom literature, kao i kartografskih prikaza uz usporedbu demografskih podataka nakon promjene uloge granice na Dunavu kao važnog dokaza uloge političko-geografskih čimbenika na promjene narodnosnog sastava. Rezultati istraživanja pokazali su kako je granica u hrvatskom Podunavlju bila podvrgnuta brojnim političko-geografskim čimbenicima koji su je pomicali, osobito u pravcu zapada. Također, promijenjena uloga Dunava kao državne granice od 1990., između Hrvatske i Srbije, uz poticaj velikosrpske agresije, utjecala je na promjenu narodnosnog sastava lijeve i desne obale Dunava. Nadalje, osobit poticaj rješavaju graničnog spora Hrvatske i Srbije bilateralnim putem može dati Međunarodni sud pravde, koji u svojoj praksi teži učvršćivanju granične crte na rijekama. The goal of this research is to show the political and geographical development of the Croatian Danube Region throughout the history as well as to contextualize causes and consequences of the change of the border which influenced the development of national sovereignty of Croatia. What is more, the emphasis is put on ethnic composition and on the contemporary Croatia-Serbia border dispute on the Danube river. The research was carried out through the analysis of the literature and cartographic representations alongside with the comparison of the demographic data after the change of the border’s role on Danube which serve as important evidence of how strong the political and geographical factors that had an influence on the border in Croatian Danube Region were. The results of this research show that the border in Croatian Danube Region was subjected to many political and geographical factors which moved the state line westward. Moreover, the Danube’s changed role as border since 1990 between Croatia and Serbia, encouraged by the Serbian aggression, had an influence on the ethnic composition on both sides of the river Danube. Furthermore, the International Court of Justice, which in its practice seeks to determine the border line on rivers, can encourage the two countries to settle their border dispute bilaterally.