Search

Cilj istraživanja jest utvrditi povezanost između internaliziranih problema adolescenata i čimbenika školskog okruženja. U istraživanju je sudjelovalo 305 učenika iz srednjih škola Krapinsko–zagorske županije i Pule. Rezultati govore da mladići koji imaju više internaliziranih problema imaju i lošiju ocjenu iz matematike, manje povjerenje u prijatelje, lošiju komunikaciju s njima, otuđeniji su od njih te imaju manju privrženost školi. Kod djevojaka su internalizirani problemi pozitivno povezani s otuđenosti od prijatelja, a negativno s ocjenom iz matematike, ukupnim školskim uspjehom, povjerenjem u prijatelje te privrženosti školi. Ukupnom objašnjenju varijance pojedinih internaliziranih problema najviše doprinose dimenzije privrženosti prijateljima i privrženost školi. Rezultati istraživanja mogu služiti kao polazište za edukaciju stručnog osoblja škole te razvoj preventivnih programa usmjerenih promoviranju mentalnog zdravlja adolescenata.

Cilj ovog rada bio je ispitati u kakvom su odnosu uznemiravanje i nasilje doživljeno na internetu, slika o sebi te odnos s roditeljima i vršnjacima. Istraživanje je provedeno u tri osnovne škole na N = 162 učenika. U kategoriju žrtva svrstano je 17.9% sudionika istraživanja dok je 12.3% sudionika bilo u kategoriji nasilnik i žrtva/nasilnik. U kategoriji neuključeni u nasilje preko interneta bilo je 69.9% sudionika. Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoje razlike u samopoštovanju kod sudionika različite uključenosti u nasilje preko interneta. No, razlike su pronađene u privrženosti između različitih kategorija uključenosti u nasilje, gdje su neuključeni u nasilje privrženiji majci, ocu i vršnjacima nego li uključeni u nasilje. Utvrđeno je da ne postoje spolne razlike s obzirom na uloge u uključenosti u nasilje preko interneta. Pokazalo se da dječaci imaju više samopoštovanja od djevojčica. Što se tiče privrženosti, spolne razlike su dobivene samo u privrženosti vršnjacima, tako da su djevojčice privrženije vršnjacima nego li dječaci. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su kako je doživljavanje nasilja preko interneta pozitivan prediktor činjenja nasilja preko interneta. The aim of this study was to investigate the relationship between harassment and violence experienced on the Internet, self-image and relationship with parents and peers. The study was conducted in three primary schools on a sample of N = 162 students. In the victim category there were 17.9% of the survey participants while 12.3% of the participants were in the bully and bully/victim category. The category of uninvolved in cyberbullying consists of 69.9% participants. The results showed that there are no differences in self-esteem between participants different involvement in cyberbullying. However, differences were found in the attachment between the different categories of involvement in cyberbullying. Uninvolved in cyberbullying are more attached to mother, father and peers than participants involved in cyberbullying. It was determined that there are no gender differences relating to the roles of the involvement in cyberbullying. It turned out that boys have higher self-esteem than girls. As for the attachment, gender differences were obtained only in the attachment peers, so that the girls are more attached to their peers than boys. Results of hierarchical regression analysis showed that cyber-victimization is a positive predictor of cyberbullying.