1. Narodna štediona d.d. Križevci (1898.–1948.)
- Author
-
Siniša Lajnert
- Subjects
Narodna štediona d.d. Križevci, ustroj, bilanca, dobitak i gubitak, dioničari, likvidacija, 1898.–1948 ,Narodna štediona d.d. Križevci ,structure ,balance ,profit and loss ,stockholders ,liquidation ,1898–1948 ,ustroj ,bilanca ,dobitak i gubitak ,dioničari ,likvidacija ,1898.–1948 - Abstract
U članku su obrađeni ustroj, poslovanje i likvidacija Narodne štedione d.d. Križevci u razdoblju od 1898. godine, kada je Štediona osnovana, pa do 1948. godine, kada je završena njezina likvidacija. U skladu sa svojim pravilima, obavljala je poslove koji su potpadali u djelokrug štediona. Za društvene aktivnosti zaduženi su bili glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Narodna štediona kupila je ciglanu od Nikole Grahora 1916. godine, koja je djelovala pod nazivom Ciglana Narodne štedione d.d. Križevci. U početku su Ciglana i Štediona poslovale odvojeno, no njihovo se poslovanje kasnije združilo i bilo je vođeno u zajedničkom knjigovodstvu. Narodna štediona ostvarivala je dobit sve do Velike gospodarske krize, zbog koje je 1933. godine prvi put poslovala s gubitkom. Kriza je imala osobito negativan učinak na novčarske zavode, čiju su klijentelu uglavnom činili zemljoradnici (seljaci). Posljedice Velike gospodarske krize bile su uočljive i u Ciglani. Naime, osiromašeni seljaci nisu imali platežnu moć za kupovinu ciglarske robe. Zbog nedostatka novaca i trošnosti kružne peći, Narodna štediona bila je 1935. godine primorana obustaviti rad Ciglane. Budući da nije postojao nijedan uvjet za njezin daljnji rad i budući da se provodila planska likvidacija privatnih novčarskih zavoda, Narodnoj štedioni bila je 1946. godine određena likvidacija, koja je dovršena 1948. godine., This article elaborates on the structure, business operations, and liquidation of the Narodna štediona d.d. Križevci savings bank in the period from 1898, when it was founded, to 1948, when its liquidation was completed. In accordance with its rules, the savings bank performed activities that were in the scope of savings banks activities. The General Assembly, the Directorate and the Supervisory Board were in charge of social activities. In 1916, the savings bank bought a brickyard from Nikola Grahor, which then operated under the name Ciglana Narodne štedione d.d. Križevci. Initially, the brickyard and the savings bank operated separately, but their business operations later merged and they engaged in joint bookkeeping. Narodna štediona was gaining profits up until the Great Depression, due to which, it for the first time operated with a loss in 1993. The Great Depression had an especially negative effect on monetary institutes, whose clientele was mostly made up of farmers (peasants). The consequences of the Great Depression were also evident in the brickyard. In fact, the impoverished peasants did not have the purchasing power to buy brick goods. Due to lack of money and the deteriorating nature of circular kiln, Narodna štediona was forced to completely stop production in the brickyard in 1935. Since there were no conditions to continue its business operations, and since the planned liquidation of private monetary institutes was carried out, in 1946, Narodna štediona went into liquidation, which was completed in 1948.
- Published
- 2019