Search

Mikro- i makroarheobotaničke analize odabranih kasnoavarodobnih grobova s arheološkog nalazišta Nuštar provedene su kako bi se otkrila interakcija između pogrebnih običaja i biljaka kasnoavarodobnog (710.–810.) stanovništva u istočnoj Hrvatskoj. Tijekom istraživanja iz grobova je prikupljeno 108 uzoraka tla i sedimenta ; zbog velike količine zemlje uzorci su prikupljani s različitih dubina i položaja unutar zapuna. Osim toga, prikupljeno je i nešto malo manje od 100 cijelih posuda sa sadržajem. Dvadeset uzoraka iz zapuna grobova za makroarheobotaničke analize, kao i deset uzoraka zemlje iz posuda za mikroarheobotaničke analize izabrano je prema “razlikovnom ključu” (uzorci iz svih spolnih i dobnih skupina, te različitih tipova ukopa). Nijedan od uzoraka nije sadržavao velike količine sjemena ili ostataka plodova ; općenito ih se sve može obilježiti kao loše arheobotaničke cjeline. Identificirani biljni makroostaci odnose se na šest različitih žitarica i tri različite vrste korova. Žitarice čine 67, 31% ukupnog uzorka, korov čini 12, 50%, a preostalih 15, 38% hranu. Fitolitske analize pokazale su prisutnost fitolita povezanih sa žitaricama, ali većina uzoraka smatra se sterilnim. Na osnovi mikro- i makroarheobotaničkih istraživanja odabranih grobova kasnoavarodobnog groblja možemo pretpostaviti da upotreba biljaka u pogrebnim običajima na arheološkom nalazištu Nuštar nije igrala značajnu ulogu. U svjetlu prethodno proučavanih kasnoavarodobnih naselja i groblja u zemljopisnom okruženju (Karpatska kotlina i srednje Podunavlje) čini nam se da su u slučaju obrednog i grobnog konteksta proizvodi životinjskog podrijetla možda imali važniju ulogu.

The detection of ancient palaeo-surfaces and horizons is feasible with various pedological methods. The aim of the biomorph analysis is to provide data on the properties of ancient surfaces by locating the palaeo-horizons and describing their vegetational patterns. While conducting the kurgan research, we have often faced the problem of the precise description and localisation of palaeo-horizons within the stratigraphy of the formations. The biomorph analysis provides data in palaeoecological research through the examination of "phyto" and "zoo" microremains. The so-called "multiple biomorph analysis" works both with organic (spores, pollen, charcoal, detritus) and mineral (inorganic) (phytoliths, spicules of sponges, diatoms) biogenic microparticles that can be recovered from soil/sediment samples. One aim of the quantitative analysis of these particles is the identification of the biomorph content in the relevant fractions of the cultural layers and genetic soil horizons and the graphical display throughout the examined cross-section. The present paper is aimed at introducing the utilisation of the quantitative biomorph analysis in palaeoecology and environmental archaeology.