Search

Povijesni grad Varšava nastaje u srednjem vijeku na obroncima rijeke Visle, a nedugo nakon osnivanja prvih naselja formiran je i njegov urbanistički plan kakav nam je poznat i do današnjeg dana. Starim gradom dominira Trg Starog grada čija funkcija kroz povijest nije uvijek bila u glavnom fokusu građana kao ni funkcija cijele četvrti Stari grad. Specifična izgradnja cijele četvrti i Trga doživljava svoj vrhunac početkom XVIII. stoljeća kada većina takozvanih kamienica dobiva finalni izgled arhitektonskog plašta kao i raspored prostorija interijera te je to razdoblje znano kao zlatno doba Varšave. Iako Stari grad kroz povijest gubi na značaju, on nikako nije izgubio vrijednost u očima arhitekata, povjesničara umjetnosti, konzervatora, a najmanje građana. Razdoblje II. svjetskog rata pokazalo je tu činjenicu istinitom i iako je jedan od ciljeva njemačkih sila bio u potpunosti izbrisati poljsku kulturu, poljski narod, predvođen stručnjacima na polju očuvanja spomeničke baštine, uspio se, nakon silne štete koja je učinjena gotovo svim gradovima, vratiti u život. Podzemne organizacije nisu gubile vrijeme te su se planovi obnove Varšave počeli razrađivati još za vrijeme trajanja rata. Po završetku rata stavovi su bili podijeljeni, ali je na kraju ipak odlučeno kako će se Stari grad u potpunosti rekonstruirati prema poznatoj dokumentaciji i silnim inventarizacijama koje su provođene prije, a i za vrijeme rata. Ovaj iznimno veliki zahvat osigurao je Varšavi mjesto na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske baštine i iako su mišljena bila podijeljena i prije i nakon obnove pa i danas, svi se mogu složiti kako se radi o jedinstvenom i iznimno velikom pothvatu. Ovaj rad će ga približiti kroz jedan segment cijele četvrti, a to je Trg Starog grada. Opis svake pojedinačne kamienice koje se nalaze uz Trg pokušat će približiti odluku o potpunoj rekonstrukciji grada te podignuti tešku zavjesu s ove teme o kojoj je do sada uglavnom poznato samo kako je jedinstven primjer poratne obnove. Historical city of Warsaw was formed in the Middle ages on the slopes of river Vistula and not long after the formation of first settlements the urban plan of the city was completed and it remained that way to this day. Old Town Market Place is the dominant feature of the Old Town but throughout the history its function was sometimes out of focus in the eyes of the citizens as well as the function of the whole Old Town complex altogether. Specific construction of the whole quarter was at its peak at the beginning of XVIII. century which was the period when most of so-called kamienicas got their final architectural shape as well as the interior room layout. That period was also known as the golden age of Warsaw. Although Old Town was losing its significance throughout the history, it never lost value for all the achitects, art historians, conservators and least of all for its citizens. Times of 2nd World War proved that thesis was a fact. When the main goal for German forces was to completely destroy Polish culture, Polish people, lead by experts in the field of preservation of monumental heritage, managed to get back to life even after all the damage that was made. Underground organisations did not waste time and the plans for the renovation of Warsaw were being made during the war. After the war ended attitudes were divided but it was decided that the Old Town will be completely reconstructed afterall and it will all be based on documentation and inventarisations done before and during the war. This exceptionally great intervention ensured that Old Town of Warsaw would get on the list of protected heritage of UNESCO. Although there was a division in stances before and after the renovation and even nowadays, we can all still agree that it is a unique and major undertaking. This thesis sheds a bit of light on the whole process of renovation through one small segment of the whole complex and that is the Old Town Square Market

U radu ćemo se baviti problematikom primjene načela održivog razvoja, te prikazom primjene tih načela na projektu stambenog naselja u Varaždinu, koje se nalazi u blizini groblja između Ulice Gustava Krkleca i Ulice Franje Račkog. Provest će se pregled literature o projektiranju održivih stambenih naselja, s posebnom pažnjom na principima ozelenjivanja, upravljanja vodom i kanalizacijom, otpadom i recikliranjem, energijom, osiguravanjem kvalitete zraka, organizacijom transporta i stanovanja. Nadalje će se primijeniti te informacije za stvaranje vlastitog prijedloga rješenja projektiranja održivog stambenog naselja. Prikazati će se odabir parcele i predstaviti urbanistički plan stambenog naselja sa riješenom prometnom mrežom, parcelacijom, planom izgradnje i mrežom zelene infrastrukture.

Planska i sustavna izgradnja Šoderice kao turističkog mjesta započela je 1956. godine osnivanjem Odbora za izgradnju Šoderice. Kako je uređenjem Šoderice broj kupača rastao pokazala se vrlo brzo potreba za izgradnjom objekata na Šoderici. Prvotno su objekte gradila razna poduzeća i organizacije, te nekoliko privatnih osoba. Budući da je bilo sve više zainteresiranih privatnih osoba za izgradnju vikend objekata na Šoderici ukazala se potreba već 1967. godine za izradom Generalnog urbanističkog plana turističko-rekreacionog kompleksa Šoderica koji je bio završen i prihvaćen 1970. godine, nakon čega je započeo prvi veliki val izgradnje Šoderice. Drugi veći val izgradnje započeo je poslije 1982. godine kada je izvršeno podruštvljavanje zemljišta, a Šoderica se proširila na tri katastarske općine. Godine 1992. odlučeno je da de donese novi Plana prostornog uređenja Turističkorekreacijskog centra »Šoderica«. O Šoderici kao turističkom mjestu vodilo se puno brige, donesene su odredbe o logorovanjima, čistoći, gospodarenju, otvaranju lokala i popratnih sadržaja, tako da je Šoderica zapravo vrlo brzo postala prava turistička destinacija za stanovnike Koprivnice i okolice, ali i turista iz Bjelovara, Križevaca, pa i Zagreba., The planned and systematic construction of the lake Šoderica as a tourist resort started in 1956 with the establishment of the Committee for the construction of Šoderica. Since the number of bathers grew with the arrangements on Šoderica, soon the need arose to build facilities there. At first the buildings were built by various companies and organizations and several private individuals. As there were more and more interested private persons who wanted to build weekend houses on Šoderica, already in 1967 it became necessary to draft the General Urban Plan of the tourist-recreational complex Šoderica. The plan was completed and approved in 1970 and after that the first big wave of construction in Šoderica started. Another major wave of construction began after 1982, when the land was proclaimed to be a public property and Šoderica expanded into three cadastral districts. In 1992 it was decided that a new Spatial plan of the tourist recreational center Šoderica should be adopted. A lot of care was taken for Šoderica as a tourist complex, many provisions were adopted on camping, cleanliness, management, opening shops and other facilities, so that Šoderica very quickly became a real tourist destination for residents of Koprivnica and the surrounding areas, but also for tourists from Bjelovar, Križevci and even Zagreb.

Ključna dejavnika pri uspešni prenovi mesta sta kontinuiteta in uveljavitev projektov, pomembnih za razvoj vse skupnosti, v sodelovanju z lastniki zemljišč in nosilci odločanja, ki bodo podprli predlagane projekte. Uspešna prenova mesta je možna takrat, ko so prepoznane lokalne potrebe in možnosti ter ko so na voljo učinkoviti in fleksibilni pristopi, ustrezni različnim razmeram in okoliščinam.

Prikaz knjige Pregled arhiva i dokumentacije Urbanističkog zavoda Dalmacije-Split(URBS)1947. – 2008., Split: Državni arhiv u Splitu, 2012. ; ₍ur.₎ NATAŠA BAJIĆ-ŽARKO, KATJA MARASOVIĆ

Metodom usporedbene analize istraženi su odabrani čimbenici oblikovanja u prostornim i urbanističkim planovima. Rezultati istraživanja pokazuju da su čimbenici i uvjeti oblikovanja propisani općenito, da tek djelomično uvažavaju prostorni kontekst te da njihova primjena nije uvijek obvezujuća. Zaključuje se da je sukladno vrstama dokumenta prostornog uređenja potrebno u obvezujućem dijelu planske dokumentacije uvjetovati stupnjevano određenje čimbenika i uvjeta oblikovanja., The paper presents a selection of components of urban design in spatial and urban plans which were researched through comparative analysis. Research results show that components and conditions of urban design are proscribed in general terms, that they only partially respect the spatial context and that their use is not a requirement. It is thus necessary to introduce categorized definitions of design components and conditions in accordance with different documents of spatial planning.

Metodom usporedbene analize istraženi su odabrani čimbenici oblikovanja u prostornim i urbanističkim planovima. Rezultati istraživanja pokazuju da su čimbenici i uvjeti oblikovanja propisani općenito, da tek djelomično uvažavaju prostorni kontekst te da njihova primjena nije uvijek obvezujuća. Zaključuje se da je sukladno vrstama dokumenta prostornog uređenja potrebno u obvezujućem dijelu planske dokumentacije uvjetovati stupnjevano određenje čimbenika i uvjeta oblikovanja.

Regulacioni plan grada Zagreba iz 1938. godine predstavlja sintezu simboličko-hijerarhijskog i funkcionalističkog koncepta planiranja. U ovom su planu liturgijske građevine snažan gradotvorni element. Svaka od njih imala je naglašenu urbanističku ulogu. Iako plan nije zaživio, izgrađene crkve oslikavaju pro mjenu povijesnog značenja liturgijskih građevina, koje u kasnije nastalom, nejasnom urbanističkom kontekstu, gube dominaciju nad gradskim tkivom., The 1938 Regulation Plan of Zagreb represents a fusion of the symbolic and hierarchic with the functionalist planning concept which is strongly marked by church buildings. Each of them had an important role in the urban design. Although the plan was not executed, constructed churches illustrate the change of historical significance of sacral buildings which in the subsequent, indistinct urban planning framework lost dominance in the configuration of the city.

Gornji Kraj i Taborec najstariji su dijelovi Samobora, neposredno ispod starog grada, i u cijeloj zagrebačkoj regiji jedan od najvrednijih primjera kulturnog krajolika. Ta je zona upravo izložena navali divlje industrijske izgradnje i jednako neadekvatnom prostornom planiranju. Ovaj tekst predstavlja reakciju na javni prikaz prostornog plana.