Search

U ovome radu analizirani su i uspoređeni uzorci uzorkovani s dva područja unutar Nacionalnog parka Paklenica, s istočne i zapadne strane potoka Velika Paklenica. Glavne metode analize korištene u radu su metoda kalcimetrije te metoda bojanja karbonata. Uzorci predstavljaju dolomite i pješčenjake. Interpretirani su kao naslage nastale u plitkome moru tijekom ranoga trijasa, s izraženim utjecajem okolnog kopna. This work deals with analysis and comparison of deposits from two areas within the Paklenica National park, sampled on the eastern and western sides of the Velika Paklenica stream. The main methods used for analysis were calcimetry and carbonate staining. Samples represent dolomites and sandstones and are interpreted as deposits formed in the shallow sea during the Early Triassic, with pronounced terrigenous influence of the surrounding area.

Velelebitsko podgorje predstavlja najslabije naseljen i turistički najmanje posjećen dio hrvatskog primorja. Regija se u cijelosti nalazi unutar zaštićenog područja Parka prirode Velebit, a obuhvaća i dva nacionalna parka: Paklenicu i Sjeverni Velebit. U radu se ispituje utjecaj nacionalnih parkova na lokalni razvoj odabranih dijelova Velebitskog podgorja, s naglaskom na razvoj turizma. U svrhu ispunjavanja zadataka istraživanja provedena je analiza demografskih kretanja, gospodarskih aktivnosti, turističkog prometa na lokalnom području i u nacionalnim parkovima te je izvršeno intervjuiranje lokalnih dionika. Rezultati istraživanja u slučaju Nacionalnog parka Paklenica i Općine Starigrad pokazuju kako je razvoj turizma pokrenuo socioekonomsko prestrukturiranje stanovništva, ali dominantnu ulogu u tim procesima imao je kupališni turizam. Tek u suvremenom razdoblju, nakon višestrukog povećanja broja posjetitelja u odnosu na predratni period, utjecaj Parka dolazi do izražaja što se primarno ogleda u produljenju turističke sezone i razvoju selektivnih oblika turizma. Nacionalni park Sjeverni Velebit zbog manjeg broja posjetitelja te izražene depopulacije u rubnim naseljima Parka ima ograničen utjecaj na razvoj turizma te posljedično socioekonomsku preobrazbu svoje mikroregije. Velebitsko podgorje is the least populated and the least visited part of the Croatian coast in terms of tourism. The region is located entirely within the protected area of the Velebit Nature Park and includes two national parks: Paklenica and Northern Velebit. The paper examines the impact of national parks on the local development of selected parts of the Velebitsko podgorje, with emphasis on the development of tourism. In order to fulfill the research tasks, an analysis of demographic trends, economic activities, tourist traffic in the local area and in national parks was conducted, and local stakeholders were interviewed. The results of the research in the case of Paklenica National Park and the Municipality of Starigrad show that the development of tourism initiated socio-economic restructuring of the population, butthe dominant role in these processes was played by coastal tourism. Only in the modern period, after multiple increases in the number of visitors compared to the pre-war period, the impact of the Park comes to the fore, which is primarily reflected in the extension of the tourist season and the development of selective forms of tourism. Due to the smaller number of visitors and the pronounced depopulation in the peripheral settlements of the Park, Northern Velebit National Park has a limited impact on the development of tourism and, consequently, on the socio-economic transformation of its micro-region.

U radu se donosi prikaz toponima motiviranih prežitcima pretkršćanskih vjerovanja u južnom Podgorju prema pučkim narativima i recentnim pisanim izvorima. Svrha rada je prikazati one toponime, koje je u određenom povijesnom kontekstu imenovalo stočarsko stanovništvo Podgorja prema svojim tradicijskim vjerovanjima, kao značajnu prirodnu i kulturnu baštinu. Interpretacija se temelji na predajnim narativima prikupljenim terenskim istraživanjima i recentnim pisanim izvorima (filološkim, etnološko-antropološkim i povijesno-geografskim). Vilinska i bapska toponimija Nacionalnog parka i šire okolice prepoznatljiv je sloj prežitka staroslavenskih i starohrvatskih kozmogonijskih i drugih mitskih predodžbi na primjerima vila i baba, čije bi podrijetlo na južnom Velebitu moglo biti kasnosrednjovjekovnog postanja, premda nam arhivska građa, u prvom redu povijesna kartografija, ne nudi podatke o tome sve do 18. stoljeća.1 Ovim prilogom nastoji se produbiti i proširiti spoznaje o mitskoj toponimiji u određenom prostornom kontekstu južnog i jugoistočnog Velebita. Budući da do sada tema nije sustavno istraživana, neće biti moguće dati konačne odgovore i zaključke, neka pitanja ostat će otvorena za buduća istraživanja koja zahtijevaju interdisciplinarni pristup, osobito na onomastičkoj i etimologijskoj razini. U radu se interpretira pučka etimologija predajnih narativa i pučkih obrednih pjesama., The paper focuses on the topography of mythical toponyms in the Park and its wider area, which the inhabitants of southern Podgorje traditionally associate with the degraded and demonised deities of Slavic mythology. The interpretation is based on traditional narratives collected in field research and from more recent written sources (philological, ethnological-anthropological and historical-geographical). The fairy and baba toponomastics in the Park and its wider surroundings are recognised as the remnants of Old Slavic cosmogony and other mythical concepts using the examples of fairies and old women (baba). On southern Velebit their origins could be medieval, although archival material, primarily historical cartography, does not offer information before the 18th century. This article seeks to deepen and expand knowledge about mythical toponymy in the spatial context of southern and south-eastern Velebit. Since the topic has so far not been systematically researched, it will not be possible to give definitive answers and conclusions and some questions will remain open to future research requiring an interdisciplinary approach. The paper interprets the folk etymology of narratives and ritual folk songs, but philological etymology was not the subject of analysis.

Cilj ovog rada je izrada mobilne aplikacije koja korisnicima daje pregled ugroženih biljnih i životinjskih vrsta koje se mogu vidjeti u Nacionalnom parku Paklenica te omogućuje korištenje kamere mobilnog uređaja u svrhu praćenja ugroženih vrsta. Ovaj rad sadrži teorijsku osnovu Android operacijskog sustava, Android Studio razvojne okoline, Java programskog jezika, opis razvoja mobilne aplikacije i opis njenog korištenja u svrhu promocije parka. Na kraju je dano objašnjenje marketinga i moguće korištenje aplikacije u te svrhe, usporedba sa sličnim rješenjima te zaključak cjelokupnog rada The aim of this paper is to create a mobile application which will give its users an overview of the endangered plant and animal species in the Paklenica National Park and enables the use of the device camera for the purpose of tracking endangered species. This paper contains a theoretical background for the Android operating system, Android Studio development environment, Java programming language, instructions for developing the mobile application and a description of its use as a promotional tool for the park. The final part explains what marketing is and the possible use of the application for that purpose, followed by a comparison with similar solutions and the conclusion of the entire paper.

Kultura i turizam imaju uzajamnu vezu u kojoj jedno neminovno utječe na drugo – kultura postaje vrlo važan motiv turističkih putovanja te nezaobilazni čimbenik turističke ponude. Kulturni se turizam bavi upoznavanjem posjetitelja s različitim i zanimljivim karakteristikama određenog grada, regije ili države. U skladu s tim, film je izraz umjetnosti i kulture te on zastupa i predstavlja način života lokalnog stanovništva, njihov jezik i povijest. Upravo se zbog toga filmski turizam može nazvati granom kulturnog turizma. Filmski i književni turizam su, u većini slučajeva, međusobno isprepleteni jer se većina turistički značajnih, ali i poznatih filmova temelji upravo na istoimenim književnim djelima. Dakle, u ovom obliku turizma posjetitelje privlače mjesta u kojima se odvijala radnja filma ili sam prikaz određenog mjesta na televiziji, odnosno filmu. Nadalje, dvije bitne distinkcije ovog oblika turizma jesu filmski turizam na mjestu snimanja te filmski turizam izvan mjesta snimanja, čija se razlika očituje ponajprije u lokaciji. Odabrane studije slučaja ukazuju na spremnost destinacija u inkorporiranju filma kroz turizam te na problematiku i prednosti s kojima se susreću. Osim toga, analizom i komparacijom se utvrđuje stupanj razvijenosti filmskih destinacija. Culture and tourism affect and correlate with each other – culture becomes a very important travelling motive and an inevitable factor of the tourism offer. Cultural tourism deals with familiarizing visitors with different and interesting characteristics of a particular town, region or country. Accordingly, the film is an expression of arts and culture and it represents the local community’s way of life, language, and history. That is the way the term film tourism can be called a branch of cultural tourism. Film and literary tourism are in most cases intertwined because most of the tourism significant and popular films are based on the eponymous literary works. So, visitors are attracted to the places where the storyline or the display of a certain site for the film took place. Furthermore, two major distinctions are on-location and off-location film tourism. The difference between those two is manifested primarily in the location. The selected case studies point out the promptness of destinations to incorporate the film through tourism, and the issues and advantages they are faced with. In addition, the analysis and comparison determine the degree of development of film destinations.

Tema ovog rada je realizacija aplikacije koja za svrhu ima zamijeniti standardno anketiranje posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica putem anketnog upitnika te učiniti cijeli postupak kontrole kvalitete pruženih usluga jednostavnijim i bržim te korisnicima pristupačnijim, korištenjem informacijsko komunikacijskih tehnologija. Na temelju anketnih pitanja dobivenih od strane Nacionalnog parka Paklenica, određen je izgled aplikacije. Aplikacija je izrađena u razvojnom programskom okruženju Android Studio, a baza za spremanje korisnikovih odgovora na anketna pitanja kreirana je pomoću Google-ove mobilne platforme Firebase. Aplikacija prikuplja odgovore korisnika na anketna pitanja, na temelju kojih je moguće napraviti analizu trenutne ponude Parka, kontrolirati kvalitetu pruženih usluga, i upravljati informacijama na dinamičniji i aktraktivniji način uz prednosti brzine, jednostavnosti i ekonomičnosti. Njena korisnost se u konačnici ogleda kvalitetnijom uslugom te kao rezultat toga, bolja posjećenost Parka. The topic of this paper is the development of an application for the purpose of replacing the survey of Paklenica National Park through a standard questionnaire and make the entire process of controlling the quality of provided services easier, faster and more accessible to users by using information communication technologies. The layout of the application was determined by the questionnaires received from the Paklenica National Park and the application was created in the Android Studio development environment; a database for saving user responses to survey questions was created using the Google Mobile Firebase platform. The application collects user feedback, based on which it is possible to analyze the current offer of the Park, control the quality of provided services, and manage information in a more dynamic and more attractive way with the advantages of speed, simplicity and cost-effectiveness. Its usefulness is ultimately reflected in better quality of the service and, as a result, more visitors.

In the past, an indigenous chamois population inhabited Velebit Mountain, but the nature of its taxonomic status is unknown. This indigenous population was exterminated at the beginning of the 20th century, probably because of such phenomena as poaching, disturbance by livestock and sheepdogs, and possibly diseases. The chamois was re-introduced to Northern Velebit twice. The first time came in 1974, when 10 individuals were introduced from Mt Prenj in Bosnia and Herzegovina (R. rupicapra balcanica), and a second time in 1978, when 5 individuals were introduced from Kamniške Alpe in Slovenia (R. rupicapra rupicapra). A genetic analysis of the recent chamois population on the Northern Velebit showed a hybrid genetic structure, containing genes of both subspecies. Historical data confirm that the presence of the chamois in the Paklenica National can be traced back to at least the year 1985. The presence of the northern chamois (Rupicapra rupicapra) in Paklenica was investigated in the period 2008-2012. The objective was to present the population status and the shift in its distribution since 1985. It is likely that part of the population may move between the Park and the neighbouring hunting areas., Povijesni podaci govore o prisutnosti divokoza u Nacionalnom parku Paklenica od 1985. godine, iako su ti podaci samo usmeni, jer nema nikakvih pisanih podataka ni bibliografskih izvora koji bi to potvrdili. Jedini pisani podaci o divokozama na području Paklenice datiraju iz 1995., a spominju obitavanje 2 jedinke divokoza unutar područja Nacionalnog parka. Da bismo prikazali trenutni status populacije divokoza na području NP Paklenica izvršili smo direktno istraživanje na terenu te prikupljanje ostalih podataka kao što su objavljeni pisani podaci, lovno-gospodarske osnove okolnih lovišta, usmeni podaci lovočuvara i lokalnih stanovnika. Prvi put je prisutnost divokoza zabilježena u rujnu 1998. godine. Sustavno istraživanje provođeno je zadnjih pet godina, od 2008. do 2012. Određeno je sedam pješačkih ruta za obilazak terena. Učestalost obilazaka svake pojedine staze nije bila unaprijed određena. Zbog toga su neke rute obilažene češće u odnosu na druge. Glavni cilj istraživanja bila je povrda prisutnosti divokoza na području Nacionalnog parka u svrhu dobivanja informacija o distribuciji i približnoj površini staništa. Nadalje, koristeći podatke iz planova upravljanja okolnih lovišta i usmene podatake lovočuvara, obilazili smo i područja na kojima Nacionalni park graniči s tim lovištima da bismo saznali postoji li mogućnost migriranja divokoza iz lovišta na zaštićeno područje i obrnuto.

Zadatak ovog diplomskog rada bio je izraditi interaktivnu planinarsku kartu Nacionalnog parka Paklenice te zatim detaljno elaborirati sam postupak izrade kao i teoretske postavke koje su na određeni način, povezane s naslovom i konačnim proizvodom i koje služe kao temeljno predznanje samoj izradi navedene karte.