Search

Promatranje malih vodenih tijela u stvarnom vremenu od velikog je značaja za prehrambenu i farmaceutsku industriju. Time se stječe uvid u bioraznolikost unutar različitih promjena u vodenom tijelu koja je uzrokovana vanjskim faktorima. S obzirom da je bioraznolikost flore i faune esencijalna za fotosintezu i druge važne prirodne procese, javlja se potreba za razvojem uređaja koji prate određene parametre unutar vodenog tijela i daju uvid u njeno stanje. Stoga će se u ovom radu opisati uređaj za mjerenje vodenih parametara malih vodenih tijela koja ukazuju na stupanj bioraznolikosti i zagađenja. Prvo će se definirati mala vodena tijela kao i mjerljivi parametri unutar njih. Nakon toga će se objasniti problem vezan uz trenutačne metode i tehnologiju mjerenja te će se analizirati tržište kao i patenti postojećih uređaja za mjerenja malih vodenih tijela. Na temelju istraživanja bit će definirani funkcionalni i eksploatacijski zahtjevi koji će poslužiti kao osnova za fazu koncipiranja. Posljedično se radi funkcijska dekompozicija. Promatraju se funkcije potrebne za rad proizvoda preko tokova energije i materije koja prolazi kroz uređaj. Iz dobivene funkcijske dekompozicije radi se morfološka matrica s glavnim funkcijama koje su potrebne za rad uređaja i pripadajuća tehnička rješenja. Pomoću morfološke matrice izrađuje se nekoliko koncepata čiji je rad opisan, a funkcije uspoređene. Određen je najbolji koncept te prenesen u daljnju konstrukcijsku razradu. U ovoj će se fazi proračunati konstrukcijska rješenja i standardne komponente koje su potrebne za rad uređaja. Rješenja će se detaljnije opisati pomoću izrađenoga modela te će biti objašnjeno zašto se koje koristilo. Za izradu modela koristi se programski paket SolidWorks 2020, a nakon izrade će se predložiti tehnička dokumentacija.

Izloženost onečišćenom zraku postaje sve veći uzročnik bolesti i razlog prijevremenih smrti u svijetu pa činjenica da se svakodnevno razvijaju i usavršavaju metode mjerenja emisija onečišćujućih tvari nije iznenađujuća. Cilj ovog rada jest proučiti i približiti danas najmoderniju tehnologiju mjerenja onečišćujućih tvari – besposadne letjelice. Zbog svoje učinkovitosti, brzine prikupljanja podataka i fleksibilnosti u integraciji više različitih senzora, besposadne letjelice omogućuju mjerenje s visokom rezolucijom čak i na čovjeku nepristupačnim mjestima. Rad daje uvid u vrste besposadnih letjelica kao i najčešće korištenih senzora koji metodom daljinskog istraživanja (engl. remote sensing) omogućuju prikupljanje traženih informacija od kojih je jedna i koncentracija prisutnih ispušnih plinova u atmosferi. Exposure to contaminated air is becoming an increasing cause of diseases and the reason for premature deaths in the world, so the fact that methods for emission measurement are being developed and perfected every day is not surprising. The purpose of this work is to study and bring closer the most modern technology for measuring pollutants – unmanned aerial vehicles. Due to their efficiency, speed of data collection and flexibility in the integration of multiple sensors, unmanned aerial vehicles provide measurements with high resolution even in places inaccessible to humans. The work gives an insight into the types of unmanned aerial vehicles as well as the most commonly used sensors that enable the collection of required information throught the mothod of remote sensing, one of which is the amount of exhaust gases present in the atmosphere.

Tema ovog rada su moguća unapređenja u području studija rada i analize vremena koja su omogućena pojavom Industrije 4.0. U prvom dijelu rada opisan je studij rada i analiza vremena te je dan pregled softvera koji se koriste u tom području. Uz to, pojašnjen je koncept Industrije 4.0 te su opisani njeni najbitniji čimbenici. U zadnjem dijelu rada opisana su rješenja koja predstavljaju implementaciju Industrije 4.0 u području studija rada i analize vremena. Time je obrađen pregled senzora koji mogu pomoći u modernizaciji proizvodnje i organizaciji rada te su priložena dva istraživačka rada na temelju kojih se mogu uvidjeti mogućnosti napretka u praćenju ljudskog rada prilikom korištenja neuronske mreže i moderne tehnologije praćenja pokreta. Topic of this thesis are possible improvements in the field of work study and time analysis which were possible by the emergence of Industry 4.0. Work study and time analysis are described in first part of thesis and is given an overview of the software used in that area. In addition, the concept of Industry 4.0 is clarified and its most important factors are described. In the last part of the thesis are described solutions that indicate the implementation of Industry 4.0 in the field of work study and time analysis. In this way, an overview of sensors that can help in the modernization of production and organization of work is processed, also two research papers are attached, on the basis of which one can see the possibilities of progress in monitoring human work when using neural networks and modern motion tracking technology. Key words: work study and time analysis, Industry 4.0, sensors

U ovom radu konstruirao se pogonski sustav za samostalno kretanje invalidskih kolica pri ukrcaju u vozilo. Kako je takvo kretanje analogno mobilnim robotima, prvo su opisani pojmovi mobilne robotike i njihova podjela kako bi se lakše shvatila izrada zadatka. Nakon razrade pogonskih sustava kod mobilnih robota, zaključeno je da će ovaj projekt biti mobilni robot s diferencijalnim pogonom. Nadalje su se istražila i postojeća rješenja pogonskih sustava na tržištu kako bi se ovo rješenje razlikovalo od drugih u određenoj mjeri. Predstavljena su tri idejna koncepta i njihovom evaluacijom izabran je onaj koji ima najbolju ocjenu. Odabrano rješenje koristi tarni prijenos s kotačića na kotač kako bi prenijelo potrebno snagu. Konstruirani su i potrebni nosači te stezaljke za pravilno montiranje sustava na invalidska kolica. Nakon proračuna odabran je i pripadni motor. Da bi to sve funkcioniralo i da bi invalidska kolica mogla izvršiti ukrcaj i iskrcaj iz vozila razradio se način upravljanja i kontrole cijelim sustavom., This thesis is about projecting a „Power add on“ system on manual wheelchair so that the wheelchair can go into the vehicle and back autonomously. This project is analogues to mobile robotics so these terms were first described to make the task easier to understand. After the development of propulsion systems for mobile robots, it was concluded that this project will be a mobile robot with differential drive. Existing „Power add on“ system solutions on the market were furher explored to differentiate this solution from others. Three concepts were presented and evaluated. The solution with the best grade was chosen. The selected solution uses friction transmission to transfer the required power. The necessary brackets and clamps for proper assemble of the system on wheelchair have also been designed. After the calculation, the coressponding engine was selected. In order for all this to work and for the wheelchair to be able to go in and out from the vehicle, a way of managing and controlling the entire system was developed.

Jedna od glavnih tema istraživanja u modernoj senzorici obuhvaća funkcionalizaciju nanostrukturiranih materijala u svrhu poboljšanja osjetljivosti i selektivnosti senzora. Eksperimentalni put prema unapređenju senzora uključuje izradu i karakterizaciju materijala velike specifične površine, njihovo tretiranje fizikalnim i kemijskim metodama, te ispitivanje njihovog odziva na pokusne agense. Doktorski rad će biti baziran na izradi nanostrukturiranog silicija, s naglaskom na porozni silicij dobiven elektrokemijskim jetkanjem. Fokus ovog rada je ispitati njegova senzorska svojstva, primarno spram para organskih otapala i plinova, te utjecaj funkcionalizacije kisikom na odziv takvog senzora. One of the main research topics in modern sensorics includes functionalisation of nanostructured materials with a goal of improving sensors’ sensitivity and selectivity. The experimental path leading to such improvement involves production and characterisation of materials with a large specific surface area, their physical and chemical treatment, and assessment of their response to test chemicals. The work of this thesis will be based on production of nanostructured silicon, with emphasis on porous silicon obtained by electrochemical etching. Focus of the thesis will be to explore the sensing properties of nanostructured silicon, primarily with respect to organic vapours and gases. Also, the effects of functionalisation and morphological characteristics on the sensor’s response will be studied.

Inteligentna ambalaža je novija vrsta ambalaže koja se razvija s razvojem informacijskih tehnologija. To je ambalaža koja se zasniva na senzorima, indikatorima ili nositeljima podataka koji se stavljaju na tradicionalnu ambalažu, a daju informaciju o proizvodu. Inteligentna ambalaža može se upotrebljavati i kao ambalaža za meso. Istraživanjima se razvijaju indikatori i senzori koji reagiraju na promjenu svježine mesa, promjenu koncentracije plinova (O2 i CO2) unutar ambalaže ili indikatori vremena i temperature. Iako inteligentna ambalaža nije raširena, ima veliki potencijal za razvoj i upotrebu., Smart packaging is a newer type of packaging, evolving with the development of information technology. Such packaging uses sensors, indicators and data carriers placed on traditional packaging to provide information about the product. Smart packaging can also be used as meat packaging. Researchers are developing indicators and sensors that respond to changes in meat freshness and concentration of gases (O2 and CO2) inside the packaging, as well as record time and temperature. Although smart packaging is not widespread, it has shown great potential for future development and use., Intelligente Verpackungen sind neuere Verpackungsarten, die sich mit der Entwicklung der Informationstechnologie weiterentwickeln. Es handelt sich um Verpackungen, die auf Sensoren, Indikatoren oder Datenträgern basieren, die auf herkömmlichen Verpackungen angebracht sind und Informationen über das Produkt liefern. Intelligente Verpackungen können auch als Fleischverpackungen verwendet werden. Die Forschung entwickelt Indikatoren und Sensoren, die auf Änderungen der Fleischfrische und der Gaskonzentration (O2 und CO2) in der Verpackung reagieren oder Indikatoren für Zeit und Temperatur. Intelligente Verpackungen sind zwar nicht weit verbreitet, bieten jedoch ein großes Entwicklungs- und Verwendungspotenzial., L’imballaggio intelligente è un nuovo tipo d’imballaggio, frutto dello sviluppo delle tecnologie informatiche. Si tratta di un imballaggio tradizionale cui vengono aggiunti sensori, indicatori o dispositivi di trasmissione dati che forniscono informazioni sul prodotto. L’imballaggio intelligente può essere impiegato anche per il confezionamento della carne. La ricerca è impegnata nello sviluppo di indicatori e sensori che reagiscano ad ogni minima variazione della freschezza della carne, alle variazioni di concentrazione di determinati gas (O2 e CO2) all’interno dell’imballaggio o nello sviluppo di indicatori tempo-temperatura. Nonostante il suo uso limitato, l’imballaggio intelligente ha un grande potenziale di sviluppo e d’impiego., El embalaje inteligente es un nuevo tipo de empaque que está evolucionando con el desarrollo de la tecnología de información. Es el empaque basado en sensores, indicadores y soportes de datos colocados en el empaque tradicional y administran la información sobre el producto. El embalaje inteligente puede usarse para el envasado de la carne. Se están desarrollando los indicadores y los sensores que responden a cambios en la frescura de la carne, cambios en la concentración de los gases (O2 y CO2) dentro del empaque o los indicadores del tiempo y de la temperatura. Aunque el uso del embalaje inteligente no está muy extendido, tiene un gran potencial del desarrollo y uso.

Prostori za odlaganje otpada često predstavljaju mjesta povećane požarne opasnost. Rana detekcija od presudne je važnosti za prevenciju težih posljedica koje mogu nastupiti uslijed samozapaljenja. Do samozapaljenja može doći uslijed kemijske reakcije, zbog generiranja plinova koji su posljedica raspadanja organskih tvari ili uslijed trenja nagomilane lako zapaljive tvari. Jedinstveno rješenje rane detekcije predstavlja FireBot, autonomni robot za prevenciju, detekciju i gašenje požara. Robot je opremljen s različitim senzorima raspoređenm u hijerarhijsku strukturu s naglaskom na termografsku detekciju koja učinkovito detektira početak požarne opasnosti.

Istraživanje je postavljeno na pokušalištu Tenja, Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. U nasadu jabuke su postavljena dva tipa senzora, odnosno Watermark senzor koji radi na principu elektrometrije te tenziometar koji radi na principu tenziometrije. Prije postavljanja u tlo, senzori su pripremljeni prema uputama proizvođača te je izrađena krivulja umjeravanja koja je služila za interpretaciju dobivenih podataka, odnosno za određivanje trenutka početka navodnjavanja. Količina oborine tijekom svibnja i lipnja su zadovoljile potrebu biljaka za vodom, odnosno nije bilo potrebe za navodnjavanjem. Tijekom mjeseca srpnja je ukupno dodano 454 mm u jedanaest obroka navodnjavanja. Tijekom mjeseca kolovoza je ukupno dodano 156 mm u četiri obroka navodnjavanja. Oba senzora su dobro reagirali na izmjene vlažnosti tla, posebice u gornjem sloju profila tla, odnosno na dubini od 20 cm i 30 cm gdje je i očekivana najveća dinamika vlažnosti. Obrocima navodnjavanja je uspješno sadržaj vode u tlu održavan na razini od 60 (80) do 100 % poljskog vodnog kapaciteta. Analiza korelacijske povezanosti između Watermark senzora i tenziometra je pokazala vrlo jaku statistički opravdanu (p < 0,01) povezanost (r = 0,8)., The research was set up at the Tenja experimental site of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences, Osijek. Two types of sensors for measuring soil water content were placed in the apple orchard, namely the Watermark sensor that works on the principle of electrometry and the tensiometer that works on the principle of tensiometry. Before placing the sensors in the soil, they were prepared according to the manufacturer's instructions, and a calibration curve was created that was used to interpret the obtained data, i.e. to determine the irrigation time. The amount of precipitation during May and June satisfied the plants' need for water, that is, there was no need for irrigation. During the month of July, a total of 454 mm was added in eleven irrigation events. During the month of August, a total of 156 mm was added in four irrigation events. Both sensors responded well to changes in soil moisture, especially in the upper layer of the soil profile, that is, at a depth of 20 cm and 30 cm, where the highest dynamics of moisture are expected. With irrigation rates the soil water content was successfully maintained at the level of 60 (80) to 100% of the field's water capacity. The correlation analysis between the Watermark sensor and the tensiometer showed a very strong statistically justified (p < 0.01) correlation (r = 0.8).

The health consequences of prolonged sitting in the office and other work chairs have recently been tried to be alleviated or prevented by the application of modern technologies. Smart technologies and sensors are installed in different parts of office chairs, which enables monitoring of seating patterns and prevents positions that potentially endanger the health of users. The aim of this paper is to provide an overview of previous research in the field of the application of smart technologies and sensors built into office and other types of chairs in order to prevent diseases. The articles published in the period 2010-2020 and indexed in WoS CC, Scopus, and IEEE Xplore databases, with the keywords “smart chair” and “sensor chair” were analysed. 15 articles were processed, with their research being based on the use of different types of sensors that determine the contact pressures between the user’s body and stool parts and recognise different body positions when sitting, which can prevent negative health consequences. Analysed papers prove that the use of smart technology and a better understanding of sitting, using various sensors and applications that read body pressure and determine the current body position, can act as preventive health care by detecting proper heart rate and beats per minute, the activity of individual muscle groups, proper breathing and estimates of blood oxygen levels. In the future research, it is necessary to compare different types of sensors, methods used and the results obtained in order to determine which of them are most suitable for the future development of seating furniture for work., Posljedice dugotrajnog sjedenja na uredskim i drugim radnim stolicama u posljednje se vrijeme pokušavaju ublažiti ili spriječiti primjenom suvremenih tehnologija. U različite dijelove uredskih stolica ugrađuju se pametne tehnologije i senzori, što omogućuje praćenje rasporeda sjedenja i izbjegavanje položaja koji potencijalno ugrožavaju zdravlje korisnika. Cilj ovog rada jest davanje pregleda dosadašnjih istraživanja u području primjene suvremenih pametnih tehnologija i senzora ugrađenih u uredske i ostale vrste stolica radi prevencije obolijevanja korisnika. Analizirani su članci objavljeni u razdoblju od 2010. do 2020. i indeksirani su u bazama podataka WoS CC, Scopus i IEEE Xplore, a izdvojeni su prema ključnim riječima pametna stolica i senzorska stolica. Obrađeno je 15 članaka u kojima su se istraživanja temeljila na primjeni različitih vrsta senzora koji određuju kontaktne tlakove između korisnikova tijela i dijelova stolice te raspoznaju različite položaje tijela pri sjedenju, čime se mogu prevenirati negativne posljedice za zdravlje. U analiziranim istraživanjima autori su dokazali da primjena pametne tehnologije i bolje razumijevanje sjedenja uporabom različitih senzora i aplikacija kojima se očitava pritisak tijela i određuje njegov trenutačni položaj može preventivno djelovati zahvaljujući praćenju rada srca i broja otkucaja u minuti, aktivnosti pojedinih mišićnih skupina, pravilnog disanja, procjene razine kisika u krvi i sl. U budućim istraživanjima potrebno je usporediti različite tipove senzora, primijenjene metode i dobivene rezultate kako bi se uočilo koji su od njih najprikladniji za budući razvoj radnog namještaja za sjedenje.

Ovaj rad se sastoji od 13 projekata koji opisuju korištenje različitih komponenti uz Arduino razvojnu pločicu. Svaki projekt prvo ukratko opisuje komponentu, zatim je opisan i prikazan dijagram spajanja komponente sa Arduino razvojnom pločicom te naposljetku je objašnjen i napisan programski kod potreban za rad komponente. Na početku rada je pojašnjeno upravljanje jedne LE diode, zatim je na nju dodatno tipkalo. Nakon LE dioda rad se osvrće na DC motore, a to su servo motor i ventilator. Poslije motora je opisan pasivni buzzer kao jednostavni zvučnik nakon čega slijedi opis raznih senzora. Opisan je senzor jačine svijetlosti, vodene pare, pokreta, detekcije plina i temperature. Kraj rada opisuje dva najčešće korištena zaslona uz Arduino razvojnu pločicu. To su LCD zaslon i OLED zaslon. This paper consists of 13 projects which describe the use of different components along with the Arduino development board. In each project are firstly described the components. Secondly, a diagram of the connection of components with Arduino development board is described and displayed. Finally, the setup and the program code required for the components to work is explained and written down. At the beginning of the paper, the control of one LE diode is clarified, and later it was added a pushbutton. After the LE diode, this paper discusses the DC motors, which are the servo motor and the fan. After the motors, the passive buzzer is described as a simple speaker followed by a description of the various sensors which are the sensor of light intensity, water vapor, motion, gas detection and temperature. The end of the paper discusses the two most commonly used screens along with the Arduino development board. Those are the LCD screen and the OLED screen.

Embedded systems connected to the global network (IoT) are increasingly entering all areas of science. Network connectivity makes it possible to transfer information obtained in the field to the cloud in a very short time, where, thanks to processing, it is possible to draw important conclusions and determine the further course of a particular process. In the field of agronomy, environmental and process variables are improving cultivation by reducing the cost of sensors and electronic components. By analysing the characteristics of environment and nutrients, it is possible to discover their relationship with cultivation. The necessary environmental variables were found in recent papers and new ones are introduced according to project team. With proposed greenhouse architecture, we tried to achieve the most reliable and accurate measurement with the lowest possible project cost. The proposed architecture allows for scalability by changing the number of nodes or sensors. The software design controls the frequency of measurements and the unit of accuracy. The data is transferred to the cloud in a very short time and is insured against losses in case of network connectivity disruption. The paper presents preliminary results of the working system., Ugrađeni sustavi povezani s globalnom mrežom (IoT) sve više ulaze u sva područja znanosti. Mrežna povezanost omogućuje prijenos informacija dobivenih na terenu u vrlo kratkom vremenu u oblak, gdje je zahvaljujući obradi moguće donijeti važne zaključke i odrediti daljnji tijek pojedinog procesa. U području agronomije, okolišne i procesne varijable poboljšavaju uzgoj smanjenjem troškova senzora i elektroničkih komponenti. Analizom karakteristika okoliša i hranjivih tvari moguće je otkriti njihov odnos s uzgojem. Potrebne varijable okoliša pronađene su u novijim radovima, a nove su uvedene prema projektnom timu. S predloženom arhitekturom staklenika pokušali smo postići najpouzdanije i najtočnije mjerenje uz najnižu moguću cijenu projekta. Predložena arhitektura omogućuje skalabilnost promjenom broja čvorova ili senzora. Dizajn softvera kontrolira učestalost mjerenja i jedinicu točnosti. Podaci se u vrlo kratkom vremenu prenose u oblak i osigurani su od gubitaka u slučaju prekida mrežne povezanosti. U radu su prikazani preliminarni rezultati rada sustava.

Tehnička sredstva specijalne namene za merenje i nadzor se ubrzano razvijaju sa ciljem unapređenja održive bezbednosti i elektronske zaštite lica i objekata. Ovaj rad, u širem smislu, daje opštu podelu i primenu inteligentnih infracrvenih senzora u tehničkim sredstvima vojske i policije, dok u užem smislu daje metrološki prikaz pametnih mernih senzora, uređaja i sistema, i načine i oblasti njihove primene. U užem smislu, u radu su detaljno analizirani i prikazani sistemi koji koriste termovizijske kamere. Dat je niz primera iz svetske prakse sa ciljem ilustracije i potvrde značaja primene mernih i nadzornih IC sistema.

Generating, detecting, and controlling the frequency, amplitude, phase, and polarization of electromagnetic waves is at the center of a broad range of important applications today. The functionality of devices and technologies such as antennas, lasers, solar cells, optical fibers, imaging systems, optical computers, and biosensors relies on precise control over electromagnetic wave properties. In order to obtain these properties and meet the demands of modern wave-based technologies, a fundamental understanding and discovery of novel wave phenomena is necessary. In this dissertation, our goal is to expand the possibilities of wave control and enhance light-matter interaction based on novel phenomena in metamaterials and plasmonics. Specifically, we focus on surface plasmon-polariton modes enabled by substrate integrated waveguides at microwave frequencies. Furthermore, embedded eigenstates and their topological aspects in optical ENZ structures are studied. Exploiting the functionalities of these phenomena, we discuss the consequences on wave propagation and scattering, and explore various structures to achieve control of frequency, amplitude, phase, and polarization of electromagnetic waves. We provide new theoretical insights on the underlying physics and demonstrate the utility of the discussed phenomena by proposing several applications including two microwave dual-band filters, a microwave sensor for liquid analyte detection, a narrowband and directive thermal emitter, an infrared polarization control and switching scheme, an improved phase sensor, and an unusual laser-absorber structure. The generality of the presented theoretical insights indicates new possibilities in the fields of thermal emission engineering, topological photonics and lasers.

U ovom radu analizirane su komponente računalnog mjernog sustava koje se koriste u raznim laboratorijima i industrijama. Kao primarne ulazne komponente računalnog mjernog sustava navedeni su senzori. Opisane su karakteristike i načini rada najčešće korištenih senzora. Zatim je objašnjena razlika izmeĎu inteligentnih i običnih senzora. Signali senzora se često moraju prilagoditi ili kondicionirati kako bi ih sustav mogao obraditi. UreĎaji za prilagodbu signala postavljaju se izmeĎu senzora i digitalnog ureĎaja. Spomenute su razne tehnike prilagodbe signala. Opisano je pojačanje signala koje podrazumijeva povećanje amplitude signala, te su analizirani digitalno-analogni i analogno-digitalni pretvarači. Nakon toga opisan je proces filtriranja signala koji podrazumijeva uklanjanje nekih frekvencija s ciljem suzbijanja smetnja i smanjenja pozadinske buke. Zadnja navedena metoda prilagodbe signala je zaštita i multipleksiranje signala. Zatim su analizirane DAQ ploče koje se koriste za prikupljanje podataka te se dijele na interne ploče za prikupljanje podataka i eksterne ploče za prikupljanje podataka. TakoĎer su opisane razne vrste sabirnica koje pomaţu pri komunikaciji podataka. U zadnjem dijelu rada nalazi se analiza arhitekture računala, primjeri programske podrške korištene u računalnom mjernom sustavu te primjer računalnog mjernog sustava korištenog za odreĎivanje petlje histereze. This paper analyzes the components of a computer measurement system used in various laboratories and industries. Sensors are listed as the primary input component of the computer measurement system. This paper describes the characteristics of the most commonly used sensors, and analyzes how they work. Furthermore the difference between intelligent and ordinary sensors is explained. Signals from sensors often need to be adjusted or conditioned for the system to process them. Signal adjustment devices are placed between the sensor and the digital device. Various signal adjustment techniques are mentioned. Signal amplification implies an increase in signal amplitude, and digital-to-analog and analog-to-digital converters are also analyzed. In addition to that, the signal filtering process is described, which involves removing some frequencies in order to suppress interference and reduce background noise. The last mentioned signal adjustment method is signal protection and multiplexing. The DAQ boards used for data collection were then analyzed and split into plug-in data collection boards and external data collection boards. Various types of buses that help with data communication are also described. The last part of the paper contains an analysis of computer architecture, some examples of various software used in computer measurement systems and an example of computer measurement system used for determining the hysteresis loop.

Zadatak završnog rada je implantacija algoritama za mapiranje i pronalaska najkraćeg puta u labirintu. U radu je korišten Alphabot2 robot i implementirana je programska podrška napisana u programskom jeziku Python. U teorijskom dijelu rada opisano je što je labirint, te uvod u algoritme obilaska i pronalaska najkraćeg puta labirinta. Zatim je opisan Alphabot2 robot, njegova oprema, specifikacije i raznovrsni senzori. Nakon toga su objašnjeni algoritmi korišteni za izradu rada i programski jezik Python. U drugom dijelu prikazana je primjena tih algoritama za postizanje mapiranja i pronalaska najkraćeg puta. Na kraju je objašnjena izrada labirinta, te je prokomentirana uspješnost i kvaliteta programa. The task of this final dissertation is the implantation of mapping algorithms and finding the shortest path in a maze. The Alphabot2 robot was used in the work and the software was implemented in the Python programming language. The theoretical part of the paper describes what a labyrinth is, as well as making an introduction to algorithms for visiting and finding the shortest path in a labyrinth. Next, the Alphabot2 robot, its equipment, specifications and various sensors are described. The algorithms used in the paper and the Python programming language are then explained. The second part shows the application of these algorithms to achieve mapping and finding the shortest path. And finally, the makings of the labyrinth are explained, and the success and quality of the program are observed.

Ovaj diplomski rad bavi se problematikom količine vode i njenom dinamikom u padinskim tlima. Cilj rada je pomoću terenskih istraživanja i senzorske tehnologije prikazati količinu vode na nekoliko pozicija na padini na istraživanom području. Određivana je količina vlage u tlu na vrhu, sredini i dnu padine, na četiri dubine (20, 40, 60 i 80 cm). Mjerenja su provedena tijekom 6 mjeseci na vinogradsko-vinarskom pokušalištu Jazbina. Najviše vrijednosti vlage pokazali su senzori na dubini od 40 cm, dok su senzori instalirani na 20 cm pokazali najveću dinamiku u izmjerenim vrijednostima. Vlaga u tlu na dubini od 20 cm od površine tla se statistički značajno razlikovala između vrha i dna padine, pri čemu je najviša vlaga zabilježena na vrhu padine, a najniža na dnu padine. Sadržaj vlage u tlu na dubini od 80 cm se statistički značajno razlikovao s obzirom na sve pozicije na padini, pri čemu je najviša vlaga zabilježena na vrhu padine, a najniža na sredini padine. This thesis is focused on evaluating soil water quantity and dynamics in sloping soil at several positions along the slope using fieldwork research and sensor technology. Soil moisture was examined at four soil depths (20, 40, 60 and 80 cm) and at three positions on the slope: at the top, middle, and the bottom of the slope. The monitoring took place during six months at the Jazbina experimental station. Results showed that sensors installed at 40 cm of soil depth recorded the highest average values of moisture, while those installed at 20 cm showed more oscillations in measured values. Statistical analysis showed that soil moisture at 20 cm of soil depth was significantly different along the slope, with the highest value measured at the top, and the lowest at the bottom of the slope. Soil moisture at 80 cm of soil depth was also significantly different along the slope, with the highest moisture detected at the top, and the lowest at the middle of the slope.

Ovaj završni rad obuhvaća konstrukciju edukacijskog modela za automatiku koji je namijenjen za podučavanje. Nakon definiranja osnovnih pojmova automatike, odabrati će se i opisati elementi sustava korištenog na uređaju. Uvodno će biti opisan program LOGO!Soft Comfort. Bit će prezentirano i par primjera upotrebe modela te prijenos izrađenih programa na PLC. Sustav će se temeljiti na Siemens LOGO! logičkim modulima preko kojeg će se upravljati senzorima i aktuatorom. Za upravljanje elektromotora će biti korišten frekvencijski pretvarač. Konstrukcija 3D modela će se vršiti u programu AutoDesk Inventor te će preko istog biti napravljeni radionički crteži., This final paper includes the construction of an educational model for automation that is intended for teaching. After defining the basic concepts of automation, the elements of the system used on the device will be selected and described. The introduction will describe the LOGO! Soft Comfort program and a couple of examples, as well as the transfer of the created programs to the PLC. The system will be based on the Siemens LOGO! logic modules through which the sensors and the actuator will be controlled. A frequency converter will be used to control the electric motor. The construction of the 3D model will be done in the AutoDesk Inventor program, and workshop drawings will be made through it.

U radu je prikazan utjecaj dvaju različitih sustava raspršivanja (klasičnoga i senzorskog) pomoću raspršivača Tifone Vento 1500, s različito podešenim tehničkim čimbenicima raspršivanja, na zemljišno i zračno zanošenje tekućine te depozit u krošnji. Istraživanje je obavljeno prema ISO normi 22866:2005 u nasadu višnje. Analizom varijance ispitan je utjecaj norme raspršivanja kao čimbenik A (A1 - 250 l ha-1; A2 - 200 l ha-1), tip mlaznica kao čimbenik B (B1 - Lechler TR 8002C; B2 - Lechler ITR 8002C) i brzina zračne struje ventilatora kao čimbenik C (C1 - 18 m s-1; C2 - 12 m s-1). Raspršivanje je obavljeno sa 4-postotnom otopinom organske boje Tartrazine, a filter-papirićima je prikupljena zanesena tekućina. Optimalizacijom tehničkih čimbenika raspršivanja ostvaruje se maksimalno smanjenje od 36,59% za zemljišno zanošenje te 75,05% za zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda. Eksploatacijom ultrazvučnoga senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju zemljišno zanošenje smanjuje se za 43,35%. U ovome slučaju zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda smanjuje se za 66,57% te 79,61% na udaljenosti od 10 m. Maksimalno reduciranje zračnoga zanošenja na 10 m ostvareno je uporabom ITR mlaznica analizirajući oba sustava raspršivanja. Eksploatacija ultrazvučnoga senzorskog sustava nije negativno utjecala na depozit u krošnji jer iz dobivenih rezultata nije zabilježena značajna razlika između dvaju sustava raspršivanja (0,5%). Opremanje konvencionalnih raspršivača naprednim sustavima za selektivnu aplikaciju značajno doprinosi preciznosti nanošenja sredstva za zaštitu bilja, a time i smanjenju negativnoga utjecaja na okoliš., In this research, the impact of two different spraying systems (classic and sensor with Tifone Vento 1500 air assisted sprayer) is shown on two types of drift (ground and air) and liquid deposit in the treetop. Technical spraying factors were set differently through the research according to treatments. The research was conducted according to ISO norm 22866 in a cherry orchard. With variance analysis, impact of spraying norm as factor A (A1 - 250 l ha-1; A2 - 200 l ha-1); nozzle type as factor B (B1 - Lechler TR 8002C; B2 - Lechler ITR 8002C) and air flow rate as factor C (C1 - 18 m s-1; C2 - 12 m s-1) was examined. Spraying was conducted with 4% dilution of tartazine organic dye, and drifted liquid was collected with filter papers. By optimizing the technical spraying factors, a maximum reduction of 36.59% for ground drift is achieved, as well as 75.05% for air drift at 5 m distance from the treated row. By exploiting the ultrasonic sensory system for selective application, ground drift was reduced by 43.35%. In this case the air drift at 5 m distance from the treated row was decreased by 66.57%, and 79.61% at a distance of 10 m. Maximum air drift reduction at 10 m was achieved by using an ITR nozzle for both spraying systems. The exploitation of ultrasonic sensory system did not have a negative effect on the deposit in the treetop, because no significant difference was found between these two spraying systems (0.5%). Equipping conventional sprayers with advanced systems for selective application greatly contributes to higher precision of pesticides application and with thereby reducing the negative impact on the environment.

Tema ovoga završnog rada je opisati osmišljavanje i konstruiranje ispitne stanice za ispitivanje električnog motora koji se razvija u sklopu projekta FSB Racing Team-a. Motor na kojem će se vršiti ispitivanja pomoću ove ispitne stanice koristi će se za sudjelovanje u Formula Student natjecanju. Napravljen je kratki pregled rješenja sustava električne propulzije cestovnih vozila, konstrukcija ispitne stanice, izbor i spajanje pripadajućih senzora električnih i mehaničkih veličina, koncipiranje sustava za prikupljanje podataka te plan provedbe testova. The topic of this final paper is to describe the conceptualization, design and construction of a test station for testing an electric motor that is being developed as a part of the FSB Racing Team project. The motor to be tested using this test station will be used to participate in the Formula Student competition. A brief overview of solutions of electric propulsion systems for road vehicles has been made, along with the construction of the test rig, the selection and connection of the corresponding sensors of electrical and mechanical quantities, the design of the data collection system and the test implementation plan.

Advances in milk chemistry analytics are in a continuous development for more than one century. Recently, more sophisticated analytical methods became available for a routine performance in the laboratory. On the other hand, some of the methods routinely performed in the laboratory became available for the analyses performed at farm level. Overall, the amount and the resolution of data acquired on daily bases today, enables timely monitoring in the dairy production process. Determining the individual components of milk and dairy products in the laboratory can be accomplished using reference methods, or by using routine methods, which are calibrated using the results of the reference methods. Advanced laboratory analysis of milk and dairy products include sophisticated analytical techniques and equipment such as centrifugation, electrophoresis, chromatography, electron microscopy, dynamic light scattering, neutron and X-ray scattering, rheology, mass spectrometry and proteomic approach, all summarized in this review. Additionally, a synopsis of the methods available in laboratory analytical approach of milk components (protein, fat, lactose, minerals and vitamins) and recent on-farm analytical methods using sensor technology is provided., Tijekom dvadeset i prvog stoljeća nove spoznaje u istraživanju kemijskog sastava I kvalitete mlijeka su kontinuirane. U zadnjih nekoliko godina istraživanja koja su se obavljala u laboratoriju postaju puno detaljnija i sofisticirana, dok dio rutinskih laboratorijskih analiza postaje moguć na farmama. Laboratorijske analitičke metode za određivanje komponenti mlijeka i mliječnih proizvoda mogu biti referentne ili rutinske koje su kalibrirane uz pomoć referentnih metoda. Nove analitičke metode u laboratorijskoj analitici uključuju opremu za elektroforezu, kromatografiju, određivanje aminokiselinskih sekvenci, elektronsku mikroskopiju, DLS-metoda (metoda dinamičkog rasipanja svjetlosti), neutronsko i radioaktivno zračenje, reologija, masenu spektrometriju i proteomske analize koje su detaljno objašnjene u ovom preglednom radu. Pregledni rad opisuje analitičke metode analize sastava mlijeka u laboratoriju (bjelančevine, mliječnu mast, laktozu, minerale i vitamine), te analitičke metode na farmi koje koriste senzorsku tehnologiju.

Kontinuirano praćenje rada proizvoda u stvarnom vremenu, uz mogućnost upravljanja njime bez fizičke interakcije, također u stvarnom vremenu, ima značajan utjecaj na sve faze i sudionike u razvoju proizvoda. Navedene značajke su ujedno i glavne karakteristike paradigme digitalnog blizanca u kojoj se, na temelju funkcija i obilježja fizičkog proizvoda, modelira digitalni pandan s kojim je fizički proizvod povezan automatiziranim tokovima podataka. U ovom radu adaptiran je postojeći proizvod sokovnik s ciljem realizacije implementacije digitalnog blizanca. Time je omogućeno praćenje podataka o potrošnji električne energije proizvoda tijekom rada te o volumenu dobivenog soka. Uspješno praćenje podataka omogućili su senzori i mikrokontroler koji je Wi-Fi konekcijom podatke slao do poslužitelja gdje su nadalje pohranjeni u bazu podataka te prikazani u stvarnom vremenu korištenjem softvera za vizualizaciju. Prototip je testiran na eksperimentu s uporabom različitih vrsta voća gdje se iz dobivenih rezultata zaključuje kako gustoća određenog voća utječe na potrošnju električne energije te kakva je korelacija između potrošnje električne energije i dobivenog soka čime se definira učinkovitost proizvoda. Iz toga se može zaključiti kako digitalni blizanac može pomoći u optimizaciji potrošnje električne energije, smanjenju troškova kako korištenja, tako i razvoja proizvoda, smanjenju ekološkog otiska, razvoju nove generacije proizvoda te produljenju životnog vijeka proizvoda korištenjem prediktivnog održavanja. Daljnji rad uključuje proširenje digitalnog blizanca na ostale tokove energije, materijala i signala, detaljniju analizu podataka te integraciju komplementarnih tehnologija. Continuous real-time monitoring of product performance combined with real-time control of the said product without physical interactions has a significant impact on all stages and participants in product development. These features are also the main characteristics of the digital twin paradigm in which a digital counterpart is modeled based on the functions and characteristics of the physical product with said products being connected by automated data flows. This study aims to modify the juicer to complete the successful implementation of a digital twin. This enables data monitoring of product electricity consumption during operation, as well as of the volume of juice obtained. Successful data monitoring was enabled by sensors and a microcontroller which sent data via a Wi-Fi connection to a server where it was further stored in a database and displayed in real-time using visualization software. The prototype was tested in an experiment using different types of fruit, where the results show how the density of a particular fruit affects electricity consumption, while also defining the correlation between electricity consumption and juice obtained, which defines product efficiency. It can further be concluded that the digital twin can help optimize electricity consumption, reduce costs of both product usage and product development, reduce the environmental footprint, develop a new generation of products and extend product lifecycle using predictive maintenance. Further studies include the extension of the digital twin to other flows of energy, materials, and signal, as well as more detailed data analysis and the integration of complementary technologies.

Razvojem novih tehnologija sve značajnijim postaje korištenje bespilotnih letjelica (dronova) u poljoprivredi. Dronovi su učinkovit alat koji pridonosi razvoju precizne poljoprivrede. Uporaba im je višestruka zbog mogućnosti nadogradnje raznim uređajima, poput multispektralnih i RGB kamera, GPS uređaja i sl. Najčešće se uporabljuju dronovi s nepokretnim i s pokretnim krilima, a osnovna razlika temelji se na brzini i vremenu trajanja leta. Dronovi se u poljoprivredi koriste za mapiranje terena, praćenje sklopa, navodnjavanje, prihranu, detekciju štetnih organizama i lokaliziranu primjenu kemijskih ili bioloških sredstava za zaštitu bilja. U Hrvatskoj je korištenje dronova regulirano „Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova“ koji propisuje uvjete za sigurnu uporabu dronova operativne mase do 150 kg. Uporaba dronova u suvremenoj poljoprivredi smanjit će potrebu za fizičkim radom u polju, što će ujedno pridonijeti modernizaciji poljoprivredne proizvodnje u skladu sa sve većim zahtjevima tržišta., With the development of new technologies, the use of unmanned aerial vehicles (UAVs) in agriculture is becoming increasingly important. Drones are an effective tool that contributes to the development of precision agriculture. Their use is diverse as they can be upgraded with various devices such as multispectral and RGB cameras, GPS devices, etc. Fixed-wing and moving-wing drones are most commonly used, with the main difference being speed and flight duration. Drones with moving wings also have the ability to carry cargo, which helps in research and control of pests. Drones are used in agriculture for terrain mapping, crop stand monitoring, irrigation, application of fertilizers, pest detection and localized application of chemical or biological pesticides. In Croatia, the use of drones is regulated by the "Ordinance on Drone Systems", which prescribes conditions for the safe use of drones with an operational mass of up to 150 kg. The need for manual labor in the field will be reduced, which will also contribute to the modernization of agricultural production in line with the growing demands of the markets.

Inovativna pakiranja (prehrana) zasnivaju se na razvoju inteligentnih i aktivnih načina komunikacije prema potrošaču, čime se osigurava njihova kvaliteta odnosno kontrola njihova sadržaja. Ugradnjom kontrolnih komponenti u ambalažu, produljuje se njezin rok trajanja odnosno ostvaruje se obostrana komunikacija proizvođač – kupac s namjerom pružanja informacije o proizvodnom ciklusu i načinu distribucije (prodaje). Napušta se tradicionalni način pakiranja s pasivnim pregradama koje ne odgovaraju novim trendovima i zahtjevima tržišta. Tehnologijom Radio Frequency Identification provodi se dinamička uloga kontrole proizvoda gdje pohranjene informacije identificiraju proizvod u skladišnom prostoru ili na prodajnom mjestu. Kartice ili naljepnice s integriranom antenom šalju informacije primopredajniku koje putem sustava za praćenje proizvoda šalju povratni signal o jedinstvenom identifikacijskom kodu. Prikupljene informacije moguće je dalje obrađivati i korigirati. Inteligentna pakiranja nadziru stanje proizvoda u ambalaži ne utječući izravno na sam proizvod (hranu), dok aktivna pakiranja svojom radnjom utječu na proizvod s namjenom produljenja njegova roka trajanja. Njihova sinergija u obliku pametnog pakiranja poboljšava komunikaciju proizvođača i potrošača.

Uspješno obavljeni cilj rada bio je objasniti, dizajnirati i izraditi sustav senzorskih jedinica koji mjerene odabrane parametre preko centralne jedinice i odbrane IoT tehnologije prikazuju korisniku. U radu je prikazano kako uz pomoć Arduino Nano mikrokontrolera upravljati i iskoristiti senzore te pomoću Raspberry Pi-a podignuti podatke na IoT web platformu. Na kraju rada se može vidjeti obavljeno testiranje, kako se sustav ponaša pri zadanim ciljevima te problemi koje je moguće susresti. Jedna od velikih pogodnosti sustava je mogućnost proširenja i napredovanja sustava, kako dodavanja senzorskih jedinica, tako i dodavanja novih senzora i aktuatora na već postojeće senzorske jedinice. Izrađeni sustav može pronaći primjenu u raznim kategorijama, od kućne do upotrebe u sustavima plasteničke ili stakleničke proizvodnje The successfully completed goal of the work was to explain, design and create a system of sensor units that display the selected parameters through the central unit and the defense of IoT technology to the user. The paper shows how to control and use sensors with the help of an Arduino Nano microcontroller and to raise data to the IoT web platform with the help of a Raspberry Pi. At the end of the work, you can see the testing performed, how the system behaves with the set goals and the problems that may be encountered. One of the great advantages of the system is the possibility of expanding and advancing the system, both adding sensor units and adding new sensors and actuators to existing sensor units. The developed system can find application in various categories, from home to use in greenhouse or greenhouse production systems.