Search

U radu se analizira novi legislativni okvir uređenja kazališne politike i kazališne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te su predstavljene novine i najbitniji elementi osnivanja, statusa, ustrojstva, upravljanja i financiranja kazališta, kao i novo uređenje radno-pravnog položaja kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika u kazalištima, posebice javnim kazalištima. Rad ima za cilj ukazati na nedostatke u novoj kazališnoj regulativi koji se mogu reflektirati i na kazališnu poslovnu praksu, kao i naznačiti pravce moguće izmjene i dopune sada važećih rješenja kojima bi se doprinijelo jasnoći i cjelovitosti pravnog normiranja kazališne djelatnosti, pravnoj sigurnosti i jasnom pružanju optimalnih mogućnosti za realizaciju kazališnih umjetničkih projekata. Posebice su detektirani potrebni pomaci u regulaciji sastava i ovlaštenja kazališnih vijeća, koja se ponovno implementiraju u Zakonu o kazalištima iz 2023. kao spona između osnivača i samog kazališta, s takvim upravljačkim funkcijama koje i dalje omogućavaju politički utjecaj na kadrovsku politiku, upravljanje i djelovanje kazališta, ne samo u poslovnom nego indirektno i na umjetničkom planu., The paper analyzes the new legislative framework regulating theater policy and theater activities in the Republic of Croatia, and presents the novelties and the most important elements of the establishment, status, organization, management and financing of theaters, as well as the new regulation of the labor-legal position of theater artists and other theater workers in theaters, especially public theaters. The aim of the paper is to point out the shortcomings in the new theater regulations that can be reflected in the theater business practice, as well as to indicate the directions of possible changes and additions to the currently valid solutions that would contribute to the clarity and completeness of the legal regulation of theater activity, legal certainty and the clear provision of optimal possibilities for the realization of theatrical art projects. In particular, necessary changes were detected in the regulation of the composition and powers of theater councils, which are re-implemented in the Act on Theaters from 2023 as a link between the founder and the theater itself, with such management functions that continue to enable political influence on the personnel policy, management and operation of the theater, not only in business, but also indirectly in the artistic field.

U ovom radu analizira se adekvatnost postojećeg pravnog okvira u području kulture odnosno uređenja statusa, upravljanja i financiranja javnih ustanova u kulturi, posebice onih koje nisu regulirane posebnim zakonima. Namjera je bila u ovom radu ukazati na moguće nedostatke u postojećoj regulativi i samoregulativi, te predložiti potencijalna unaprjeđenja pravne regulative, sve u cilju uspostavljanja modernog normativnog okvira za poboljšanje uvjeta upravljanja i financiranja javnih ustanova u kulturi u Republici Hrvatskoj. Posebno se ukazuje na poziciju i ovlasti kulturnih vijeća kao tijela koja imaju važnu ulogu o odlučivanju o dodjeli financijskih proračunskih sredstava kulturnim projektima, kao primjer suvremene kulturne politike. Međutim, u njihovu radu postoji mogućnost nastanka sukoba interesa s obzirom na disproporciju njihova statusa u kulturnom području, te je nužno stvoriti odgovarajuća legislativna rješenja koja će otkloniti mogućnost zloupotreba pozicija odnosno interesnog subjektivnog postupanja kod raspolaganja javnim sredstvima za javne potrebe u kulturi. Osnivanjem kulturnih vijeća, kulturna politika Republike Hrvatske prati načela suvremene kulturne politike pri čemu se odlučivanje i suodlučivanje o pitanjima o kulturi decentralizira i usmjerava na razine jedinica lokalne i regionalne uprave: županije, gradove ili općine, uz uvođenje različitih modaliteta sudioničkog upravljanja, uključujući osnivanje kulturnih vijeća. U ovom radu ukazujemo na određene zakonske manjkavosti i u tom smislu potrebu daljnjeg noveliranja propisa, te navodimo rješenja koja se nadovezuju na zakonske odredbe, a trebaju biti sadržana u aktima o osnivanju, statutima i drugim općim aktima samih ustanova u kulturi., This paper analyzes the adequacy of the existing legal framework in the field of culture, i.e. the regulation of the status, management, and financing of public cultural institutions, especially those that are not regulated by special laws. The intention of this paper was to point out possible shortcomings in the existing regulation and self-regulation and to propose potential improvements to the legal regulation, all with the aim of establishing a modern normative framework for improving the conditions of management and financing of public cultural institutions in the Republic of Croatia. The position and powers of cultural councils as bodies that have an important role in deciding on the allocation of financial budget resources to cultural projects, as an example of contemporary cultural policy, are particularly pointed out. However, in their work, there is a possibility of a conflict of interest due to the disproportion of their status in the cultural field, and it is necessary to create appropriate legislative solutions that will eliminate the possibility of abuse of positions, i.e. interest-based subjective treatment when disposing of public funds for public needs in culture. By establishing cultural councils, the cultural policy of the Republic of Croatia follows the principles of contemporary cultural policy, whereby decision-making and co-decision-making on cultural issues are decentralized and directed to the levels of local and regional administration units: counties, cities, or municipalities, with the introduction of various modalities of participatory management, including the establishment of cultural Council. In this paper, we point out certain legal deficiencies and, in this sense, the need for further amendments to the regulations, and we list solutions that follow from the legal provisions and should be contained in the founding acts, statutes and other general documents of the cultural institutions themselves.

Autor u radu pregledno analizira pravni okvir međunarodnog, europskog i hrvatskog sportskog prava, kao podlogu za izradu strategija razvoja sporta na nacionalnoj razini i razini lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. U okviru rasprave o ovoj temi upućuje se na referentne odredbe revidiranog Zakona o sportu i kao i na svrhu i ciljeve novog Nacionalnog programa športa 2019. ­ 2026. U radu se finalno istražuju strateški dokumenti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj u području razvoja sporta i sportske rekreacije, te ukazuje na potrebe nove zakonske i strategijske podloge na nacionalnoj razini., The author clearly analyzes the legal framework of international, European and Croatian sports law, as a basis for the development of sports development strategies at the level of local self­government in the Republic of Croatia. As part of the discussion on this topic, insight is given into the reference provisions of the revised Law on Sports and as well as the purpose and goals of the new National Sports Program 2019­2026. The paper finally explores the strategic documents of local and regional self­government units in the Republic of Croatia in the field of sports development and sports recreation, and points to the needs of a new legal and strategic basis at the national level

Ničnost znamke v sodobnem pravu intelektualne lastnine Republike Hrvaške ter Bosne in Hercegovine Z registracijo znamke pridobi imetnik znamke izključno pravico do uporabe znamke, dokler ne nastopi z zakonom predpisan razlog za njeno prenehanje. Med razlogi za prenehanje znamke se nahaja tudi razglasitev ničnosti registracije znamke, ki ga je treba zaradi določenih posebnosti obravnavati ločeno od drugih razlogov za prenehanje. Avtor v prispevku primerjalnopravno prikaže ureditev instituta ničnosti znamke v sodobnem hrvaškem pravu ter pravu Bosne in Hercegovine. Postopek za razglasitev ničnosti znamke odpira številna vprašanja, na katera skuša avtor ustrezno odgovoriti, rešitve pa so uporabljive in koristne tudi za prakso. Trademark registration gives its proprietor an exclusive right to use his trademark until its cessation. The reasons for the cessation of trademark are provided by the law. Legal reason for the cessation of trademark is also nullity, a reason which should be dealt separately from other reasons because of its special attributes. Author presents and compares the regulations of trademark nullity in the modem law of Croatia and Bosnia and Herzegovina. Due to several open legal questions which arise during the procedure for the declaration of trademark nullity, author attempts to give adequate answers which are also applicable and helpful for the practice.

U ovom radu autor pažnju posvećuje posebnim kategorijama žigova – dobro poznatim i čuvenim žigovima. Uz pobliže označavanje i definiranje ovih vrsta žigova, daje se vrlo precizna analiza kriterija razlikovanja čuvenih žigova od drugih običnih žigova, uz usporednopravni pregled. U nastavku teksta raspravljeni su izvori žigovnog prava koji uređuju pitanja u svezi s poznatim žigovima, a posebice izvori međunarodnopravne razine – Pariška konvencija i TRIPS. Nadalje, dat je pregled rješenja na ovom području u hrvatskom žigovnom pravu, s akcentom na recentni Zakon o žigu iz 2003. Konačno, predstavljeni su posebni modaliteti zaštite čuvenih žigova, i to rješenja iz žigovnog prava, prava suzbijanja nelojalne utakmice i općih pravila građanskog prava.

Ljudi se svakodnevno susreću s donošenjem raznih financijskih odluka kao što su krediti, štednja, i osiguranja. Ako su takve financijske odluke pogrešno donesene, one mogu imati utjecaj na samu kvalitetu života pojedinca i ostatka obitelji. Stoga, da bi se uspješno upravljalo vlastitim financijama potrebno je financijski opismenjavati sve skupine građana u Republici Hrvatskoj kako bi stekli financijske kompetencije koje su danas postale nužne za život. Provjera financijske pismenosti sastoji se od provjere stupnja informiranosti, financijskog ponašanja, stavova i uvjerenja te konkretnog financijskog znanja. S obzirom da je vlada Republike Hrvatske 2015.godine ustanovila nisku razinu financijske pismenosti građana u usporedbi sa ostalim članicama EU, ukazala se potreba za provođenjem projekta financijskog opismenjavanja koji je trajao od 2015. do 2020. godine te se očekuje i daljnja provedba u periodu od 2021. do 2026.godine. Ako financijsko opismenjavanje promatramo kao projekt, važno je utvrditi pojedine grupe procesa koje su se provodile, kako bi se mogla ustanoviti njegova učinkovitost. Na tom tragu, ovaj rad sadrži teorijsku osnovu upravljanja projektima i grupama procesa projekta koja služi za bolje razumijevanje i analiziranje provedenog projekta financijskog opismenjavanja u Republici Hrvatskoj, a sve s ciljem dobivanja uvida o mogućim preporukama za unaprjeđenje budućih projekata financijskog opismenjavanja., People are faced daily with making various financial decisions such as loans, savings, and insurance. If such financial decisions are made wrong, they can have an impact on the quality of life of the individual and the rest of the family. Therefore, to successfully manage one’s finances, it is necessary to financially literate all groups of citizens in the Republic of Croatia to acquire financial competencies that have become necessary for life today. The financial literacy test checks the level of information, financial behavior, attitudes and beliefs, and specific financial knowledge. Given that the Government of the Republic of Croatia 2015 established a low level of financial literacy of citizens compared to other EU members, there is a need to implement a financial literacy project that lasted from 2015 to 2020 and further implementation is expected in the period from 2021 to 2026. If we view financial literacy as a project, it is important to identify the individual process groups of the project that have been implemented, to establish its effectiveness. On this track, this paper contains a theoretical basis for project management and project management process groups that better understand and analyze the already implemented financial literacy project in the Republic of Croatia, all to gain insight into possible recommendations for improving future financial literacy projects.

Pandemija COVID-19 nanosi štetu u psihosocijalnom i materijalnom smislu u gotovo dvije godine svog trajanja u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Epidemiološke restrikcije i nedostatak vremena za predaju zahtjeva i korištenje usluga javne uprave klasičnim putem, prisilile su građane da u većoj mjeri koriste dostupne e-usluge te, s druge strane, potaknule davatelje usluga da ih unaprijede. Je li proces digitalne transformacije pri kraju i je li pandemija COVID-19 na to utjecala i kako, pitanja su kojima se bavim u ovom radu. Digitalna transformacija širok je pojam koji se može promatrati vertikalno i horizontalno. Sama digitalna transformacija može biti potpuna i parcijalna, ovisno o stupnju radnji i procesa koji se transformiraju. Pri digitalnim uslugama poželjnija je, s obzirom na profil korisnika, parcijalna transformacija. Vertikalan proces transformacije je potaknut ‘’odozgo’’ i ta vrsta transformacije je u fokusu ovog rada. Hipoteza ovog rada jest da je pandemija COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, za Hrvatsku bila utoliko pozitivna da su građani silom prilika više koristili elektronske usluge koje im pruža javna uprava. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2014. postavljen je zakonodavni okvir koji međutim, nije u praksi nije naišao na dovoljnu responsibilnost građana da bi u potpunosti zaživio. Desk metodom odnosno prikupljenim statističkim podacima od Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) dolazim do rezultata o ulozi pandemije na korištenje e- usluga državne uprave

Ratifikacijom Europskog ugovora 2013., odnosno, službenim ulaskom u europsku zajednicu kao tada 28. punopravna članica, Hrvatska se obvezala da će uvesti euro kao svoju službenu valutu. Godina 2017. je bila godina kada je Hrvatska i službeno ispunila sve kriterije konvergencije, poznate i kao kriteriji iz Maastrichta te tako u ljeto 2020. godine ušla u tzv. čekaonicu za euro – Europski tečajni mehanizam ERM II. Hrvatska je od svog nastanka uvijek bila vezana za najsnažniju europsku valutu, nekada je to bila njemačka marka a danas je to euro i kao takva je doživjela svakakve valutne volatilnosti. Cilj ovog rada je istaknuti i pojasniti koje su to najvažnije koristi i troškovi koje će Hrvatska imati od uvođenja eura kao službene valute, ali i kolika je opravdana bojaznost od planiranog uvođenja 2023. godine putem promjena značajnijih makroekonomskih pokazatelja iz tog perioda ali i procjene budućih. Kriza koja je zahvatila svijet u neviđenim razmjerima probudila je „duhove iz prošlosti“ u vidu nekontroliranog printanja novca sve kako bi se spasila nacionalna gospodarstva. Danas, više od godinu dana nakon početka krize, nekontrolirano upumpavanje novca u financijski sustav odražava se kroz skok inflacijske krivulje. Treba vidjeti, da li je i da li će, povećanje inflatornog pritiska utjecati na državni plan za uvođenjem eura 2023., i ako ono neće, što je to što bi moglo.

Okolina poduzeća označava ukupnost činitelja koji utječu na poslovanje poduzeća, a koje menadžment poduzeća mora uvažavati kako bi donosio primjerene poslovne odluke. Okolina neprekidno stvara, kako nove prilike, tako i nove opasnosti za poduzeće. Danas se za okolinu poduzeća prije svega može reći kako je neizvjesna i turbulentna. U takvom se okruženju svako poduzeće mora ponašati na poduzetnički način kako bi opstalo na tržištu. Brzi tehničko-tehnološki razvitak i sve kraći životni ciklus proizvoda tjeraju gospodarske subjekte da budu inovativni kako bi razvili nove ideje, proizvode i procese te da budu spremni preuzimati rizike kako bi bili u mogućnosti nositi se s trendovima. Ovaj rad istražuje problematiku djelovanja okoline na poduzeće te analiza odgovor gospodarskog subjekta na promjene u okolini s ciljem konkurentskog pozicioniranja, što se kroz poslovni slučaj pokazuje u drugome dijelu rada na primjeru industrijskog poduzeća. Sekundarnim istraživanjem utvrdila se mogućnost razvijanja i ugradnje odgovarajućih poslovnih strategija te oblikovanja konkurentskih prednosti poduzeća na poslovnom tržištu. U svrhu ispunjavanja ciljeva rada provedeno je i dodatno primarno istraživanje. U sklopu primarnih istraživačkih metoda korišteno je kvalitativno dubinsko istraživanje konkretnog industrijskog poslovnog subjekata u obliku poslovnog slučaja. Interpretacija nalaza provedenog istraživanja vlasnicima i menadžerima industrijskog poduzeća omogućava determinirati privlačnost industrije kojoj poduzeće pripada, izmjeriti percepciju jakosti konkurentskih sila, identificirati postojeće konkurentske prednosti kao i ključne čimbenike uspjeha u daljnjem razvoju, oblikovati odgovarajuće poslovne strategije te predvidjeti buduća kretanja u pripadajućoj industriji.

Tržišno natjecanje obilježje je slobodnog gospodarskog sustava u kojem se njegovi sudionici usmjeravaju inovacijama, primjeni novih tehnologija i procesima, u cilju povećanja efikasnosti poslovanja. Bankarski sustav predstavlja posebno osjetljivo tržište na kojem svaka promjena broja sudionika i tržišnog udjela može imati negativne posljedice na razvoj gospodarskog i društvenog ustroja. Globalizacija, tehnološki napredak, bolja informiranost klijenata i sve izraženija kontrola bankarskog sustava dovele su do promjena trendova na tržištu, a samim time su potakle banke na prilagodbu poslovanja u cilju opstanka. Promjene poslovanja mogu imati snažne posljedice na konkurenciju i njezinu koncentraciju na tržištu, odnosno promjene mogu dovesti do velikog nerazmjera između velikih banaka i onih manjih, lokalnih. Kako bi se osiguralo neometano i učinkovito funkcioniranje tržišta, nužno je svim sudionicima omogućiti jednake mogućnosti pristupa i poslovanja. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju bankarski sustav ne podliježe isključivo Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kao jedinom regulatoru tržišnog natjecanja. U nadzoru tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru sudjeluje, uz HNB, i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kao opći regulator. U ovom radu analizirat će se tržišno natjecanje bankarskog sustava, koncentracija banaka na tržištu, njihov utjecaj na tržište kao i pravna zaštita tržišnog natjecanja. Nadalje, istražit će se utjecaj promjena trendova na poslovanje bankarskog sustava te utjecaj promjena na tržište u cjelini.

Novija istraživanja govore da je udio turizma u globalnim ukupnim emisijama CO2 narastao na 8%. Udio emisija u Europi povezanih s turističkom djelatnošću nešto je niži od globalnih 5% i iznosi oko 3, 1% od ukupnih antropogenih CO2 emisija prouzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva i industrijskim procesima. Manji udio stakleničkih plinova djelomično proizlazi iz činjenice da se unutar Europe najčešće koristi automobil, a ne zrakoplov za odlazak u neku turističku destinaciju. Očekuje se da će emisije stakleničkih plinova kako vrijeme odmiče biti još i veće. Uvažavajući značajan utjecaj uvjerenja i stavova menadžera u turističkim hotelskim objektima u Hrvatskoj na prihvaćanje i implementaciju ekološki usmjerenih politika i provođenje konkretnih mjera i akcija koje doprinose ublažavanja negativnog utjecaja turizma na klimatske promjene, provedeno je empirijsko istraživanje uvjerenja i stavova menadžera u hotelskom sektoru u Hrvatskoj. Glavni cilj bio je istražiti njihovo prepoznavanje i vrednovanje veličine i značaja utjecaja hotelske industrije na klimatske promjene, razumijevanje turističke djelatnosti kao velikog potrošača energije te značajnog korisnika prostora i ostalih resursa, te spremnosti na donošenje i provođenje ekološki usmjerenih odluka. Konkretno istraživanjem su analizirani motivi kojima se menadžeri rukovode prilikom nabave novog vozila (ekološki parametri vs. cijena) i izbora u slučaju mogućnosti izbora obnovljivih izvora energije. Istraživanje je provedeno nad menadžerima u 1084 objekata u Hrvatskoj tijekom 2019. godine uz odaziv od 26, 1%. Rezultati su pokazali da na razvijeniju kognitivnu komponentu ekološke svijesti u odnosu na bihevioralnu komponentu kao sastavnih jedinica u trojednoj strukturi stavova što upućuje na zaključak da su menadžeri tek deklarativno skloni prihvaćanju načela održivog razvoja, uz upitnu spremnost na donošenje ekološki usmjerenih odluka kroz nabavu ekološki prihvatljivijih vozila ukoliko je cijena koju moraju platiti za ekološki prihvatljiviju energiju i tehnologiju veća od cijene koju plaćaju za vozila na klasičan pogon korištenjem klasičnih fosilnih izvora energije.

Republika Hrvatska se po učinkovitosti i djelotvornosti javne uprave nalazi pri samom dnu ljestvice Europske unije. Javno mnijenje o javnoj upravi i javnom sektoru općenito jest negativno. Glavni uzroci ovakvih mišljenja i statističkih rezultata jesu korupcija i manjak povjerenja u institucije. Korisnici usluga javnog sektora su nezadovoljni kvalitetom usluge, lošim upravljanjem javnim resursima, etransparentnošću, nepristupačnošću, nepoštivanjem etičkih načela. Uz potporu institucija Europske unije, Republika Hrvatska je donijela niz propisa, strateških i akcijskih planova kako bi se reforma javne uprave uspješno provela. Suvremenici smo četvrte industrijske revolucije (Industrija 4.0) u okviru koje dominira nužnost osmišljavanja, testiranja, implementiranja i praćenja funkcionalnosti digitalnih rješenja (digitalizacije). U radu se ukazuje na neke od ključnih pretpostavki i rješenja za uspješno ostvarenje ciljeva reforme javne uprave i javnog sektora. Digitalizacija, razvoj i primjena modela moderne riznice javne uprave, jedinstvenog računovodstvenog te modela i procesa kontrolinga sustava javne uprave, javnih službi i institucija osigurava značajne financijske i nefinancijske učinke u korist sveopćeg dobra. Kognitivna klasa s interdisciplinarnim kompetencijama ključna je za razvoj višestrukih pozitivnih učinaka za skoru i daljnju budućnost.

Životno osiguranje na hrvatskom tržištu osiguranja iz godine u godinu sve je važnije. Ljudski život je nepredvidiv te ga treba zaštititi i osigurati. Ugovor o životnom osiguranju omogućuje pojedincima da se na vrijeme pobrinu za vlastitu budućnost, ali i za budućnost svoje obitelji. Prvi dio procesa osiguranja života je slanje ponude pojedincu. Nakon što pojedinac prihvati ponudu, osiguravajuće društvo sastavlja policu osiguranja. Polica prati ugovor o osiguranju te je najvažniji dokument u osiguranju. U današnje vrijeme uobičajeno je da pojedinac ima više sklopljenih ugovora o osiguranju života kako bi „pokrio“ različite rizike. No suvremeni razvoj životnih osiguranja omogućuje osiguranicima da kroz jednu jedinstvenu policu imaju pokrivene sve željene rizike. Osnovni oblici životnog osiguranja su osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja, osiguranje života za slučaj smrti, osiguranje života za slučaj doživljenja, doživotno osiguranje za slučaj smrti i osiguranje kritičnih bolesti.

Turizam i promet su međuovisni, povezani fenomeni izuzetno jakog međusobnog utjecaja. Zbog značajne isprepletenosti u Republici Hrvatskoj, kao i brojnim drugim zemljama, turizam i promet određeni su kao jedni od nositelja gospodarskog razvitka zemlje. Zračni promet je grana prometa od izuzetne važnosti za turistički orijentirane zemlje i razvoj međunarodnog turizma, jer je omogućila brže i kraće putovanje do udaljenijih svjetskih destinacija. Prema motivu putovanja u strukturi zračnih tokova putnika u Republici Hrvatskoj dominiraju putnici turisti s značajnim porastom broja dolazaka iz godine u godinu čemu je razlog činjenica da Republika Hrvatska predstavlja važnu turističku destinaciju Europe. Turizam Republike Hrvatske je kupališni turizam sezonskog karaktera s izraženim sezonskim dolaskom putnika što predstavlja izazove za tvrtke koje djeluju u sektoru turizma i prometa.

Temeljni ciljevi gastronomije jesu prezentirati suvremenu organizaciju odjela hrane i pića, te razvijati sposobnost ugostiteljske komunikacije i ponašanja u radnim operacijama. Prezentacija aktualnih trendova u gastronomiji i restoraterstvu predstavljaju jedan od uvjeta za uspješno oblikovanja cjelovite gastronomske ponude u odjelu hrane i pića, i sam razvoj turizma uopće. Održivi razvoj od iznimne je važnosti za turizam, ali i za cjelokupnu zajednicu. On predstavlja brigu za okoliš, gospodarstvo i društvo, gastronomiju i restoraterstvo tako da se što učinkovitije troše prirodni resursi. U posljednjih nekoliko godina čovjek sve više postaje svjestan činjenice da treba živjeti zdravo i ekološki razmišljati. Takav način življenja prenosi se i na turizam, pa se tako sve više cijene destinacije koje brinu o održivom razvoju. Održivi turizam u današnje je vrijeme odrednica koja je bitna za općeniti razvoj turizma i poboljšanje gospodarskog razvoja. U kontekstu održivosti turizma, gastronomija može imati značajan utjecaj na njegovo poboljšanje. Kako bi turizam bio održiv u takav razvoj trebaju biti uključeni gotovo svi sudionici, od lokalne zajednice, stanovništva, turista, pa do turističkih posrednika i agencija koje dovode turiste

The purpose of this paper is to analyse the current situation on the island of Žirje in terms of its tourism potential and development, so as to revitalise the underwater wreck site of the World War II dive bomber plane wreck, the Junkers JU 87 R-2, which was found near the island in 2014. Special emphasis is put on a contrastive analysis, in which the island of Žirje is compared to similar sites in the world. This paper shall not only give insight into how attractive the mentioned site is, but whether and how it can be promoted in a sustainable manner. An interview among divers and cultural heritage promoters shall give solutions for the sustainable consumption of this plane wreck site by nautical tourists and divers.

Prijelaz na koncept održivog razvoja turizma predstavlja izazov za države mediteranske regije i njihovu sposobnost usklađivanja turističkog rasta s kapacitetima postojećih prirodnih i ljudskih resursa, a da pri tom ne ugroze njegovu ekonomsku osnovu. Radna hipoteza oko koje se formira ovaj projekt glasi: između indeksa ljudskog razvoja i indeksa ekoloških perfomansi, indeksa konkurentnosti putovanja i turizma i prihoda od turizma mediteranskih država postoji jaka i pozitivna povezanost. To znači da razvoj turizma može biti konkurentan i ekonomski uspješan ako se temelji na načelima održivosti, odnosno razvoju okoliša i socio-kulturnog okruženja. U radu će se istražiti i elaborirati indeks ljudskog razvoja (HDI – Human Development Index) kao mjera socioekonomskog napretka i indeks ekoloških perfomansi (EPI - Environmental Perfomance Index) kao mjera zaštite ekoloških sustava, te njihova povezanost s indeksom konkurentnosti putovanja i turizma (TTCI) i s prihodima od turizma mediteranskih država kao mjere ekonomske dimenzije turizma. Predloženi projekt ima vrijednost, jer može ukazati na važnost ulaganja u razvoj ljudskih resursa i zaštitu ekoloških sustava mediteranskih država s ciljem uspostave pozitivnog odnosa između turističke industrije, fizičkog i društvenog okruženja.

Service quality measurement in hotel Punta - application of SERVQUAL model.

Promet predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost koja omogućava premještanje ljudi, roba i usluga od izvorišta do odredišta, koristeći pritom različita prijevozna sredstva koja se kreću različitom prometnom infrastrukturom. Promet i turizam usko su povezani jer bez kvalitetne prometne povezanosti nema ni kvalitetnog turizma bilo kojeg područja. Nacionalni park Krka jedna je od najpoznatijih turističkih znamenitosti Republike Hrvatske i Šibensko-kninske županije, koji svake godine bilježi sve veći broj dolazaka stranih i domaćih turista. Turisti u Nacionalni park Krka dolaze koristeći prijevozna sredstva različitih grana prometa od kojih se ističu cestovna i vodna prijevozna sredstva. Nacionalni park Krka u suradnji s lokalnom zajednicom kontinuirano ulaže u prometnu povezanost do samog parka i u prometnu infrastrukturu u samom parku kako bi se turistima omogućio ugodan dolazak i boravak u nacionalnom parku.

Considering that international tourism continues to grow, while islands searching for alternative forms of economic development – tourism is almost inevitable. Tourism in islands should be carefully planned and integrated into the local system. This suggests that islands need to act simultaneously on two fronts to maximize benefits and minimize environmental, economic, and sociocultural costs. In this paper will be analyzed the islands of the Sibenik archipelago. The area of the City of Šibenik represents the contact area of Central and Northern Dalmatia. Šibenik islands are among the most indented on the Croatian coast, and consist of six larger islands (Krapanj, Zlarin, Obrnjan, Kaprije, Kakan and Žirje), and 24 smaller islets. The traditionally built islands and the beautiful landscapes on the one hand, and the unspoiled sea on the other, make it a desirable destination. Considering the strategic document “Tourism Developing Strategy Of Innovative Tourism In The City Of Šibenik” (Document) to achieve sustainable development of tourism in Šibenik, Document provides four main area of innovative tourism development. One of those areas include Šibenik Islands (Zone IV.). The purpose of this paper is to investigate the factors of tourism offer in Sibenik Islands as a response to mass tourism.

Mala i srednja poduzeća čine značajan dio ukupnog hrvatskog gospodarstva. Ona su pokretači tehnološkog napretka, inovacija i ekonomskog razvoja u visoko razvijenim zemljama, a njihova je uloga u ukupnom ekonomskom razvoju Republike Hrvatske sve vidljiva posljednjih godina. Te činjenice su također evidentne i u hrvatskom turizmu, gdje službeni pokazatelji govore kako mala i srednja poduzeća imaju sve veći udio u ukupnim rezultatima sektora. Nadalje, ona imaju i značajnu ulogu u obogaćivanju turističke ponude zemlje putem kreativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja njihovih vlasnika. Iako na poslovanje organizacija utječu brojni činitelji, koji mogu i ne moraju biti pod njihovim utjecajem, iznadprosječna profitabilnost, kao ekonomska mjera uspjeha, rezultat je superiorne izrade i provedbe odgovarajuće konkurentske strategije. U ovom radu autorice istražuju način na koji se poduzetnici strateški ponašaju i reagiraju na promjene vanjskog okruženja kako bi osigurali i održali konkurentsku prednost, s fokusom na sektor turizma. Istraživanje je pokazalo da konkurentska strategija postaje ključni čimbenik pri odgovoru na pitanje Kako biti bolji od drugih?, što danas zapravo nije samo pitanje uspjeha već i opstanka u turističkoj industriji. Rezultati rada pokazuju kako vlasnici malih i srednjih poduzeća najčešće posjeduju ograničeno znanje u području praktičnog poslovnog planiranja. Nadalje, stvaranje konkurentske strategije malih i srednjih poduzeća u turizmu najčešće je rezultat invencije poduzetnika. Njihov je pristup krajnje intuitivan i često usmjeren na agresivno iskorištavanje prilika. Stvaranje odgovarajuće konkurentske strategije pojavljuje se kao ključno pitanje za dugoročni opstanak malih i srednjih poduzeća u turizmu, te kao osnovna odrednica njihove budućnosti.

Trendovi na turističkom tržištu zahtijevaju razvoj suvremenih turističkih proizvoda. Suvremeni turistički proizvodi trebaju zadovoljiti izmijenjene motive i zahtjeve turističke potražnje. Razvoj masovnog turizma zamijenio je održivi turizam, a razvoj turističkih proizvoda posebnih oblika turizma nadograđuje se individualizacijom putovanja s naglaskom na aktivno sudjelovanje turista u stvaranju doživljaja i iskustava. Volonturizam, kao jedan od oblika turizma posebnih interesa, spoj je volonterstva i turizma. Relativno je novi proizvod na europskom turističkom tržištu, a u Hrvatskoj je razvoj volonturističkih proizvoda još uvijek na samom početku. Volonturizam, prema konceptu održivog razvoja zajednice, povezuje sve dionike takvog razvoja: lokalnu upravu, profitni i neprofitni sektor a s aspekta turista pruža mogućnost aktivnog uključivanja u razvoj lokalne zajednice što doprinosi stvaranju neprocjenjivih iskustava i doživljaja koja se pamte cijeli život. Cilj rada je analizirati doprinos volonturizma održivom razvoju zajednice putem zadovoljavanja potreba suvremenih turističkih potrošača. Polazeći od tipologije suvremenih turističkih potrošača s jedne strane, te obilježja volonturizma ali i prednosti koje razvoj volonturizma ima za različite dionike u lokalnoj zajednici s druge strane, rad analizira potrebe suvremenih turističkih potrošača i mogućnosti njihovog zadovoljavanja konzumiranjem volonturističkih proizvoda. Sudjelovanjem u programima razvoja lokalne zajednice, suvremeni turistički potrošači zadovoljavaju svoje zahtjevne turističke potrebe doprinoseći pri tome održivom razvoju lokalne zajednice ali i svom dugoročnom osobnom razvoju.