Search

Cilj: Cilj ovog rada bio je utvrditi razinu pouzdanosti i osjetljivosti testova trčanja na 800 i 1000 m te 30-15 intermitentnog fitnes testa (30- 15IFT). Metode: Za utvrđivanje pouzdanosti angažirano je ukupno 56 učenica i 30 učenika, dok je za utvrđivanje osjetljivosti angažirano 15 učenica i 15 učenika Gimnazije Daruvar, dobi u rasponu od 15 do 18 godina. Za utvrđivanje pouzdanosti ispitanici su izmjereni dva puta sa testovima 800 i 1000 m te testom 30-15IFT razmaku od 7 dana, dok su za utvrđivanje osjetljivosti izmjereni sa oba testa prije i nakon 8 tjedana standardne nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK). Pouzdanost je utvrđena pomoću koeficijenta varijacije (KV), tipične pogreške mjerenja te intra-klasnog koeficijenta korelacije, dok je za utvrđivanje osjetljivosti korišten omjer između opažene promjene nakon tretmana, odnosno „signala“ izraženog u postotku, i koeficijenta varijacije, odnosno „šuma“, pripadajućeg mjernog instrumenta. Rezultati: Pouzdanost testova trčanja na 800 i 1000 m (KV=5, 1%) bila je manja u odnosu na 30- 15IFT (KV=4, 1%). Omjer „signala“ i „šuma“ testa 30-15IFT (0, 9) bio je 3 puta veći u odnosu na onaj zabilježen u testovima trčanja 800 i 1000 m (0, 3). Nakon 8 tjedana nastave TZK nije zabilježena značajna promjena u rezultatima testova trčanja na 800/1000 m, dok je promjena u 30-15IFT (p = 0, 03) bila statistički značajna. Zaključak: Pouzdanost i osjetljivost 30-15IFT su veće od pouzdanosti i osjetljivosti testova trčanja na 800/1000 m. Za utvrđivanje i praćenje aerobne izdržljivosti srednjoškolaca može se preporučiti korištenje 30-15IFT u zamjenu za trenutno korištene testove trčanja na distancu.

U radu se ispitalo zadovoljstvo učenika srednjih škola nastavom tjelesne i zdravstvene kulture tijekom pandemije bolesti COVID-19. Provedena je anketa među učenicima srednjih škola s područja grada Zagreba. Anketom su ispitani generalni stavovi učenika o važnosti tjelesne aktivnosti, o tjelesnoj aktivnosti u sklopu obrazovanja i dr. Rezultati su pokazali prilično veliku razinu svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti među učenicima te relativno veliko zadovoljstvo nastavom TZK-a općenito. Nadalje, većina učenika bavi se tjelesnom aktivnošću. Unatoč djelomičnom padu zadovoljstva TZK-om među učenicima tijekom pandemije bolesti COVID-19, ne zamjećuje se pretjerano nezadovoljstvo improviziranom nastavom. Na nastavi TZK-a korištene su brojne mobilne aplikacije poput MapMyRun, Adidas Running, Nike Running, Google Classroom, Zoom, YouTube, Teams, Samsung fitness i dr. The paper aims to examine the satisfaction of secondary school students with PE class during COVID-19 pandemic. A survey was conducted among secondary school students from the city of Zagreb. The survey examined students' general attitudes about the importance of physical activity, about physical activity as part of education, etc. The results showed a fairly high level of awareness of the importance of physical activity among students and a relatively high level of satisfaction with teaching. of PE in general. Furthermore, the majority of students are engaged in physical activity. Despite the partial drop in satisfaction with PE among students during the pandemic, excessive dissatisfaction with improvised teaching is not observed. Numerous mobile applications such as MapMyRun, Adidas Running, Nike Running, Google Classroom, Zoom, YouTube, Teams, Samsung fitness and others were used in PE classes.

Kompetencije učitelja u razrednoj nastavi za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje dijele se na generičke i predmetno specifične. Generičke kompetencije odnose se na opće kompetencije, a obuhvaćaju teorijska i praktična znanja, dok se predmetno specifične kompetencije odnose na primjenu spoznaja supstratne znanosti predmetnog područja u cilju izvršavanja postavljenih zadaća. U dosadašnjim istraživanjima utvrđene su statistički značajne razlike između procjene razine kompetencija učitelja i studenata. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija učitelja i studenata koje su potrebne za provođenje sata Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) te utvrditi razlike u njihovoj razini procijenjenih kompetencija. Istraživanje je provedeno s učiteljima osnovnih škola u Dubrovniku i studentima pete godine Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Razina kompetencija procijenjena je indirektno primjenom hrvatske verzije upitnika Kompetencije u Tjelesnom i zdravstvenom području (Competencies in Physical Education Teaching, Al-Tawel i AlJaafreh, 2017). Rezultati istraživanju pokazali su kako učitelji svoje ukupne kompetencije procjenjuju izrazito visokima (AS = 4.52), a studenti visokima (AS = 4.23). Vezano za subskale upitnika, dobiven je rezultat da učitelji visokima procjenjuju svoje kompetencije za provedbu (AS = 4.34) i planiranje sata TZK-a (AS = 4.30), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske (AS = 4.85) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.60). Studenti procjenjuju visokima svoje kompetencije provedbe (AS = 4.22), kompetencije planiranja (AS = 4.00) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.17), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske kompetencije (AS = 4.51). Testiranjem razlika utvrđeno je kako postoje statistički značajne razlike u tri subskale: kompetencijama potrebnim za provođenje sata TZK-a, motivacijskim kompetencijama te osobnim i socijalnim kompetencijama. Učitelji razinu svojih kompetencija za te tri subskale procjenjuju višima u odnosu na studente. Nadalje, istraživanjem je utvrđeno kako ispitanici dijele mišljenje da bi tijekom učiteljskog studija trebalo uvesti više prakse iz kineziološkog područja kako bi se poboljšale i unaprijedile njihove kompetencije. Rezultati istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju učinkovitijeg plana i programa Učiteljskih studija usmjerenih poboljšanju kompetencija koje će steći budući učitelji razredne nastave., The teacher’s competencies in the classroom for the Physical education area are divided into generic and subject-specific. Generic competencies refer to general competencies and include theoretical and practical knowledge, while subject-specific competencies refer to the application of knowledge of the substrate science of the subject area in order to perform the set tasks. In previous research, statistically significant differences were found between the assessment of the level of competencies of teachers and students. The aim of this research was to determine the level of competencies of teachers and students required for conducting Physical Education (PE) classes and to determine the differences in the level of assessed competencies between teachers and students. The participants in the research were primary school teachers from Dubrovnik and students of fifth year from Department for Teacher Education. The level of teacher and student competencies for the implementation of PE classes was assessed indirectly using the Croatian version of the Competencies in Physical Education Teaching: Questionnaire (Al-Tawel and AlJaafreh, 2017). The results of the research showed that teachers assess their overall competencies as extremely high (AM = 4.52) and students as high (AM = 4.23). Regarding the subscales of the questionnaire, it was obtained that teachers rate their competencies for the implementation (AM = 4.34), and planning of the PE class (AM = 4.30) as high, and motivational competencies (AM = 4.85) and personal and social competencies (AM = 4.60) as extremely high. Students rate their implementation competencies (AM = 4.22), planning competencies (AM = 4.00) and personal and social competencies (AM=4.17) as high, and motivational competencies rated extremely high (AM = 4.51). Testing the differences, it was determined that there are statistically significant differences in three subscales: competencies required for conducting a PE class, motivational competencies, and personal and social competencies. Teachers rate their competencies for these three subscales higher than students. Furthermore, research has established that examinees share the opinion that during the teachers' study more practice of Kinesiology areas should be introduced to improve and enhance their competence necessary to implement the PE classes. The results of the research can help to design a more effective curriculum of Teacher Education aimed at improving the competencies that will be acquired by future primary school teachers.

Kompetencije učitelja u razrednoj nastavi za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje dijele se na generičke i predmetno specifične. Generičke kompetencije odnose se na opće kompetencije, a obuhvaćaju teorijska i praktična znanja, dok se predmetno specifične kompetencije odnose na primjenu spoznaja supstratne znanosti predmetnog područja u cilju izvršavanja postavljenih zadaća. U dosadašnjim istraživanjima utvrđene su statistički značajne razlike između procjene razine kompetencija učitelja i studenata. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija učitelja i studenata koje su potrebne za provođenje sata Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) te utvrditi razlike u njihovoj razini procijenjenih kompetencija. Istraživanje je provedeno s učiteljima osnovnih škola u Dubrovniku i studentima pete godine Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Razina kompetencija procijenjena je indirektno primjenom hrvatske verzije upitnika Kompetencije u Tjelesnom i zdravstvenom području (Competencies in Physical Education Teaching, Al-Tawel i AlJaafreh, 2017). Rezultati istraživanju pokazali su kako učitelji svoje ukupne kompetencije procjenjuju izrazito visokima (AS = 4.52), a studenti visokima (AS = 4.23). Vezano za subskale upitnika, dobiven je rezultat da učitelji visokima procjenjuju svoje kompetencije za provedbu (AS = 4.34) i planiranje sata TZK-a (AS = 4.30), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske (AS = 4.85) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.60). Studenti procjenjuju visokima svoje kompetencije provedbe (AS = 4.22), kompetencije planiranja (AS = 4.00) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.17), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske kompetencije (AS = 4.51). Testiranjem razlika utvrđeno je kako postoje statistički značajne razlike u tri subskale: kompetencijama potrebnim za provođenje sata TZK-a, motivacijskim kompetencijama te osobnim i socijalnim kompetencijama. Učitelji razinu svojih kompetencija za te tri subskale procjenjuju višima u odnosu na studente. Nadalje, istraživanjem je utvrđeno kako ispitanici dijele mišljenje da bi tijekom učiteljskog studija trebalo uvesti više prakse iz kineziološkog područja kako bi se poboljšale i unaprijedile njihove kompetencije. Rezultati istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju učinkovitijeg plana i programa Učiteljskih studija usmjerenih poboljšanju kompetencija koje će steći budući učitelji razredne nastave.

Cilj ovog istraživanja je bio usporediti satnicu nastavnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture u Republici Hrvatskoj u odnosu na susjedne države. Podaci ovog istraživanja dio su 4th Wordwide Study on Quality Physical Education. Istraživanje je provedeno na uzorku od 108 nastavnika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije na temelju posebno dizajniranog upitnika. Varijable koje su bile proučavane su satnica tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi i srednjoj školi. Rezultati jasno prikazuju da je Republika Hrvatska država koja u svojoj okolici ima najmanju propisanu satnice za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture.

The main goal of the presented study is to examine the connection between body coordination and visual-motor integration and to determine the dynamics of motor development for an integrative approach in Kinesiological Education and Kinesiological Didactics. Following the above, the problem of the possible connection between visual-motor integration and macro motor abilities is posed, which is especially important from the aspect of Kinesiological Education and the possible transfer of the effects of program content to this dimension. The sample of respondents for this study included a total of 110 subjects aged 3 to 10 years. For the analysis of the correlation of two sets of manifest variables, canonical correlation analysis was used to determine the structural correlation of the two sets of variables, i.e. the results of body coordination tests and test results for assessing the degree of visual-motor integration. The results of the presented study show the connection between the two observed dimensions in the preschool period and the tendency of gradual differentiation as a function of time in primary school students. The obtained findings indicate the importance of an integrative approach to the motor development of children and students in the aspects of planning and programming and the implementation of Physical Education.

Tema ovog diplomskog rada su vanjski ograničavajući čimbenici u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture. Zadaća Tjelesne i zdravstvene kulture prvenstveno se ogleda u povoljnom utjecaju na morfološke, motoričke i funkcionalne sposobnosti učenika kao i kognitivne i konativne dimenzije. Upravo zbog navedenog, sat Tjelesne i zdravstvene kulture treba biti pomno organiziran i proveden. Cilj ovog rada je istražiti vanjske ograničavajuće čimbenike i kvalitetu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na uzorku od 70 učitelja razredne nastave s područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije putem anonimnog upitnika koji se sastojao od 23 varijable. Temeljem dobivenih rezultata možemo zaključiti kako učiteljima od svih vanjskih ograničavajućih čimbenika najveći izazov predstavljaju oni materijalne prirode. Iako materijalni uvjeti rada na području dviju spomenutih županija i nisu tako loši, ipak su potrebna određena ulaganja, posebice kada govorimo o raznim tehničkim sredstvima i pomagalima kao i spravama. Temeljni problem se ogleda u nedostupnosti školskih dvorana bez kojih je nemoguće provesti određene sadržaje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture propisane Kurikulumom. Rezultatima je utvrđena razlika u stavovima vezanim za ograničavajuće čimbenike između učitelja s manje i više radnog iskustva. Statistički značajne razlike utvrđene su za stav prema kojem učitelji s više radnog iskustva smatraju kako im prisutnost ograničavajućih čimbenika zahtjeva uz redovito, dodatno vrijeme i napor prilikom pripremanja za nastavni sat Tjelesne i zdravstvene kulture u odnosu na učitelje s manje radnog iskustva. Osim spomenutog, vidljivo je kako postoje statistički značajne razlike u procjeni ograničavajućih čimbenika između mlađih i starijih učitelja. Mlađi učitelji smatraju kako ih nedostatak materijalnih uvjeta u većoj mjeri ograničava prilikom planiranja i provođenja nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u odnosu na starije učitelje te zbog toga često moraju primjenjivati zahtjevnije metodičke organizacijske oblike rada i ulagati dodatni trud. The topic of this thesis is the external limiting factors in the teaching of Physical Education and Health. The task of P.E. is primarily reflected in the favorable influence on the morphological, motor and functional abilities of students as well as the cognitive and conative dimensions. Precisely because of the above, the Physical Education class should be carefully organized and conducted. The aim of this thesis is to explore external limiting factors and the quality of teaching P.E. in a sample of 70 primary school teachers from Splitsko-dalmatinska and Šibensko-kninska tribal state through an anonymous questionnaire consisting of 23 variables. Based on the obtained results, we can conclude that the most challenging of all external limiting factors for teachers are those of a material nature. Although the material working conditions in the area of the two mentioned tribal states are not so bad, certain investments are still needed, especially when we are talking about various technical means and aids as well as devices. The basic problem is reflected in the unavailability of school halls, without them it is impossible to implement certain contents of P.E. prescribed by the Curriculum. The results found a difference in attitudes related to limiting factors between teachers with less and more work experience. Statistically significant differences were found for the attitude according to which teachers with more work experience consider that the presence of limiting factors requires from them additional time and effort to prepare the lesson. In addition to the above, it is evident that there are statistically significant differences in the assessment of limiting factors between younger and older teachers. Younger teachers believe that the lack of material conditions limits them to a greater extent when planning and conducting P.E. classes and therefore they often have to apply more demanding methodological organizational forms of work and invest extra effort.

Tema ovog diplomskog rada je „Tjelesna aktivnost i slobodno vrijeme učenika“. Na početku rada navedene su bitne činjenice, definicije i važnost bavljenja tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme, a u nastavku rada analizirana je tjelesna aktivnost učenika u slobodno vremenu na temelju provedenih istraživanja. Naglasak je stavljen na učenike nižih razreda, no uključeni su i učenici starije školske dobi. Dobivenim se podacima može utvrditi kako se sve manje učenika bavi nekom tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme, no većina učenika nižih razreda, još uvijek, prakticira tjelesne aktivnosti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. S porastom godina smanjuju se minute u kojima su učenici tjelesno aktivni zbog različitih obveza. Ovim radom naglašena je važnost tjelesne aktivnosti i poticanje učenika, učitelja i roditelja na svakodnevnu tjelesnu aktivnost. The topic of this thesis is „Pupils' physical activity and free time“. At the beginning of this thesis, it is referred to the important facts, definitions, and importance of physical activity in free time. Later, based on the research that is already conducted, it is gained an insight into physical activity and free time. The emphasis is put on pupils' from first to fourth grade, but there are, also, concluded older pupils'. Overall, it is found that fewer students engage in physical activity during their free time, but most pupils' from first to fourth grade still practice physical activity according to the recommendations of the World Health Organization. With this thesis, it is important to emphasize the importance of physical activity and encourage pupils, teachers, and parents to engage in daily physical activity.

Cilj ovog rada bio je istražiti na koji način skriveni kurikulum nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj pridonosi reprodukciji rodnih stereotipa. Odabran je kvalitativni nacrt istraživanja. Istraživanje je uključivalo provođenje pet intervjua s nastavnicima koji u hrvatskim osnovnim školama provode nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture, a za potrebe istraživanja izrađen je originalni protokol provođenja intervjua. Iako je nastava Tjelesne i zdravstvene kulture mjesto na kojem se rodni stereotipi mogu i reproducirati i preispitati, ovo je istraživanje naišlo samo na njihovo reproduciranje. Ispitanici u istraživanju te su stereotipe reproducirali na nekoliko načina. Svi su ispitanici učenike odvajali po spolu, a tu su razliku dodatno simbolički naglašavali zahtijevanjem različite odjeće od djevojčica, odnosno dječaka. Nadalje, nastavnici su reproducirali rodne stereotipe kroz korištenje prostora, gdje je većina prostora uvijek pripadala dječacima. Na kraju, nastavnici su različito percipirali djevojčice i dječake, gdje je percepcija dječaka u sportskim aktivnostima uvijek bila povoljnija. Nastavnici su umanjivali interes djevojčica za sport, što je u mnogim slučajevima vodilo do zanemarivanja njihovih interesa na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture. Nastavnici su također određene aktivnosti smatrali muževnima, odnosno ženstvenima, zbog čega se i sam kurikulum nastave Tjelesne i zdravstvene kulture razlikovao za djevojčice i dječake. Iako je istraživanje pokazalo da su nastavnici u teoriji svjesni štetnih spolnih i rodni stereotipa, u praksi manjak refleksije dovodi do reproduciranja istih. The aim of this paper was to investigate the ways in which the hidden curriculum in teaching Physical Education in primary schools in the Republic of Croatia contributes to the reproduction of gender stereotypes. For this paper, a qualitative research design was selected. The research process consisted of conducting five interviews with teachers who teach Physical Education in Croatian primary schools. For the purposes of this research, an original interview design was developed. Although Physical Education can be a space where gender stereotypes can be both reproduced and re-examined, this research found only their reproduction. Respondents in the study reproduced these stereotypes in several ways. All respondents separated students by gender, and this difference was further symbolically emphasized by requiring different gym clothes from girls and boys. Furthermore, teachers reproduced gender stereotypes through their use of space, where boys were the ones who took up most of the space. Lastly, teachers had different perceptions of girls and boys, where boys were always perceived more favorably in sports activities. Teachers diminished girls’ interest in sports, which in many cases led to the neglect of their interests in Physical Education classes. Teachers also considered certain activities to be either masculine or feminine, which is why the curriculum for Physical Education differed for girls and boys. Although this research has shown that teachers are aware of harmful gender stereotypes in theory, a lack of reflection in practice led to their reproduction.

The focus on the development of technical and tactical skills and on the enjoyment and involvement of students has grown in the recent years. It has been shown how schools fail to provide adequate support to the development of such abilities during the teaching-learning processes. The principal aim of this study was to estimate the effects of a Tactical Game Model (TGM) on tactical skills (in relation to an invasion game: football and a net game: volleyball) and on the affective domain of learning in primary-school children. The sample of participants included 70 primary-school pupils attending the fourth grade (mean age: 8,9 years). The duration of the protocol was 22 weeks (2 lessons per week). In order to analyse the impact on tactical skills and affective domain of learning, the Team Sport Assessment Procedure (TSAP) and the Physical Activity Enjoyment Scale (PACES-IT) were used. Repeated Measure ANOVA (RM-ANOVA) on TSAP variables revealed a significant model regarding the effect of the TGM on the development of tactical skills [football: F=12,2 (p, Posljednjih je godina sve veći fokus na razvoju tehničkih i taktičkih vještina te na zadovoljstvu učenika i njihovoj želji za sudjelovanjem. Dokazano je kako škole ne pružaju odgovarajuću potporu razvoju takvih sposobnosti tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Glavni cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj Modela taktike igre (TGM) na taktičke vještine (u odnosu na invazivne sportske igre: nogomet i sportske igre koje uključuju mrežu: odbojka) te na afektivno područje učenja kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Uzorak ispitanika obuhvatio je 70 učenika četvrtih razreda osnovne škole (prosječna dob: 8,9 godina). Protokol je trajao 22 tjedna (2 sata tjedno). Kako bi se analizirao utjecaj na taktičke vještine i afektivno područje učenja, korišteni su Team Sport Assessment Procedure (TSAP) i Physical Activity Enjoyment Scale (PACES-IT). ANOVA za ponovljena mjerenja (RM-ANOVA) za varijable TSAP otkrila je važan model u odnosu na utjecaj TGM-a na razvoj taktičkih vještina [nogomet: F = 12,2 (p

Cilj ovog rada bio je: (1) usporediti utjecaj strukturiranog skakačkoga treninga u trajanju od osam tjedana s utjecajem redovnog programa Tjelesne i zdravstvene kulture na pokazatelje živčanomišićne izvedbe kod dječaka sedmih i osmih razreda osnovne škole različite biološke dobi; te (2) istražiti utjecaj biološke dobi na veličinu učinka strukturiranog skakačkoga treninga tijekom istog vremenskog razdoblja. Izračunom vrijednosti vremenskog odmaka od dobi pri vršnoj brzini prirasta tjelesne visine, za 126 ispitanika određena je biološka dob te su inicijalno podijeljeni u skupinu biološki mlađih (vremenski odmak od dobi pri vršnoj brzini prirasta tjelesne visine < 0) i skupinu biološki starijih (vremenski odmak od dobi pri vršnoj brzini prirasta tjelesne visine > 0) ispitanika. Potom su slučajnim odabirom te dvije skupine po biološkoj dobi dalje podijeljene na eksperimentalne odnosno kontrolne skupine. Ispitanici iz eksperimentalnih skupina sudjelovali su u skakačkoj trenažnoj intervenciji dva puta tjedno kroz osam tjedana, dok su ispitanici iz kontrolnih skupina nastavili pratiti redovan program Tjelesne i zdravstvene kulture. Prije početka i po završetku trenažne intervencije procjenjivale su se: visina skoka iz čučnja (cm), visina skoka s pripremom (cm) te indeks reaktivne jakosti (mm/ms) za procjenu skakačke izvedbe; vrijeme sprinta na 20 metara (s) za procjenu sprinterske izvedbe; te izokinetička jakost mišića opružača potkoljenice dominantne noge (vršni moment sile (Nm)) za procjenu jakosti mišića opružača potkoljenice. Po završetku osmotjedne intervencije, obje eksperimentalne skupine ostvarile su značajan napredak u pokazateljima živčanomišićne izvedbe (gdje je p < 0,05; d = 0,28 – 1,00), dok promjene u pokazateljima živčanomišićne izvedbe kod kontrolnih skupina nisu bile značajne (svi p ≥ 0,05; d = -0,14 – 0,15). Serije univarijatnih analiza varijance (ANOVA) za ponovljena mjerenja pokazale su sljedeće: (1) napredak u svim pokazateljima živčanomišićne izvedbe bio je evidentno veći kod dječaka koji su sudjelovali u skakačkoj trenažnoj intervenciji naspram dječaka koji su pratili program Tjelesne i zdravstvene kulture, i (2) razlike u napretku između inicijalnog i finalnog mjerenja između biološki mlađih i biološki starijih ispitanika iz eksperimentalnih skupina uočene su samo za indeks reaktivne jakosti iako je, promatrano kroz analize unutar skupina, u svim pokazateljima živčanomišićne izvedbe kod biološki mlađih ispitanika primijećen trend većeg napretka u odnosu na biološki starije vršnjake. Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako određene važne sastavnice tjelesne pripremljenosti zdravih netreniranih dječaka osnovnoškolskog uzrasta kronološke dobi 12-14 godina mogu biti akutno poboljšane dobro strukturiranom skakačkom trenažnom intervencijom i čini se da biološka dob igra u najmanju ruku ograničenu ulogu u usmjeravanju tih poboljšanja. The purpose of this study was two-fold: (1) to compare the effects of an eight week structured jump training program to the effects of the regular physical education program on measures of neuromuscular performance in boys of different maturity status attending grades 7 and 8 of the elementary school; and (2) to explore the impact of the biological age on the magnitude of the effect of structured jump training program during the same period. Peak high velocity (PHV) maturity offset value was used to determine biological age for one hundred and twenty-six participants who were initially categorized into two maturity groups: a pre-PHV group (age at PHV < 0,0) and a post-PHV group (age at PHV > 0,0). Then, they were randomly assigned to experimental and control groups. Experimental groups participated in jump training program through eight weeks, while control groups continued with their regular physical education lessons. Squat jump height (cm), countermovement jump height (cm), and reactive strength index (mm/ms) as the indicators of jumping performance; 20-m sprint time (s) as an indicator of sprinting performance, and isokinetic strength of the knee extensors of the dominant leg (peak torque (Nm)) as an indicator of the function of the knee extensor muscles, were assessed pre- and post-intervention. Following the eight-week intervention, both pre- and post-PHV jump training groups made significant gains in measures of neuromuscular performance (where p < 0,05; d = 0,28 – 1,00), while changes in these measures of neuromuscular performance in the control groups were not significant (all p ≥ 0,05; d = -0,14 – 0,15). A series of repeated measures analyses of variance (ANOVA) indicated that: (1) the improvements in all measures of neuromuscular performance were evidently greater in jump training than in control group, and (2) maturity-related differences between jump training groups were observed only for reactive strength index although, based on the within-group analyses, a trend of greater progress in all measures of neuromuscular performance was observed in pre-PHV boys compared to their post-PHV peers). This study proved that certain important components of physical fitness in healthy untrained 12-14-year-old schoolboys may be acutely enhanced through a well-structured jump training intervention and that maturity seems to at least play a limited role in directing these enhancements.

Cilj ovoga rada je utvrditi stavove roditelja školske djece grada Slavonskoga Broda u dobi od 10 do 12 godina, prema navedenim tvrdnjama; Materijalni uvjeti rada u školi i široj društvenoj zajednici, gradu te kvaliteti stručnoga kadra u školskom sustavu i sportu; Svakodnevna tjelesna aktivnost roditelja i njihove djece; Stav roditelja prema predmetu Tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnim i izvanškolskim sportskim aktivnostima; Psihološki aspekt tjelovježbe; Sportske aktivnosti roditelja i djece iziskuju nepotreban i prevelik financijski izdatak te dodatno opterećenje za djecu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 111 roditelja djece u dobi od 10 do 12 godina iz Slavonskoga Broda. U okviru istraživanja korišten je internetski, anonimni, šifrirani anketni upitnik. Rezultati istraživanja pokazali su da se veći broj ispitanika slaže da Slavonski Brod ima izvrsne uvjete za bavljenje sportom (50,5 %), da svakodnevna tjelovježba ima pozitivan učinak na psiho-fizički razvoj pojedinca (61,3 %), te da su roditelji svakodnevno tjelesno aktivni više od 60 minuta. Ne slažu se da dodatno bavljenje sportskim aktivnostima roditelja i djece iziskuje nepotreban financijski i vremenski trošak (42,3 %) i da je predmet Tjelesne i zdravstvene kulture manje važan u odnosu na ostale nastavne predmete (50,5 %)

Ples je jedna od najprimjerenijih i najprirodnijih aktivnosti za djecu. Osim što ih ples zabavlja, ima višestruko pozitivan utjecaj na njihov razvoj. Svakom je djetetu urođena želja za ritmičkom potrebom i plesom učenici neverbalno komuniciraju i izražavaju emocije. U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture predviđena je cjelina ritmičke i plesne strukture te vježbanjem tih struktura, usvajanje plesnih elemenata uz glazbu kod učenika se razvija pravilno držanje tijela, ritmičnost i dinamičnost, izražajnost izvođenja pokreta, kreativnost i stvaralaštvo. Dijete kroz pokret i ples zadovoljava sve svoje potrebe, a ples i glazba uvelike pomažu kontroli pokreta tijela te spoznaji sebe i svojih mogućnosti. U radu je prikazan razvoj plesa od davnina, navedena jest teorija Rudolfa Labana o umjetnosti pokreta, opisani su kurikuli tjelesne i zdravstvene kulture i plesnih škola, zatim su objašnjeni razvojni stupnjevi djece te antropološke karakteristike koje se razvijaju plesom i struktura tijela u pokretu. Naglasak u ovom radu jest uvođenje plesnih pokreta u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, od jednostavnijih ka složenijima kako bi ih svako dijete moglo naučiti, usvojiti i primijeniti iskoristivši njihove pozitivne učinke na razvoj sposobnosti. Upravo je zato izdvojen prijedlog integracije plesnih pokreta u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture po razredima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Uvođenjem predloženih plesnih pokreta u niže razrede osnovne škole dijete će se cjelovito razvijati. Pokreti su pomno izabrani da slijede razvojnu dob te u skladu s tim i mogućnosti djece. Ples pospješuje razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, razvija kreativnost, oslobađa dijete određenih strahova te utječe na psihofizički razvoj djeteta u cijelosti, a i utječe na socijalne vještine, omogućuje djetetu bolju suradnju s ostalom djecom i uključenost u društvo.

The purpose of this study was to determine the effects of an experimental treatment on morphological characteristics as well as basic and specific motor abilities of young karate trainees. 12 morphological, 12 basic motor variables and 5 specific motor variables were applied on 82 boys aged 10-12 years. There were statistically significant differences in morphological characteristics at p, Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj eksperimentalnoga programa vježbanja na morfološke karakteristike, bazične i specifične motoričke sposobnosti kod mladih polaznika treninga karatea. Na uzorku 82 dječaka, u dobi od 10 do 12 godina, primijenjeno je 12 morfoloških, 12 bazičnih i 5 specifičnih motoričkih testova. Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike (p < 0,001) u testovima za procjenu morfoloških karakteristika. Najveći učinci transformacijskoga procesa vježbanja uočavaju se na varijabli kožnih nabora koji su nakon kineziološkoga tretmana bili znatno niži. Uočene su i statistički značajne (p < 0,001) razlike kod 8 testova za procjenu motoričkih sposobnosti te za jednu varijablu na nivou značajnosti p < 0,05. Međutim, nije bilo statistički značajne razlike kod testa taping nogom i ravnoteža na jednoj nozi. Rezultati ukazuju kako su postignuti sasvim zadovoljavajući učinci, posebice kod onih sposobnosti koje nisu jako genetski determitirane, što se može smatrati značajnim doprinosom znanosti o sportu i teoriji sporta te sportskoga treninga karatea.

U ovom radu opisan je sadržaj atletike, njezini elementi i važnost istih te zastupljenost u primarnom obrazovanju. U prvom dijelu govori se o začecima atletike kao sporta, prvim Olimpijskim igrama te ostalim atletskim natjecanjima koja se održavaju u svijetu. Zatim su opisane značajke profesionalne atletike, njene discipline i podjela kategorija prema dobi za prisustvovanje na natjecanjima. U sljedećem poglavlju govori se o školskoj atletici, odabranim disciplinama za učenike ovisno o njihovoj dobi te o atletici kao izvannastavnoj aktivnosti. Nakon toga opisuje se antropološki status učenika te njihova povezanost sa atletskim sadržajima što se također kontinuirano prati i mjeri u odgojno-obrazovnom sustavu kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture. Tim nastavnim predmetom učenici stječu pozitivan stav prema sportu kao alatu za osobni razvoj, ali i za društveni razvitak među vršnjacima. Zatim se detaljno obrađuje spomenuti predmet sa gledišta predmetnog kurikuluma i nastavnog plana i programa te zastupljenost atletskog sadržaja u nastavi. Obraća se pozornost i na stajalište učitelja prema nastavnom predmetu te njihov utjecaj na učenikova postignuća i razvitak.

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj eksperimentalnoga programa vježbanja na morfološke karakteristike, bazične i specifične motoričke sposobnosti kod mladih polaznika treninga karatea. Na uzorku 82 dječaka, u dobi od 10 do 12 godina, primijenjeno je 12 morfoloških, 12 bazičnih i 5 specifičnih motoričkih testova. Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike (p < 0, 001) u testovima za procjenu morfoloških karakteristika. Najveći učinci transformacijskoga procesa vježbanja uočavaju se na varijabli kožnih nabora koji su nakon kineziološkoga tretmana bili znatno niži. Uočene su i statistički značajne (p < 0, 001) razlike kod 8 testova za procjenu motoričkih sposobnosti te za jednu varijablu na nivou značajnosti p < 0, 05. Međutim, nije bilo statistički značajne razlike kod testa taping nogom i ravnoteža na jednoj nozi. Rezultati ukazuju kako su postignuti sasvim zadovoljavajući učinci, posebice kod onih sposobnosti koje nisu jako genetski determitirane, što se može smatrati značajnim doprinosom znanosti o sportu i teoriji sporta te sportskoga treninga karatea.

Učestala pojava korelacije u razrednoj nastavi ima pozitivan utjecaj na učenike. Ovim istraživanjem ispituje se mogućnost korelacije nastave Likovne kulture s nastavom Tjelesne i zdravstvene kulture. Uzorak istraživanja se sastojao od jedanaestero učenika četvrtoga razreda Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u Komletincima. Učenici su imali zadatak crtačkom tehnikom flomasteri nacrtati sportaša u pokretu. Učenički radovi analizirani su s obzirom na postavljeni zadatak i istraživačka pitanja. Dobiveni rezultati pokazali su da je moguća korelacija nastave Likovne kulture s nastavom Tjelesne i zdravstvene kulture te da su učenici uspjeli interpretirati pokret crtajući udove sportaša u određenim položajima koji daju dojam kretanja. Frequent correlation in first to fourth class has positive influence on students. With this research is tested the possibility of correlation in teaching Art with Physical education. The research was consisted on eleven students from the fourth class of Elementary school „Vladimir Nazor“ Komletinci. The students had the assigment to, in drawing technique with felt pen, draw an athlete in movement. Students work were analyzed considering the set task and research questions. The received results showed that the correlation of Art with Physical education is possible, and that the students succeeded to interpret the movement drawing the limbs of athlete in certain position which gives the impression of movement.

Učenici s oštećenjem vida integrirani su u redovne osnovne škole i nastavu pohađaju prema redovnom programu uz individualizirani pristup. Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture značajno utječe na razvoj morfoloških, motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. Cilj ovog diplomskog rada je individualizirati i prilagoditi program Tjelesne i zdravstvene kulture učenicima s oštećenjem vida. U radu su definirana oštećenja vida, njihovi uzroci te simptomi koji mogu ukazati na postojanje teškoća s vidom. Prikazane su karakteristike učenika s oštećenjem vida, značajke njihovog motoričkog razvoja te najčešće bolesti oka. Kako bi slijepi i slabovidni učenici mogli ostvariti svoj potencijal, nastavu je potrebno individualizirati. Individualizirani pristup u nastavi omogućava prilagodbu zadataka stvarnim potrebama djeteta, čime se ostvaruje maksimalni mogući uspjeh. Individualizacija se provodi prilagodbom prostora, opreme i motoričkih aktivnosti. Redovito tjelesno vježbanje smanjuje mogućnost nastanka dodatnih zdravstvenih komplikacija, stoga bi učitelji svakodnevno trebali motivirati učenike na redovito bavljenje kineziološkim aktivnosti i izvan škole. Rad sadrži preporuke za sat Tjelesne i zdravstvene kulture te Godišnji izvedbeni plan i program za drugi razred osnovne škole prilagođen učenicima s oštećenjem vida. Students with visual impairments are integrated into regular primary schools and attend classes according to the regular program with an individualized approach. Physical education significantly influences the development of morphological, motor and functional characteristics of students. The aim of this thesis is to individualize and adapt the program of Physical Education to students with visual impairments. The paper defines visual impairments, their causes and symptoms that may indicate the presence of visual dificulties. The characteristics of students with visual impairments and their motor development, as well as the most common eye diseases are presented. In order for blind and partially sighted students to realize their potential, teaching needs to be individualized. An individualized approach in teaching enables the adjustment of tasks to the real needs of the child, thus achieving the maximum possible success. Individualization is carried out by adapting space, equipment and motor activities. Regular physical exercise reduces the possibility of additional health complications, so teachers should motivate students on a daily basis to engage in regular kinesiological activities outside of school. The paper contains recommendations for the Physical Education class and the Annual Implementation Plan and Program for the second grade of primary school adapted to students with visual impairments.

Tema ovog diplomskog rada su relacije izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti na motoričke sposobnosti učenika. Slobodno vrijeme je bitan dio života svakog čovjeka pa tako i učenika. Škola kao odgojno – obrazovna ustanova nastoji uključiti učenike u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u svrhu očuvanja zdravlja. Cilj je ovog rada analizirati utjecaj izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti na motoričke sposobnosti na temelju već provedenih istraživanja. Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti da izvannastavne i izvanškolske aktivnosti pozitivno djeluju na razvoj morfoloških karakteristika, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti učenika. Provođenje ovakvih vrsta aktivnosti pomaže očuvanju zdravlja i zdravih navika, prevenciji pretilosti i različitih bolesti, regulaciji tjelesne mase te smanjenju potkožnog masnog tkiva. The topic of this thesis is the impact of extracurricular and leisure time on pupils' motor skills. Free time is an important part of any person's life, and thus a pupil's life. As an educational institution, school seeks to include pupils in extracurricular activities for the purpose of health preservation. This thesis aims to examine the impact of extracurricular and leisure time activities on motor abilities based on research already performed. Based on the obtained results, it can be concluded that extracurricular and leisure time activities have a positive impact on the development of pupils' morphological characteristics, aerobic capacities and motor abilities. Furthermore, the implementation of such activities helps preserve health and healthy habits, prevent obesity and various conditions, regulate body weight and reduce adipose tissue.

Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) implementirana je u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske s iznimkom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njege iz 2011. Smatrali smo vrijednim istražiti postoji li neposredan učinak izostanka nastave TZK na učeničke stavove prema istoj. Istraživanje je provedeno kao presječno (cross-sectional) istraživanje anonimnim anketnim upitnicima. U istraživanju je sudjelovao/la 231 učenik/ca trećih, četvrtih i petih razreda Medicinske škole u Rijeci. Navedeni rezultati istraživanja ukazuju da nema statistički značajne razlike između ispitivane i kontrolne skupine u stavovima prema nastavi TZK.

The sample consisted of 121 respondents from fifth and sixth-grade elementary schools from the City of Zadar. A research was conducted to determine the differences between students who, in addition to physical education and health education, also attend some other form of extracurricular sports activity. By conducting a descriptive analysis, we obtained results that show us that male students engaged in extracurricular activity achieved 21.28% better average results than respondents who do not engage in extracurricular activities. Female respondents engaged in extracurricular activities achieved 9.16% better results than respondents who did not engage in extracurricular activities (better scores in the test to assess functional ability (F6 test)). Using the t-test, we found that empirical levels of significance were statistically significant (p = 0.000) for all respondents in both sexes in functional abilities (F6 test). The authors can claim that students attending some forms of extracurricular sports activity have a better score in the variable F6. By performing regression analysis, authors cannot predict the result in the F6 test based on anthropometric characteristics of body height (TV) and body weight (TT). To improve the functional abilities of students, each teacher should encourage them to attend some additional forms of extracurricular sports activities in the form of improving the overall anthropological status.

Djeci s posebnim potrebama vrlo je važno posvetiti puno pažnje. Takvoj djeci podrška odraslih, vršnjaka i odgajatelja daje motivaciju za daljnje napredovanje i razvoj. Bitno je uključiti ovakvu djecu u rad kako bi im se jačalo samopouzdanje i motivacija. Uključivanjem djece s teškoćama u sadržaj tjelesne i zdravstvene kulture uvelike potiče djecu na tjelesni rad i aktivnost. Rad s djecom s teškoćama u razvoju na satu tjelesne i zdravstvene kulture je tematika kojom se bavi ovaj završni rad. U radu će biti prikazane definicije samih temeljnih pojmova te vrste teškoća u razvoju. Nadalje, definirat će se i objasniti inkluzivno obrazovanje, a nakon toga i sama uloga tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Najvažniji dio rada prikazuje prilagodbu tjelesnih aktivnosti djeci s posebnim potrebama. Ondje je prikazano ukupno sedam najčešćih poremećaja djece te kako se sat tjelesne i zdravstvene kulture može prilagoditi tim poteškoćama. Definirat će se i kineziološka pomagala. Rad s djecom koja zahtijevaju posebnu brigu i njegu je uvelike olakšan ako se koriste i kineziološka pomagala. Naime, ona olakšavaju sam rad odgajatelja, ali i pomaže pri fizičkom razvoju djeteta s teškoćama u razvoju. Isto tako, kineziološka pomagala daju djetetu sigurnost pri izvođenju zadatka. It is very important to give special attention to children with special needs. The support of adults, peers and educators gives these children the motivation to move forward and develop. It is important to involve children like this in their work in order to increase their confidence and motivation. By involving children with disabilities in the content of physical and health education, it greatly encourages children to exercise and exercise. Working with children with disabilities in physical and health education classes is a topic addressed in this thesis. The definitions of the basic concepts of this type of developmental disability will be presented in the paper. Furthermore, inclusive education will be defined and explained, followed by the role of physical and health education itself. The most important part of the paper shows the adaptation of physical activity to children with special needs. It shows a total of seven common disorders for children, and how physical and health classes can be adapted to these difficulties. Kinesiology aids will also be defined. Working with children requiring special care is greatly facilitated if kinesiologic aids are also used. Namely, it facilitates the work of the educator, but also helps in the physical development of a child with disabilities. Likewise, kinesiologic aids give the child certainty when performing the task.

Kada govorimo o kineziološkoj rekreaciji u širem smislu, najbitnije je istaknuti da se ona brine o individualnim potrebama svakog čovjeka vezanim za zaštitu i unaprjeđenje zdravlja. Da bi se moglo zaštitno djelovati na zdravlje odraslih i starijih osoba, akcije treba usmjeriti na očuvanje vitalnih organa, sustava za kretanje te cjelokupnog antropološkog statusa. Kod mlađih je bitno ostvariti uvjete za usvajanje navike redovite tjelesne aktivnosti kao sastavnice kvalitetnog života. Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja učenika jedinstveno je po mogućnostima i posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu biotičku uvjetovanost kao tjelesno vježbanje, koje u školstvu osmišljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena razvojnim značajkama djece i mladeži koje ovaj program u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadržaja po razvojnim razdobljima. Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima za cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će potaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. Takve navike izvor su uključivanja djece i mladeži u sportske klubove i bavljenja sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno značajan i neizostavan dio općega obrazovanja i kulture življenja. Kinesiological recreation, in a boarder sense, takes care about people and citizens individual needs related to healt protection and promotion. To protect health of adults and elderly, one must focus one´s actions to preserving vital functions of organs, the locomotor system, and the entire anthropological status. In youngsters we should incite a habit of a regular, life-long physical activity as an indispensable compound of quality of life. The physical and health education field, because of its importance for the harmonious development of anthropological characteristics of the student, is unique in its possibilities and special features. Few of the child's activities have such biotic conditioning as phsical exercise who have only physical and health education in school. This assumes that teaching should be appropriate to the developmental characteristics of children and young people, which this program fully takes into account by the distribution of program contents by developmental periods. The educational component of physical and health culture aims to create such a system of values for the students towards physical training that will encourage independent and lifelong exercise. Such habits are a source of involving children and young people in sports recreation in the second and third ages. That is why physical and health culture is undoubtedly a significant and indispensable part of general education and culture of life.

Tema ovog diplomskog rada je tjelesna aktivnost i slobodno vrijeme mlađe školske dobi. Istraživanja pokazuju da se zbog načina života u današnje doba sve se manje krećemo, a time i brinemo o našem fizičkom zdravlju. Učenici su sve manje zainteresirani za tjelesne aktivnosti, te ih više privlači provođenje slobodnog vremena uz suvremenu tehnologiju. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koliko se učenika mlađe školske dobi bavi nekom tjelesnom aktivnošću te kako oni najčešće provode svoje slobodno vrijeme. Istraživanje je provedeno u jednoj školi sa učenicima od 1. do 4. razreda pomoću anketnog upitnika koji se sastojao od 11 varijabli. Dobiveni rezultati pokazuju da učenici dovoljno vremena provode baveći se nekim sportom ili aktivnom igrom, no isto tako ih mnogo provodi svoje slobodno vrijeme za računalima i mobitelima, te gledanjem televizije. The topic of this thesis is younger school aged children's physical activity and free time. Research shows that because of our way of life, we are moving less and less today, and it also shows that we are taking less care of our physical health. Students are less and less interested in physical activities and are more attracted to spending free time with modern technology. The aim of this research is to determine how many young students engage in physical activity and how they spend their free time. The survey was conducted in one school with students in grades 1-4 using a questionnaire consisting of 11 variables. The results show that students spend a lot of time practicing a sport or an active game, but the results also show how much some children spend their free time on computers and cell phones and watching television.

Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti otežavajuće čimbenike koji su prisutni u provedbi Tjelesne i zdravstvene kulture u nastavi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 120 učitelja razredne nastave na području slavonske regije. U svrhu provedbe istraživanja posebno je konstruiran upitnik. Pretpostavilo se da vanjski čimbenici dodatno otežavaju nastavni proces, te da postoji visoka motiviranost učitelja za provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Rezultati istraživanja ukazuju da nema značajnih razlika u stavovima ispitanika u području materijalnih uvjeta rada. Značajne razlike prisutne su u području problematike programiranja i provedbe nastave kao i kompetencija i motiviranosti za rad. Istraživanje pokazuje da učitelji unatoč mnogobrojnim otežavajućim čimbenicima uspješno provode nastavu TZK zahvaljujući svojim kompetencijama i visokoj motiviranosti za rad. The aim of this research was to assess aggravating factors that are present in the impementation od Physical Education in teaching. Research was conducted on a sample of 120 primary school teachers from the Slavonia region in Croatia. For the purpose of this research a questionnaire was constructed. External factors have been assumed to further complicate the teaching process, and also that teachers are highly motivated to teach Physical Education. The results of the research indicate that there are no significant differences in the attitudes of the respondents in the fiels of material working conditions. Significant differences are present in the area of programming and implementation of teaching, as well as competence and motivation for work. The research showed that despite many aggravating factors, teachers are successful in teaching because of their competance and high motivation to work.

Tema ovog diplomskog rada je tjelesna aktivnost djece iz urbanih i ruralnih sredina. Nedostatak tjelesne aktivnosti djece i mladeži te sjedilački način života negativno utječe na zdravlje odraslih i djece. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u provođenju slobodnog vremena te izbora kinezioloških aktivnosti kod dviju skupina ispitanika. Istraživanje je provedeno u školama urbanih i ruralnih sredina pomoću anonimnog upitnika koji se sastojao od 14 varijabli. Temeljem dobivenih može se utvrditi da djeca iz urbanih sredina više slobodnog vremena provode uz televiziju i Internet, dok djeca iz ruralnih sredina veći dio slobodnog vrijeme provode pomažući roditeljima u različitim poslovima. Nadalje, dobiveni rezultati pokazuju da djeca iz ruralnih sredina nemaju adekvatne uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture kao djeca iz urbanih sredina. Ključne riječi: tjelesna i zdravstvena kultura, urbana sredina, Tema ovog diplomskog rada je tjelesna aktivnost djece iz urbanih i ruralnih sredina. Nedostatak tjelesne aktivnosti djece i mladeži te sjedilački način života negativno utječe na zdravlje odraslih i djece. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u provođenju slobodnog vremena te izbora kinezioloških aktivnosti kod dviju skupina ispitanika. Istraživanje je provedeno u školama urbanih i ruralnih sredina pomoću anonimnog upitnika koji se sastojao od 14 varijabli. Temeljem dobivenih može se utvrditi da djeca iz urbanih sredina više slobodnog vremena provode uz televiziju i Internet, dok djeca iz ruralnih sredina veći dio slobodnog vrijeme provode pomažući roditeljima u različitim poslovima. Nadalje, dobiveni rezultati pokazuju da djeca iz ruralnih sredina nemaju adekvatne uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture kao djeca iz urbanih sredina. The theme of this master's thesis is the physical activity of children from urban and rural areas. The lack of physical activity of children and young people and a sedentary lifestyle adversely affect the health of adults and children. This study aimed to identify differences in leisure time and choice of sport activities in the two groups of subjects. The survey was conducted in urban and rural schools using an anonymous questionnaire consisting of 14 variables. Based on the results obtained, it can be established that children from urban areas spend more free time with television and the Internet, while children from rural areas spend most of their free time assisting parents in various jobs. Furthermore, the results obtained show that children from rural areas do not have adequate conditions for teaching Physical education as children from urban areas.

Svrha završnog dijela sata je približiti sve fiziološke i psihičke funkcije stanju kakvo je bilo prije početka sata. U antropološkim zadaćama primjenjuju se sadržaji kojima je posljedica smirivanje organizma. Obrazovne zadaće upućuju na usvajanje i usavršavanje motoričkih znanja te na stjecanje znanja, posebno ona koja se tiču zdravlja. Odgojne zadaće potiču na posebno raspoloženje uslijed sata, na higijenske navike i usvajanje radnih navika, te na smisao za red, točnost, kritičnost i samokritičnost. Sadržaji su puno mirnijeg karaktera od ostalih dijelova sata stoga što organizam mora biti u procesu smirivanja i opuštanja. Dolaze u obzir razne vrste hodanja, elementarne igre mirnijeg karaktera, štafetne elementarne igre, plesovi te vježbe disanja. Rad prikazuje nove originalne sadržaje za završni dio sata koji imaju ulogu opuštanja, smirivanja, zabave, poticanja koncentracije, poštivanja pravila, razvijanja refleksa, suradnje, povjerenja, koordinacije pokreta, uvježbavanja različitih oblika kretanja, vještine bacanja, gađanja i hvatanja, razvoja preciznosti i motorike ruku i nogu, emocionalnosti te socijalizacije. Organizacija ovisi o sadržaju koji se primjenjuje u završnom dijelu sata, a provodi se najčešće u pojedinačnom obliku rada. Djeca mogu biti u polukrugu, vrsti ili koloni. Potrebno im je opisati i demonstrirati zadatak nakon čega ga oni izvode. Odgajatelj je tu da nadgleda svu djecu i da se, po potrebi, uključi ukoliko nekom djetetu treba dodatno pojašnjenje. Najbolje rješenje na kraju sata je pranje ruku i umivanje jer time djeca stječu higijenske navike. Trajanje završnog dijela sata za mlađu i srednju dobnu skupinu je 2-3 min., a za stariju dobnu skupinu 2-4 min. Na kraju sata treba pregledati jesu li sve sprave i rekviziti na svome mjestu, te se nakon postrojavanja organizirano napušta prostor za vježbanje. The purpose of the final part of the lesson is to bring all physiological and psychic functions closer to what they were before the beginning of the lesson. In anthropological taska, the contents thet result in the calming of the organism are applied. Educational tasks indicate the acquisition and improvement of motor skills and acquiring knowledge, especially those who concerning health. Educational tasks are encouraged in particular mood due to hours, hygiene and work habits, and a sense of order, accuracy, criticality and self-criticism. The contents are much calmer than other parts of the clock because the body has to be in the process of calming and relaxing. Various types of walking, elementary games come into play calmer character, relay elementary games, dances, and breathing exercises. The final paper presents new original content for the final part of the lesson that has the role of relaxing,calm, have fun, encourage concentration, obey rules, develop reflexes, collaborate, confidence, movement coordination, practicing different forms of movement, throwing skills, shooting and catching, developing precision and motor skills of hands and feet, emotionality and socialization. The organization depends on the content that is implemented in the final part of the hour, and is being implemented most often in a single form of work. Children can be in semicircle, type or column. Needed they have to describe and demonstrate the task after which they perform it. The educator is there to supervise all children and, if necessary, be included if any child needs further clarification.The best solution at the end of the hour is to wash your hands and wash your face, as this will help your children gain hygiene habits. The lasting of the final part of the hour for the younger and middle age group is 2-3 min., And for the older one age group 2-4 min. At the end of the lesson, it is necessary to check that all the devices and equipment are in place, and after lining they can leave the training room in an organized manner.

Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se jedanaestogodišnje učenice od učenika iste dobi u izvođenju testova motoričkih znanja konstruiranih od reprezentativnih nastavnih tema koje predviđa službeni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za peti razred osnovne škole, te utvrditi djeluju li na navedene spolne razlike pojedine morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti. Uzorak ispitanika sačinjavalo je 146 učenica i 149 učenika petih razreda osnovnih škola u Splitu, kronološke dobi 11 godina (± 6 mjeseci). Kolekcija podataka izvršena je primjenom 16 morfoloških mjera, 21 testa motoričkih sposobnosti i 7 testova motoričkih znanja. Primijenjene varijable imale su zadovoljavajuće metrijske karakteristike te su omogućile prikupljanje znanstveno valjanih informacija. Analiza univarijatnih razlika u motoričkim znanjima pokazala je da su učenice u prosjeku dobivale statistički značajno veće ocjene od učenika u stoju na rukama uz okomitu plohu dok su učenici bili bolji u padu naprijed preko ramena u dominantnu stranu, šutu s tla osnovnim načinom (rukomet) i šutu jednom rukom s prsiju iz mjesta (košarka). Diskriminacijska analiza značajnosti razlika između učenica i učenika bez i s uklonjenim djelovanjem (dekompozicijom varijance) morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u svakoj pojedinoj varijabli motoričkih znanja, ukazuje da su ukupne spolne razlike u motoričkim znanjima statistički značajne, a smanjuju se isključivanjem djelovanja morfologije i motorike. Istovremenim uklanjanjem djelovanja i morfologije i motorike spolne razlike u motoričkim znanjima se dodatno i značajno umanjuju do granične razine statističke značajnosti. Najveći doprinos ukupnim multivarijatnim razlikama pokazuje šut s tla osnovnim načinom (rukomet) i šut jednom rukom s prsiju iz mjesta (košarka). Eliminacijom djelovanja samo morfologije struktura diskriminacijske funkcije, a time i struktura razlika između spolova bitno se nije promijenila u odnosu na strukturu razlika pri eliminaciji samo motorike, ali i morfologije i motorike istovremeno. Eliminacijom djelovanja motorike na spolne razlike, promijenili su se doprinosi, a najviše u korist skoka uvis prekoračnom tehnikom „škare“ i stoja na rukama uz okomitu plohu. Analizom kovarijance testirana je univarijatna veličina doprinosa pojedinih morfoloških i motoričkih faktora na razlike između učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja. U tu svrhu je izvršena faktorizacija morfoloških i motoričkih varijabli, a dobivena su četiri morfološka i šest motoričkih faktora. Kod morfoloških faktora srednju veličinu djelovanja na spolne razlike u praćenim motoričkim znanjima ima voluminoznost dok preostala tri morfološka faktora imaju malu veličinu djelovanja. Faktor voluminoznosti djeluje statistički značajno i na spolne razlike u svim pojedinačnim motoričkim znanjima, longitudinalna dimenzionalnost skeleta na većinu, masno tkivo na manji broj, a transverzalna dimenzionalnost skeleta ne pokazuje razlike niti u jednom motoričkom znanju. Kod motoričkih faktora srednju veličinu djelovanja na spolne razlike usvim praćenim motoričkim znanjima ima eksplozivnost, a ostali motorički faktori imaju malu veličinu djelovanja. Eksplozivnost djeluje statistički značajno na spolne razlike i u svim pojedinačnim motoričkim znanjima, jakost i frekvencija pokreta na većinu, a preostali faktori na razlike u manjem broju varijabli. Za testiranje strukture djelovanja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti na razlike između učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja finalno je korištena dvosmjerna 3x2 analiza varijance i u tu svrhu su formirane skupine na osnovu niskih, srednjih i visokih rezultata u morfološkim i motoričkim faktorima. Time je omogućen dodatni uvid u kojoj zoni svojih rezultata morfološki i motorički faktori imaju veće ili manje djelovanje na razlike učenica i učenika u pojedinim motoričkim znanjima. Zaključno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da morfologija i motorika u jednakoj mjeri djeluju na spolne razlike učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja te da njihova pojedinačna i skupna eliminacija dovodi do slične strukture preostalih multivarijatnih razlika. The aim of the conducted research was to determine differences between eleven year old female and male pupils of the same age in motor skills tests, constructed based on representative teaching topics defined by the official Physical Education syllabus for the fifth grade, and to determine if the morphological characteristics and motor abilities have any effect on the mentioned gender differences. The sample of subjects included 146 fifth-grade female pupils and 149 fifth-grade male pupils from a primary school in Split, aged 11 (± 6 months). Data collection was implemented by the application of 16 morphological measurements, 21 motor abilities test and 7 motor skills test. The applied variables had satisfactory metric characteristics and enabled data collection of scientifically valid data. The analysis of univariate differences of motor skills showed that on average the female pupils got statistically better grades than the male pupils for handstand near the vertical surface, while the male pupils achieved better results for overshoulder forward fall on the dominant side, basic floor shot (handball) and standing one hand shot (basketball). Discriminant analysis of significant differences between female and male pupils without and with the removed impact (variance decomposition) of morphological characteristics and motor abilities for each motor skill variable indicates that all the gender differences regarding motor skills are statistically significant, and they are decreased only when exclusion of morphology and motor activities occur. Parallel exclusion of impact of both morphology and motor activities of gender differences on motor skills additionally and significantly decreases up to a limit value of statistical significance. The greatest contribution to the overall multivariate differences can be seen in basic floor shot (handball) and standing one hand shot (basketball). When eliminated the impact only of morphology the structure of discriminant function, and therefore the structure of differences between the genders, did not essentially change in regards to the structure of differences obtained when eliminated only motor activities, but only when additionally eliminated morphology and motor activities as well. Elimination of impact of motor activities on gender differences changed contributions, and mostly in favour of high jump (scissors technique) and handstand near the vertical surface.The analysis of covariance was used to test a univariate size of contribution for each morphological and motor factor on differences between female and male pupils in performing motor skills. With this purpose factorisation of morphological and motor variables was performed and it resulted in four morphological and six motor factors. As far as morphological factors are concerned the middle size of impact on gender differences for the monitored motor skills has a voluminosity while the remaining three morphological factors are small in size as far as their activity is concerned. The voluminosity factor also acts statistically significant on gender differences for all motor skills, while the transverse dimension of the skeleton acts on the majority of motor skills and fat tissue on a few motor skills, the transverse dimension of the skeleton does not show differences for any motor skill. As far as the motor factors are concerned the middle size of impact on gender differences for all the observed motor skills was found in explosiveness, while the other motor factors had a small size of impact. Explosiveness acts statistically significant on gender differences for all the observed motor skills, while strength and frequency of movement acts on the majority of motors skills, and the other factors of differences on a smaller number of the variables. For testing the structure of impact of morphological characteristics and motor abilities on differences between female and male students in performing the motor skills, a two-way 3x2 variance analysis was used and for this purpose groups were formed based on low, middle and high results of morphological and motor factors. This provided an additional insight of the highest or lower impact of morphological and motor factors on differences of female and male pupils for each motor skill. In conclusion, the results of this study show that morphology and motor activities equally impact gender differences in both female and male pupils when performing motor skills and individual or group elimination of morphology or motor activities brings to a similar structure found in the other multivariate differences.

Problem ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj eksperimentalnog programa u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture uključivanjem i povećanjem fonda sati nastavnih sadržaja kojima se utječe na razvoj kondicijskih sposobnosti učenika Srednje škole Krapina u trajanju od osam mjeseci.Intervencija s dominantno uključenim sadržajima kondicijske pripreme, koja je imala za cilj izazvati poboljšanje navedenih zavisnih varijabli, postigla je statistički značajnu promjenu u većem broju njih u odnosu na uobičajeni program tjelesne i zdravstvene kulture. U varijablama u kojima nije zabilježena statistička značajnost zabilježeni su pozitivni trendovi u korist eksperimentalne skupine.

Orienteering as a sporting and competitive as well as recreational and educational activity is increasingly being carried out by various sports associations, hikers and other amateur sportspeople. Its implementation involves class and subject teachers in schools, especially those involved in the GLOBE programme. The aim of this paper is to examine the presence of orienteering or some of its elements in the school and subject plans and programmes of both lower and higher grades of primary, as well as secondary schools in the Republic of Croatia, and a possible role of orienteering in promoting cross-curricular teaching. Because of the desire to supplement the teaching methods and forms of work with more work outside the classroom, the purpose of this paper is to contribute to forming a justified demand for incorporating orienteering in the primary school curriculum in Croatia. Since orienteering is particularly significant from the point of view of Geography and Physical Education teaching, the existing curricula of the two subjects have been analysed to identify possible cross-curricular links. This paper presents the results of the research conducted in 2017 and 2018 on a sample of 146 Geography and Physical Education teachers from Croatia. The results indicate that teachers are familiar with these activities. Although they recognize the potential in terms of the wish to integrate some contents into teaching plans and programmes, as well as contribute to cross- curricular teaching, the content of orienteering is implemented very rarely or not at all in primary, and even less, in secondary schools. The results of this research also point to the lack of class and subject teacher competences and their poor knowledge of this area.

The research was conducted on a sample including 166 participants - male students of “Combined Technical High School” from Travnik, who attended physical education classes regularly during the school year. In the research, five variables were used to assess the morphological status, and nine variables to assess the motor status of the participants according to the Eurofit Fitness Test Battery. The main aim of the research was to determine quantitative changes in morphological and motor status of secondary school students during one school year under the impact of programme content of regular physical education classes through a longitudinal study. Quantitative changes in morphological and motor status and analysis of differences between the initial and final measurements were determined by analysis of changes under the model of differences and standard model of multivariate changes (SSDIF analysis, Bonacin, 2004). A hypothetical measurement matrix was defined by projecting the measurement data, and explicating a set of linear shifts on the association matrix, which resulted in obtaining structural vector describing quantitative changes, while taking into account relations of the initial variables. Results of the SSDIF analysis indicate that a one-year curriculum of physical education has caused statistically significant changes at the global level (p = 0.0000) in both investigated areas, but the changes that have occurred are mild and without dramatic changes. Significant quantitative changes in the motor space occurred in body height and weight, and in the triceps skinfold, as well as in the following variables in the motor space: running 10×5 m (sideways), lifting the trunk from the lying on back position and the hand dynamometry, and the biggest and most statistically significant global quantitative changes occurred in the 20 m test run sideways with progressive acceleration (ŠATL20 0.8439)., Istraživanje je provedeno na uzorku ispitanika koji je obuhvatio 166 ispitanika – učenika muškog spola „Mješovite srednje tehničke škole“ iz Travnika koji su u toku školske godine pohađali nastavu tjelesnog odgoja. U istraživanju je primijenjeno 5 varijabli za procjenu morfološkog statusa i 9 varijabli za procjenu motoričkog statusa ispitanika prema programu Eurofit baterije testova. Osnovni cilj istraživanja bio je da se longitudinalnom studijom u jednoj školskoj godini utvrde kvantitativne promjene morfološkog i motoričkog statusa učenika srednje škole pod utjecajem programskih sadržaja redovne nastave tjelesnog odgoja. Kvantitativne promjene morfološkog i motoričkog statusa i analiza razlika između inicijalnog i finalnog mjerenja utvrđeni su analizom promjena pod modelom razlika i SSDIF analizom (Bonacin, 2004). Projekcijom podataka mjerenja definirana je hipotetska matrica mjerenja, a eksplikacijom skupa linearnih pomaka na matricu asocijacije dolazi se do strukturnog vektora koji opisuje kvantitativne promjene, uzimajući u obzir relacije inicijalnih varijabli. Rezultati SSDIF analize upućuju na to da je jednogodišnji nastavni program tjelesnog odgoja izazvao statistički značajne promjene na globalnoj razini (p = 0.0000) u oba istraživana prostora, ali su nastale promjene blage i nisu dramatične. Do statistički značajnih kvantitativnih promjena u motoričkom prostoru došlo je u tjelesnoj visini i težini, kao i kožnom naboru tricepsa, a u motoričkom prostoru u varijablama: trčanje 10×5 m (tamo-ovamo), dizanje trupa iz ležanja na leđima i dinamometrija šake, a najveće i statistički najznačajnije globalne kvantitativne promjene dogodile su se u testu trčanje na 20 m tamo-ovamo s progresivnim ubrzavanjem (ŠATL20 0.8439).

The research was carried out in order to determine the correlation between morphological characteristics and a representative curriculum topic Bounce from middle position in volleyball from the curriculum unit Games in the Croatian Physical Education curriculum for elementary school female students. In accordance with the above mentioned, a set of 16 anthropometric measurements to evaluate morphological characteristics as well as the test of motor skill Bounce from middle position in volleyball was used on the sample of 152 female students aged 11 (± 6 months). The results of multiple regression analysis showed a high degree of correlation between the set of predictors of applied morphological variables and the criterion variable Bounce from middle position in volleyball (R = .44). The analysis of the partial influence of certain morphological variables on the significance of the regression model showed that the statistically significant contribution is shown by the variables of the back skinfold, the mean chest circumference, the upper arm skinfold, the forearm circumference, the lower leg skinfold and the wrist diameter. The results of the research show the significance of choosing the curriculum topic Bounce from middle position in volleyball in planning the Physical Education lesson to transform certain morphological characteristics in order to achieve the desirable final conditions of the female pupils and also to achieve better results in grading this curriculum content., Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja povezanosti morfoloških karakteristika i reprezentativne nastavne teme Vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava iz nastavne cjeline Igre u službenom planu i programu Tjelesne i zdravstvene kulture za učenice petih razreda osnovne škole. U skladu s navedenim na uzorku od 152 učenice u dobi od 11 godina (± 6 mjeseci) primijenjen je skup od 16 antropometrijskih mjera za procjenu morfoloških karakteristika i test motoričkog znanja Vršno odbijanje iz srednjega odbojkaškog stava. Rezultati multiple regresijske analize pokazali su visok stupanj povezanosti prediktorskog skupa primijenjenih morfoloških varijabli s kriterijskom varijablom vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava (R = .44). Analiza parcijalnog utjecaja pojedinih morfoloških varijabli na značajnost regresijskog modela pokazala je da statistički značajan doprinos pokazuju varijable kožni nabor leđa, srednji opseg grudnog koša, kožni nabor nadlaktice, opseg podlaktice, kožni nabor potkoljenice i dijametar ručnog zgloba. Rezultati istraživanja pokazuju značaj odabira nastavne teme Vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava u programiranju nastave Tjelesne i zdravstvene kulture radi transformacije pojedinih morfoloških karakteristika, a s ciljem postizanja poželjnih finalnih stanja učenica i u postizanju boljih rezultata pri ocjenjivanju tog nastavnog sadržaja.

Cilj ovog znanstvenog istraživanja bio je utvrditi generičke kineziološke kompetencije učitelja primarnoga obrazovanja koji imaju pet do deset godina profesionalnog radnog iskustva u radu u školi. Uzorak istraživanja obuhvatio je ukupno 230 učitelja primarnog obrazovanja. Generičke kineziološke kompetencije procijenjene su s pomoću kompozitnoga mjernog instrumenta, upitnikom Međunarodne studije Kompetentnost na području tjelesne i zdravstvene kulture (Kovač i sur., 2008.), gdje su učitelji samoprocjenjivali svoje vrijednosne orijentacije prema vlastitim stavovima o stečenim generičkim kineziološkim kompetencijama za rad s učenicima u primarnome obrazovanju. Za istraživanje je korišten anonimni upitnik s ukupno 36 čestica. Za svaku tvrdnju sudionici su dali odgovore na Likertovoj skali od četiri stupnja. Dobiveni podatci obrađeni su temeljnom deskriptivnom statistikom, normalnost distribucije testirana je Kolmogorov- Smirnovljevim testom, dok je faktorskom analizom definirano pet latentnih dimenzija koje opisuju područje stečenih generičkih kinezioloških kompetencija učitelja primarnoga obrazovanja s profesionalni radnim iskustvom u školi od pet do deset godina. ---- The goal of this scientific research was to distinguish generic kinesiology competences of the primary education teachers who have five to ten years of professional work experience in school. The research sample included a total of 230 primary school teachers. The study evaluated generic kinesiology competences using a composite measuring instrument, namely the International Survey of Teacher Competences in the Field of Physical Education (Kovač et al., 2008) questionnaire, where teachers made a self-evaluation of their value orientations according to their attitudes about acquired generic kinesiology competences in primary school education. The anonymous questionnaire consisted of 36 items. For each of the statements, the participants provided answers on a four-point Likert-type scale. Descriptive statistics was used to describe the results, and the normality of distribution was tested with the Kolmogorov-Smirnov test. Factor analysis was used as a parametric statistical method for isolating five factors describing the latent area of acquired generic kinesiology competences of primary education teachers who have five to ten years of professional work experience in schools.

Suvremeni životni uvjeti zahtijevaju suvremene društvene odgovore. Odgojnoobrazovni sustav svojevrsna je društvena poluga u davanju optimalnih odgovora. Jedan je od tih odgovora nužnost optimizacije predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. To nije šansa koju nastavni predmet dobiva u okviru cjelovite kurikulne reforme, već se šansa daje najprije djeci, učenicima i mladeži, jedinoj istinskoj budućnosti svakog naroda, svake države i svake civilizacije. Postoji niz argumenata koji upravo reformu tog predmeta potvrđuju kao najvažniju reformu obrazovnog sustava. Naime, podatci o suvremenim ugrozama govore o smanjenom kretanju koje je povezano s nizom stanja koja su, ako neposredno ne generiraju bolest, pogodno tlo za nastanak neželjenih patoloških stanja. Upravo stoga promjene koje su započete nizom intervencija u obrazovni sustav, od kojih posebno treba istaknuti Nacionalni okvirni kurikul iz 2011. godine, trebaju biti nastavljene kao slijed prihvaćanja dobrih, a odbacivanja loših promjena. Prihvaćanje znanstvene paradigme supstratne znanosti kineziologije i njezine primijenjene discipline kineziološke metodike osigurava znanstvenu čvrstoću svake reforme, pa i reforme predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Upravo je na tim temeljima provedena reforma predmeta koja je u prvi mah možda i započela kao politička, ali je u svojoj razvijenoj fazi postala znanstveno utemeljena, a od političkog temelja ostao je samo temelj dobre obrazovne politike. To pokazuje važnost djelovanja Ekspertne radne skupine, tijela zaduženog za provedbu obrazovne strategije. Kurikul, naime, mogu provoditi samo eksperti uz potporu stručnih radnih skupina koje čine znanstvenici i stručnjaci. Upravo se vrsnoća odabira pokazuje kao imperativ vrsnoće onoga što je učinjeno. A učinjeno je ono što podrazumijeva samo vrh ledenog brijega dobrog kurikulnog utemeljenja predmeta, optimalno usklađenog nastavnog plana, logične veze Okvira nacionalnog kurikula s Nacionalnim okvirnim kurikulom iz 2011., a ne egomanski motiviranog stalnog ponavljanja prvog koraka koje cijelu reformu može baciti u nepovratno nazadovanje. Ime predmeta i područja u tako utemeljenoj reformi imaju šansu postati posljedicom znanstvenog napretka koji sugerira jedinstvo znanosti, stručnjaka, područja i predmeta pa na taj način osigurati da sadašnja rješenja mogu biti daljnja polazišta novih reformi, a ne uzrok vraćanja na početak.

Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se jedanaestogodišnje učenice od učenika iste dobi u izvođenju testova motoričkih znanja konstruiranih od reprezentativnih nastavnih tema koje predviđa službeni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za peti razred osnovne škole, te utvrditi djeluju li na navedene spolne razlike pojedine morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti. Uzorak ispitanika sačinjavalo je 146 učenica i 149 učenika petih razreda osnovnih škola u Splitu, kronološke dobi 11 godina (± 6 mjeseci). Kolekcija podataka izvršena je primjenom 16 morfoloških mjera, 21 testa motoričkih sposobnosti i 7 testova motoričkih znanja. Primijenjene varijable imale su zadovoljavajuće metrijske karakteristike te su omogućile prikupljanje znanstveno valjanih informacija. Analiza univarijatnih razlika u motoričkim znanjima pokazala je da su učenice u prosjeku dobivale statistički značajno veće ocjene od učenika u stoju na rukama uz okomitu plohu dok su učenici bili bolji u padu naprijed preko ramena u dominantnu stranu, šutu s tla osnovnim načinom (rukomet) i šutu jednom rukom s prsiju iz mjesta (košarka). Diskriminacijska analiza značajnosti razlika između učenica i učenika bez i s uklonjenim djelovanjem (dekompozicijom varijance) morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u svakoj pojedinoj varijabli motoričkih znanja, ukazuje da su ukupne spolne razlike u motoričkim znanjima statistički značajne, a smanjuju se isključivanjem djelovanja morfologije i motorike. Istovremenim uklanjanjem djelovanja i morfologije i motorike spolne razlike u motoričkim znanjima se dodatno i značajno umanjuju do granične razine statističke značajnosti. Najveći doprinos ukupnim multivarijatnim razlikama pokazuje šut s tla osnovnim načinom (rukomet) i šut jednom rukom s prsiju iz mjesta (košarka). Eliminacijom djelovanja samo morfologije struktura diskriminacijske funkcije, a time i struktura razlika između spolova bitno se nije promijenila u odnosu na strukturu razlika pri eliminaciji samo motorike, ali i morfologije i motorike istovremeno. Eliminacijom djelovanja motorike na spolne razlike, promijenili su se doprinosi, a najviše u korist skoka uvis prekoračnom tehnikom „škare“ i stoja na rukama uz okomitu plohu. Analizom kovarijance testirana je univarijatna veličina doprinosa pojedinih morfoloških i motoričkih faktora na razlike između učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja. U tu svrhu je izvršena faktorizacija morfoloških i motoričkih varijabli, a dobivena su četiri morfološka i šest motoričkih faktora. Kod morfoloških faktora srednju veličinu djelovanja na spolne razlike u praćenim motoričkim znanjima ima voluminoznost dok preostala tri morfološka faktora imaju malu veličinu djelovanja. Faktor voluminoznosti djeluje statistički značajno i na spolne razlike u svim pojedinačnim motoričkim znanjima, longitudinalna dimenzionalnost skeleta na većinu, masno tkivo na manji broj, a transverzalna dimenzionalnost skeleta ne pokazuje razlike niti u jednom motoričkom znanju. Kod motoričkih faktora srednju veličinu djelovanja na spolne razlike usvim praćenim motoričkim znanjima ima eksplozivnost, a ostali motorički faktori imaju malu veličinu djelovanja. Eksplozivnost djeluje statistički značajno na spolne razlike i u svim pojedinačnim motoričkim znanjima, jakost i frekvencija pokreta na većinu, a preostali faktori na razlike u manjem broju varijabli. Za testiranje strukture djelovanja morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti na razlike između učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja finalno je korištena dvosmjerna 3x2 analiza varijance i u tu svrhu su formirane skupine na osnovu niskih, srednjih i visokih rezultata u morfološkim i motoričkim faktorima. Time je omogućen dodatni uvid u kojoj zoni svojih rezultata morfološki i motorički faktori imaju veće ili manje djelovanje na razlike učenica i učenika u pojedinim motoričkim znanjima. Zaključno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da morfologija i motorika u jednakoj mjeri djeluju na spolne razlike učenica i učenika u izvođenju motoričkih znanja te da njihova pojedinačna i skupna eliminacija dovodi do slične strukture preostalih multivarijatnih razlika., The aim of the conducted research was to determine differences between eleven year old female and male pupils of the same age in motor skills tests, constructed based on representative teaching topics defined by the official Physical Education syllabus for the fifth grade, and to determine if the morphological characteristics and motor abilities have any effect on the mentioned gender differences. The sample of subjects included 146 fifth-grade female pupils and 149 fifth-grade male pupils from a primary school in Split, aged 11 (± 6 months). Data collection was implemented by the application of 16 morphological measurements, 21 motor abilities test and 7 motor skills test. The applied variables had satisfactory metric characteristics and enabled data collection of scientifically valid data. The analysis of univariate differences of motor skills showed that on average the female pupils got statistically better grades than the male pupils for handstand near the vertical surface, while the male pupils achieved better results for overshoulder forward fall on the dominant side, basic floor shot (handball) and standing one hand shot (basketball). Discriminant analysis of significant differences between female and male pupils without and with the removed impact (variance decomposition) of morphological characteristics and motor abilities for each motor skill variable indicates that all the gender differences regarding motor skills are statistically significant, and they are decreased only when exclusion of morphology and motor activities occur. Parallel exclusion of impact of both morphology and motor activities of gender differences on motor skills additionally and significantly decreases up to a limit value of statistical significance. The greatest contribution to the overall multivariate differences can be seen in basic floor shot (handball) and standing one hand shot (basketball). When eliminated the impact only of morphology the structure of discriminant function, and therefore the structure of differences between the genders, did not essentially change in regards to the structure of differences obtained when eliminated only motor activities, but only when additionally eliminated morphology and motor activities as well. Elimination of impact of motor activities on gender differences changed contributions, and mostly in favour of high jump (scissors technique) and handstand near the vertical surface.The analysis of covariance was used to test a univariate size of contribution for each morphological and motor factor on differences between female and male pupils in performing motor skills. With this purpose factorisation of morphological and motor variables was performed and it resulted in four morphological and six motor factors. As far as morphological factors are concerned the middle size of impact on gender differences for the monitored motor skills has a voluminosity while the remaining three morphological factors are small in size as far as their activity is concerned. The voluminosity factor also acts statistically significant on gender differences for all motor skills, while the transverse dimension of the skeleton acts on the majority of motor skills and fat tissue on a few motor skills, the transverse dimension of the skeleton does not show differences for any motor skill. As far as the motor factors are concerned the middle size of impact on gender differences for all the observed motor skills was found in explosiveness, while the other motor factors had a small size of impact. Explosiveness acts statistically significant on gender differences for all the observed motor skills, while strength and frequency of movement acts on the majority of motors skills, and the other factors of differences on a smaller number of the variables. For testing the structure of impact of morphological characteristics and motor abilities on differences between female and male students in performing the motor skills, a two-way 3x2 variance analysis was used and for this purpose groups were formed based on low, middle and high results of morphological and motor factors. This provided an additional insight of the highest or lower impact of morphological and motor factors on differences of female and male pupils for each motor skill. In conclusion, the results of this study show that morphology and motor activities equally impact gender differences in both female and male pupils when performing motor skills and individual or group elimination of morphology or motor activities brings to a similar structure found in the other multivariate differences.

Ples je oblik najprirodnijeg izražavanja čovjeka još od starih civilizacija. Svoje korijene ostavio je još u mnogim starim izumrlim civilizacijama, a njegov utjecaj postoji i danas. Ples ima veliki utjecaj na čovjeka, u bilo kojoj životnoj dobi, a posebice u predškolskoj. Dijete se u predškolskoj dobi izražava spontanim pokretima što utječe na razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, te na cjelokupni razvoj. Plesom se kod djece razvija osjećaj za ritam, pravilno držanje, razvija se mašta i kreativnost te se postiže osjećaj pripadnosti u grupi. Korištenjem pokreta, odnosno plesa u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi poštuje se dječja priroda, spontanost i igra, što je veliki korak ka razvoju motivacije za tjelesnom aktivnošću. Dance is the form of the most natural expression of man since ancient civilizations. It has left its roots in many of the old extinct civilizations and its` influence still exists today. It has a great influence at any age, especially in preschool. In preschool age the child expresses spontaneous movements that affect the development of motor and functional abilities and overall development. By dancing, children develop a sense of rhythm, proper posture, imagination and creativity and a sense of belonging to the group is achieved. By using movement or dance in physical education, children's nature, spontaneity and play are respected, which is a major step in the development of motivation for physical activity.

Tema ovog diplomskog rada su materijalni uvjeti rada u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture. TZK je bitni dio odgojno-obrazovnog procesa te se uspješno provodi uz odgovarajuće sprave i rekvizite te prostor u kojem se odvija tjelesno vježbanje. Cilj je ovog rada istražiti stanje materijalnih uvjeta rada u svim osnovnim školama u Puli kod 99 učitelja razredne nastave, a to je učinjeno putem anonimnog upitnika koji se sastojao od 14 varijabli. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da je u osnovnim školama u Puli najveći problem nedostatak sprava i rekvizita potrebnih za rad u TZK. Isto tako, dostupnost školskih dvorana za učitelje razredne nastave nije dovoljna jer predmetna nastava ima prednost. The topic of this thesis is material working conditions in P.E. Physical education is very important part of educational process and is successful with appropriate equipment, props and space in which exercising is being implemented. The aim of this study was to research the state of material working conditions in P.E. in all primary schools in Pula among 99 teachers of primary school education. Using anonymous questionnaire that consisted of 14 variables it was examined opinions of the teachers, their agreements and disagreements through Likert scale from 1 to 5. Based on the obtained results, we can see that the main problem in primary schools in Pula is a lack of equipment and props needed for work in P.E. Further more, gyms are not available enough for the teachers of primary school education because subject teaching has more advantage.

Cilj je ovog istraživanja utvrditi moguće razlike u kinantropološkim obilježjima među učenicima dviju srednjih škola različitih usmjerenja i sredina u Krapinsko- zagorskoj županiji i usporediti ih s orijentacijskim vrijednostima. Na temelju provedenog istraživanja te rezultata mjerenja i procjenjivanja kinantropoloških obilježja i njihove usporedbe s referentnim vrijednostima učenika Republike Hrvatske, moguće je zaključiti da postoji vrlo visok udio nedovoljnog broja iteracija kinezioloških tretmana kod učenika Srednje škole Konjščina te u nešto manjoj mjeri učenika Srednje škole Krapina.

Jedna mogućnost uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavu TZK je uz pomoć aplikacije za osobne trenere MOGY (Mogy 2018), prilagođene za korištenje u sustavu školstva. Uvođenje aplikacije MOGY može učiniti nastavu zanimljivijom i dinamičnijom. Učenicima su dostupni opisi i demonstracije programskih sadržaja te informacije o važnostima zdravog načina života. Sadržaji se mogu prilagoditi individualnim interesima i željama učenika, a provode se pod nadzorom učitelja/ nastavnika TZK. Opisani primjer primjene mobilne aplikacije u nastavi TZK treba biti poticaj za istraživanje novih mogućnosti primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja povezanosti morfoloških karakteristika i motoričkih znanja reprezentativnih nastavnih tema službenoga plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike petih razreda osnovne škole. U skladu s navedenim, na uzorku od 152 učenika u dobi od jedanaest godina primijenjeno je šesnaest antropometrijskih mjera za procjenu morfoloških karakteristika te sedam testova reprezentativnih nastavnih tema za procjenu motoričkih znanja. Rezultati kanoničke korelacijske analize provedene između sustava morfoloških varijabli i varijabli motoričkih znanja učenika pokazali su da je izdvojen jedan par statističkih značajnih kanoničkih faktora s koeficijentom kanoničke korelacije 0,61 (p = 0,00). Struktura relacija izoliranog značajnog para kanoničkog faktora pokazala je da su učenici s prvenstveno boljim ocjenama u varijablama motoričkih znanja Brzo trčanje do 60 m iz niskoga starta, Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ i Stoj na rukama uz okomitu plohu imali povišene vrijednosti u težini tijela i dijametru lakta, a niže vrijednosti u opsegu podlaktice, dužini ruke i potkožnom masnom tkivu na trbuhu i potkoljenici. Nalazi redundancije pokazali su da je skupom varijabli morfoloških karakteristika moguće procijeniti samo 19,55% varijance skupa varijabli morfoloških karakteristika i obrnuto: da je samo sa 17,73% varijance skupa varijabli motoričkih znanja moguće procijeniti varijancu skupa varijabli morfoloških karakteristika. Iz svega se može zaključiti da su bolji uspjeh u izvedbi testova motoričkih znanja imali učenici koji većinom pripadaju mezomorfnoj građi tijela., The research was conducted with the aim of determining relations between morphological characteristics and motor skills of representative teaching topics determined by the Physical Education official curriculum for elementary school fifth grade male pupils. According to the facts previously mentioned, sixteen anthropological measures for evaluation of morphological characteristics, and seven tests of representative teaching topics used in evaluation of motor skills have been applied on the sample of 152 male pupils. The results of canonical correlation analysis conducted on the systems of morphological variables and motor skills variables showed that one pair of statistically significant canonical factors with the 0.61 (p = 0.00) canonical correlation coefficient was singled out. The relation structure of isolated significant pair of canonical factor showed that pupils who achieved better results in motor skills tests Fast running (60 m) from low start, High jump (scissors technique) and Handstand against vertical surface demonstrated increased values in Body weight and Elbow diameter, as well as lower values in Forearm circumference, Arm length, Abdominal skin fold, and Lower leg skin fold. The redundancy results indicated that it is possible to evaluate only 19.55% of group variance of morphological characteristics variables, using a group of morphological characteristics variables and vice versa: that 17.3% of group variance of motor skills variables can be evaluated by using a group of motor characteristics variables. The obtained results showed that pupils of mesomorph body type performed better in motor skills tests.

Problem istraţivanja bio je ispitati postoje li razlike u percepciji motivacijske klime i razini intrinzične motivacije na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na spol. Cilj rada bio je istraţiti postoje li razlike u intrinzičnoj motivaciji na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture učenika i učenica koji rade u različitom motivacijskom okruţenju. Uzorak ispitanika čini 110 učenika i učenica srednje škole. Za mjerenje intrinzične motivacije korištena je hrvatska verzija Upitnika intrinzične motivacije (Barić, Cecič-Erpič i Babić, 2002) prilagoĎena za procjenu intrinzične motivacije na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Mjerene su četiri varijable: interes/uţivanje, napor/vaţnost, percipirana kompetentnost, pritisak/tenzija. Za mjerenje motivacijske klime korištena je hrvatska verzija Upitnika percipirane motivacijske klime (Barić, 2004) prilagoĎena za procjenu motivacijske klime na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Mjerene su dvije varijable: motivacijska klima usmjerena na usavršavanje vještina, kooperativnost i motivacijska klima usmjerena na ishod, rezultat, meĎusobno natjecanje. Prikazani su deskriptivni parametri u dimenzijama intrinzične motivacije i motivacijske klime. Za utvrĎivanje razlika izmeĎu učenika i učenica te izmeĎu grupa korištena je ANOVA te Tukey post – hoc test kako bi se utvrdilo na kojim se varijablama točno grupe razlikuju. Rezultati su pokazali da su učenici više intrinzično motivirani od učenica i da motivacijsku klimu percipiraju više kooperativnom od učenica. Rezultati takoĎer pokazuju da su učenici više intrinzično motivirani u kooperativnom motivacijskom okruţenju. The problem of this study was to examine whether there are differences in perception of motivational climate and level of intrinsic motivation in Physical Education classes with regard to gender. The aim was to investigate student's intrinsic motivation in different motivational climate in Physical Education classes. The sample consisted of 110 male and female high school students. The instrument used for measuring intrinsic motivation was a Croatian version of Intrinsic Motivation Inventory (Barić, Cecič-Erpič and Babić, 2002) adapted for measuring intrinsic motivation in Physical Education. Four variables were measured: interest/enjoyment, effort/value, perceived competence, pressure/tension. The instrument used for measuring motivational climate was a Croatian version of the Perceived Motivational Climate in Sport Questionnaire (Barić, 2004) adapted for measuring perceived motivational climate in Physical Education classes. Two variables were measured: mastery motivational climate and performance motivational climate. Descriptive parameters of intrinsic motivation and motivational climate were presented. ANOVA was used to define the differences among male and female students and among groups and Tukey post – hoc test to find out which specific group's means are different. The results showed that male students are more intrinsically motivated than female students and they perceive more mastery climate on their Physical Education classes than girls. The results also showed that student's intrinsic motivation is higher in mastery motivational climate.

Temeljni je cilj ovog istraživanja bio utvrditi aktualno stanje kinantropoloških obilježja srednjoškolaca te analizirati razlike između škola i među razredima. Istraživanjem je potvrđena niska razina motoričko-funkcionalne sposobnosti i morfoloških karakteristike srednjoškolske populacije.

Cilj je ovog rada bio utvrditi povezanost bavljenja sportom s odnosom budućih učitelja prema profesiji i nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture na temelju čega se željelo saznati smatraju li se studenti koji se bave sportom kompetentnijima za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture.

Za pravilan utjecaj na razvoj sposobnosti, osobina i motoričkih znanja bitno je poznavanje karakteristika rasta i razvoja učenika tijekom primarnog obrazovanja. Različiti autori taj proces rasta i razvoja promatraju kroz različite pristupe. Međutim, bez obzira kojom se klasifikacijom razvojna razdoblja razmatraju, granice između njih ne mogu biti točno određene jer se svako dijete razvija svojstvenom dinamikom. Zato je prijelaz između razdoblja postupan i određen prvenstveno genetskim programom razvoja antropoloških obilježja pojedinog djeteta, a ne godinama njegovog života. Zaključno, redoslijed razvojnih razdoblja jednak je za svu djecu, ali se njihovo pojavljivanje i trajanje vremenski razlikuje. U ovom će radu detaljnije biti opisana motorička znanja koja uz motorička postignuća, funkcionalne sposobnosti te odgojne učinke rada zajedno čine skupinu od pet elemenata ocjenjivanja predmeta tjelesna i zdravstvena kultura. For proper influence on the development of abilities, characteristics and motor skills is essential knowledge of the characteristics of growth and development of students during primary education. Different authors the process of growth and development observed through different approaches. However, no matter which classification developmental period considered, the boundaries between them can not be specific because every child develops the characteristic dynamics. Therefore, the transition between the period of gradual and determined primarily by genetic program of development of anthropological characteristics of individual children, rather than years of his life. In conclusion, the order of the development period is the same for all children, but their occurrence and duration of time is different. This work will be further detailed motor skills with motor achievements, functional abilities and the educational effects of work together form a group of five elements of evaluation items physical education

U istraživanju koje je provedeno na uzorku od 145 učenica petih razreda osnovne škole, s ciljem utvrđivanja povezanosti motoričkih sposobnosti i reprezentativne nastavne teme Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu, nalazi multiple regresijske analize pokazuju kako je značajnu količinu varijance kriterijske varijable moguće pripisati utjecaju prediktorskog skupa varijabli. Regresija varijable Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu izdvojila je samo jedan statistički značajan prediktor u parcijalnom doprinosu definiranja kriterija i to varijablu Skok udalj s mjesta, iz čega je vidljivo da su učenice pri izvođenju pada naprijed dominantno koristile eksplozivnu snagu donjih ekstremiteta. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju pružaju uvid u strukturu povezanosti motoričkog znanja Pad naprijed preko ramena u dominantnu stranu kao reprezentanta nastavne cjeline Borilačke strukture za učenice petog razreda osnovne škole, a što predstavlja osnovu u razumijevanju transformacijske učinkovitosti navedene nastavne teme za planiranje i programiranje, a isto tako za praćenje i vrednovanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.