Search

Vinarska i vinogradarska proizvodnja uglavnom se temelji se na plemenitim sortama vinove loze (Vitis Vinifera L.). Poznata je činjenica kako je europska (plemenita) loza vrlo osjetljiva na pepelnicu (Erysiphe necator) i niz drugih bolesti. Introdukcija bolesti i štetnika s drugih kontinenata u Europu uzrokovala slom tradicionalnog vinogradarstva. Vinova loza do tada nije bila u direktnom kontaktu s gljivičnim infekcijama i nije imala priliku stvoriti prirodnu otpornost. Rješenje je nađeno u primjeni kemijskih sredstava za zaštitu bilja, koja se posebice u vinogradarstvu koriste dugi niz godina u prevelikoj mjeri za buduću održivost. Oplemenjivanje, odnosno stvaranje otpornih sorti jedno je od adekvatnih rješenja ovom problemu koje je sve aktualniji. U ovom radu je opisan postupak stratifikacije, naklijavanja, sjetve u modificrane uvjete i na kraju evaluacija otpornosti sjemenjaka dobivenih križanjem AFZ-VV-15 x 'Graševina' na pepelnicu vinove loze. Evaluacija je provedena vizualnom ocjenom stupnja zaraze pojedinačnih biljaka korištenjem deskriptora OIV-455. Prikazani su rezultati istraživanih parametara – klijavost sjemenki, dinamika klijanja i otpornost uzgojenih sjemenjaka. Izdvojeno je šest genotipova s vrlom visokom otpornošću kao materijal za daljnje ispitivanje proizvodnih karakteristika. Prisutnost Ren3 gena zaslužnog za otpornost na pepelnicu potrebno je naknadno dokazati primjenom molekularnih markera. Precizna selekcija otpornih gena markerima i njihovo postupno uvođenje u nove linije sadnog materijala zahtjevnim oplemenjivačkim radom potencijalno je rješenje za smanjenje potrošnje sredstava za zaštitu bilja, uz zadržavanje organoleptičkih karakteristika V. vinifere. Viticulture and wine production are traditionally based on European grapevine (Vitis vinifera L.). A well-known fact is European grapevines are very sensitive to powdery mildew (Erysiphe necator) and many other diseases. European traditional viticulture and wine production collapsed caused of the introduction of diseases and pests from other continents. The grapevine had no opportunity to develop natural resistance caused by lack of direct contact with fungal infections until then. The solution has been founded on the application of chemical plant protection products. They have been used in viticulture for many years to an excessive extent for future sustainability. Breeding, or the creation of resistant varieties, is one of the adequate solutions to this problem, which is becoming more and more relevant. This thesis describes the procedure of stratification, germination, sowing in modified conditions, and, finally, the evaluation of the powdery mildew resistance of the seedlings obtained by crossing AFZ-VV-15 x 'Graševina'. The evaluation was carried out by visual assessment of the degree of infection on individual plants by using the OIV-455 descriptor. The results are presented divided by investigated parameters – seed germination, germination dynamics, and resistance of the cultivated seeds. Six genotypes with very high resistance were selected as a material for further testing of production characteristics. The presence of the Ren3 gene responsible for resistance to powdery mildew needs to be proven later by using molecular markers. The precise selection of resistant genes with markers and their gradual introduction into new lines of planting through demanding breeding work is a potential solution to reducing the consumption of plant protection agents while maintaining the organoleptic characteristics of V. vinifera.

'Moslavac' je kao sorta naširoko rasprostranjena u sjevernijim vinogorjima Hrvatske. Najznačajnije površine nalazimo u regiji Međimurje, gdje se zbog unapređenja kvalitete proizvodnih karakteristika ove sorte javila potreba za provedbom klonske selekcije. Klonska selekcija započela je 2010. godine. Inicijalno su odabrana 32 bezvirusna klonska kandidata koji su uključeni u pokusni nasad. Zatim je na temelju njihovih gospodarskih i ampelografskih obilježja izdvojeno pet klonskih kandidata koji su ušli u završni postupak ispitivanja kao osnova za njihovu službenu registraciju. Zbog svojih pozitivnih karakteristika izdvojeni su sljedeći klonovi: PUŠ 030-A, PUŠ 111, PUŠ 087, PUŠ 017 i PUŠ 026. Tijekom narednih godina na izabranim klonskim kandidatima provedena su detaljna istraživanja koja su obuhvaćala: kemijsku analizu mošta, kemijsku analizu vina, te mikrovinifikaciju klonova i organoleptičku analizu. Analizom dobivenih rezultata uočene su značajnije različitosti između pojedinih klonova, te njihove osnovne proizvodne karakteristike. 'Moslavac' as a variety is widespread in the northern vineyards of Croatia. The most important areas are located in the region of Međimurje, where due to the quality improvement of production characteristics of this variety there was a need for the implementation of clonal selection. Clonal selection began in 2010. Initially, 32 virus-free clonal candidates were selected to be included in the experimental plantation. Then, the economic and ampelographic features resulted in selecting five clone candidates which were introduced into the final examination procedure as a basis for their official registration. Due to their positive characteristics, the following clones were selected: PUŠ 030-A, PUŠ 111, PUŠ 087, PUŠ 017 and PUŠ 026. In the following years, detailed research was conducted on selected clone candidates, which included: chemical analysis of the must, chemical analysis of wine, and microvinification of clones and organoleptic analysis. The analysis yielded results, which resulted in significant differences between individual clones, and their basic production characteristics.

Programom revitalizacije autohtonih sorata Hrvatskog zagorja (2006. – 2020.) pronađene su pojedine autohtone sorte koje su se smatrale nestalima. Uspjelo se razlučiti skupinu sorata koje su se prije nazivale 'Belinama', a jedna se posebno istaknula: 'Belina starohrvatska'. Njezin najstariji trs je pronađen blizu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini njezin najstariji trs. Kako bi se ova stara i zanemarena sorta mogla vratiti u modernu vinogradarsku proizvodnju, potrebna su istraživanja u odgovarajućem podneblju i potrebnim ampelotehničkim zahvatima. Na području Hrvatskog zagorja, na lokalitetu Komor Začretski podignut je pokus radi evaluacije autohtonih sorata, među kojima je i 'Belina starohrvatska'. Budući da je sorta sklona osipanju, u 2017. se izvodilo pinciranje, a te i iduće godine i defolijacija kako bi se vidio utjecaj na prinos, kakvoću i pojavu Botrytisa. Tako su 2017. godine bile postavljene različite varijante pokusa: defolijacija prije cvatnje sa i bez pinciranja, pinciranje bez defolijacije, pinciranje s defolijacijom poslije cvatnje i kontrolom. Na trsovima na kojima su se provodili zahvati defolijacije bilo je mnogo manje štete od sive plijesni i kisele truleži nego u kontroli. Zbog tih je šteta prinos u kontrolnoj varijanti bio reduciran u 2017. godine, dok su sve druge varijante imale veći prinos i sadržaj šećera. Također je ukupna kiselost mošta bila niža od kontrole. Budući da je bilo više oborina u 2017. godini nego u 2018. godini, prinosi su bili veći, ali slabije kakvoće sa manjim sadržajem šećera. Pinciranje se nije pokazalo potrebnim zahvatom jer 2017. godine nije imalo utjecaja na zametanje plodova te se nije provodilo u 2018. Iako se ne može utjecati na vremenske prilike u pojedinoj godini, defolijacija se pokazala kao uspješnim zahvatom u borbi protiv Botrytisa pritom ne smanjujući prinos grožđa i kakvoću mošta. Within the program of revitalization autochthonous varieties of Hrvatsko Zagorje (2006 – 2020)., some varieties were discovered which have been considered lost. In this project it was determined that one of the group of varieties known as ‘Beline’ and within them, one stood out, ‘Belina starohrvatska’. The oldest vine from this variety was found near the birthplace of Ljudevit Gaj in city of Krapina. In order to put this old and neglected variety back in modern viticultural production research on suitable sites, and growing practices are required. In the area of Hrvatsko Zagorje at the site of Komor Začretski the experimental vineyard was established for the evaluation of autochthonous varieties including ‘Belina starohrvatska’. Due to the poor fruit set in 2017., shoot topping and defoliation was performed and in next year defoliation only to evaluate its effects on yield, fruit quality and occurrence of Botrytis. In 2017, different variations of experiments were set up: defoliation before flowering with and without topping, topping without defoliation, topping with defoliation after flowering, and control. On the vines which have been defoliated there were less damage of grey mold and sour rot then in the control. Because of the damages yield in the control variation was reduced in 2017 year while all the others had higher yield and concentrations of sugars. Furthermore, total acidity of the must was lower than in the control. Since there was more precipitation in 2017, then in 2018., yield was higher but with lower quality followed with less concentration of the sugars. Topping has showed not to be necessary in 2017. because it did not affect fruit set, so it was not performed in 2018. Even though we cannot influence the weather conditions in a specific year, defoliation showed to be a successful in fight against Botrytis and that it doesn’t reduce grape yield and quality of the must.

Individualna klonska selekcija vinove loze je postupak kojim se iz populacije pojedine sorte nastoje izdvojiti genotipovi (klonovi) kod kojih je došlo do mutacija koje su rezultirale pozitivnim promjenama nekih od gospodarski važnih karakteristika. Izdvajanje klonova provodi se na temelju višegodišnjeg ispitivanja klonskih linija u ujednačenim uvjetima pokusnog nasada. Graševina je najvažnija sorta vinove loze u Hrvatskoj kod koje je postupak klonske selekcije započeo 2004. godine, a 2007. godine podignuti su pokusni nasadi za provođenje individualne klonske selekcije tj. ispitivanje najvažnijih gospodarskih karakteristika klonskih linija. Cilj ovog rada je provesti analizu rezultata četverogodišnjeg ispitivanja klonskih kandidata sorte Graševina i izdvojiti one kod kojih su potvrđene pozitivne promjene određenih gospodarski važnih svojstava s ciljem pokretanja postupka registracije klonova ove sorte. U ovom radu praćenjem klonova došli smo do rezultat koji pokazuju da postoji značajna unutar sortna varijabilnost i da na osnovu nje možemo izdvojiti nekoliko klonova koji su nam bitni po svojim gospodarskim karakteristikama. Gospodarske karakteristike kojima smo se vodili su prinos, sadržaj kiselina i sadržaj šećera te prosječna masa grozda. Individual clonal selection of grapevine is the process by which the population of certain varieties tend to isolate genotypes (clones) in which there has been a mutation that resulted in positive changes in some of the economically important characteristics. Isolation of clones is carried out on the basis of many years of testing clonal lines in equal conditions experimental plantation. Graševina is the most important grape variety in Croatia, where the clonal selection process started in 2004 and 2007 have been raised guinea plantations enforcement individual clonal selection. Examination of the most important economic characteristics of clonal lines. The aim of this paper is an analysis of results four tests clonal candidates varieties Graševine and allocate those in which they confirmed the positive changes of certain economically important characteristics in order to initiate the registration process clones of this variety. In this paper following the clones we have reached a result that shows that there is considerable variability within varieties and based on it we can extract several clones that are important to us for their economic characteristics. Economic characteristics which we are led by yield, acidity and sugar content and average weight of the bunch.

Kraljevina, autohtona sorta zelinskog vinogorja poznata je kao stara sorta regije Prigorja. Unutar populacije tog kultivara primijećena je unutarsortna varijabilnost što je razlog pokrenutog projekta klonske selekcije Kraljevine. Cilj projekta je izdvojiti klonske kandidate sa pozitivnim karakteristikama koje će imati gospodarski značaj. Višegodišnjim istraživanjem i analizama prinosa i kvalitete namjerava se odabrati određeni broj klonova, koji će uzastopno pokazivati pozitivna svojstva, te na kraju biti priznati i registrirani klonovi ove sorte. Ovo istraživanje obuhvaća sve analize i rezultate prikupljene u 2014. godini. Analize su provedene na 9 klonskih kandidata, u pokusnom nasad na području Nespeša u okolici grada Sveti Ivan Zelina. Mjerena su najvažnija svojstva prinos, mehanički sastav grožđa i kemijski sastav mošta. Utvrđene su značajne razlike između klonskih kandidata, čime je potvrđena opravdanost same selekcije, ali i istaknut visoki potencijal određenih klonskih kandidata. Kraljevina is known as an old grape variety of Prigorje region. A variability among the population of Kraljevina has been noticed, which is why the project of clonal selection of Kraljevina has been initiated. The aim of the project is to single out clonal candidates with positive characteristics which will make a significant contribution to the economy. After a years-long and analyses of yield and quality, a certain number od clones that are supposed to consecutively show positive characteristics and, in the end, became renowned and registered clones of this variety are going to be selected. This research study is comprised of all analyses made and results collected in 2014. Analyses have been conducted on nine clonal candidates in an experimental wineyardofNespešareanearbythetownof Sveti Ivan Zelina. Onlythe most importanttraits – yield, mechanicalcomposition of grapes andchemicalcompositionofmust - havebeenmeasured. It has been found that the clonal candidates differ significantly from one another, which both confirmed the validity of selection and pointed out the high potential of certain clonal candidates.

Plavac mali gospodarski je najvažnija, najrasprostranjenija i najpoznatija crna sorta vinove loze u Hrvatskoj. Potomak je Dobričića i Crljenka kaštelanskog (Maletić i sur, 2004.), čija je popularnost u „Novom Svijetu“ pridonijela i popularnosti Plavca izvan granica Hrvatske. Međutim, ono zbog čega se svrstava među sorte ponajboljih proizvodnih značajki su redovita i sigurna rodnost, mala osjetljivost prema bolestima i štetnicima, mali uzgojni zahtjevi i prikladnost za škrta i suha tla. Tipična je južna sorta, rasprostranjena gotovo isključivo u vinogradarskoj podregiji Srednja i Južna Dalmacija. U Sjevernoj Dalmaciji ga nalazimo tek sporadično, u okolici Primoštena i zadarskom zaleđu, dok je u Dalmatinskoj Zagori nešto češći (Vrgorac). Na poluotoku Pelješcu, te otocima Hvaru, Braču, Visu i Korčuli mnogi su vinogradi, poglavito na toplijim položajima, monosortni. U većoj mjeri ga nalazimo još u Kaštelima, Konavlima te makarskom primorju. Izvan Hrvatske u proizvodnim nasadima može se pronaći jedino u Makedoniji. Kasnog je dozrijevanja, pa zahtijeva položaje vrhunskih klimatskih i edafskih karakteristika, a na takvima obično daje jaka (redovito iznad 13,5 vol.% alkohola) i intenzivno obojena crna vina, zamjetne astrigentnosti. U tim okolinskim uvjetima, grožđe ove sorte i u redovitoj berbi ima 10 – 30 % prosušenih bobica, tzv. suhica, koje doprinose kakvoći i intenzitetu mirisa. Aroma takvih vina se može opisati kao bogata, kompleksna i intenzivna, a mnogi će osjetiti dominirajuće mirise suhih šljiva, prezrelih kupina, trešanja, te drugog zrelog i prezrelog voća. Na okusu su izvanredno puna i bogata, moćna, vrlo postojana i s dugim "završetkom". Ove karakteristike se u pravilu dobivaju na povišenim, prema moru i jugo – jugozapadu okrenutim položajima, koja između ostalog karakterizira i dodatna insolacija – refleksija sunčevih zraka od morske površine. Najviše ih je na poluotoku Pelješcu (Dingač, Postup), te otocima Hvaru (Ivan Dolac, Sv. Nedjelja), Braču (Bol), te Korčuli i Visu. Vina s takvih položaja postižu izvrsne cijene na tržištu, redovito ih nalazimo u vrhunskoj kategoriji, dugog su potencijala starenja, te pripadaju redu ponajboljih crnih vina južnih vinogorja uopće. Plavac mali se tradicionalno koristio i za proizvodnju prošeka, a na čuvenim položajima bilo je uspjelih pokušaja dobivanja i kasnih i izbornih berbi dužim ostavljanjem grožđa na trsu, pa se može reći i da je jedna od najpogodnijih sorti za proizvodnju desertnih vina. Vinogradi Plavca malog na ravnim terenima, dubokim i plodnim tlima, te naročito pri intenzivnom uzgoju i visokim prinosima, rezultiraju mnogo nižom kakvoćom. Vina iz takvih nasada su obično srednje jaka, slabije obojena, često neskladna zbog stršeće trpkoće. Plavac mali vrlo je bogat i polifenolima, tvarima kojima se u posljednje vrijeme pridaje velika pozornost zbog njihova povoljnog utjecaja na zdravlje. Neki od njih su snažni antioksidansi i “hvatači” slobodnih radikala, pa su vrlo važni u prevenciji kardiovaskularnih i nekih kancerogenih bolesti. Najviše su zastupljeni u kožici i sjemenkama crnih sorti, odakle vinifikacijom prelaze u vino. Posljednjih godina provode se mnoga istraživanja kojima je cilj povećati znanja o Plavcu malom i proširiti mogućnosti njegova iskorištenja, kao što su klonska selekcija i poboljšanje tehnologije uzgoja i vinifikacije.

Na znanstveno-nastavnom pokušalištu Jazbina od 2014. godine počela je proizvodnja novog vina „Fulir“, kao mješavine aromatičnih (Sauvignon bijeli, Muškat bijeli, Muškat žuti) i aromatski neutralnih sorata (Rizvanac, Pinot bijeli i Pinot sivi). Dobiveni mošt od navedenih sorata podijeljen je u tri djela i stavljen na fermentaciju u inoks-tankove gdje je provedena kontrolirana fermentacija na temperaturama 16°C, 18°C, 20°C kako bi se utvrdio utjecaj različitih temperatura fermentacije na aromatski profil i senzorna svojstva vina. Pomoću plinske kromatografije određene su arome u vinima nakon fermentacije i nakon godinu dana dozrijevanja u boci te su vina dodatno senzorno ocijenjena metodom usporedbe. Vino pri temperaturi 16°C imalo je najviše koncentracije ukupnih sortnih aroma, dok je najviše koncentracije fermentacijskih aroma imalo vino fermentirano na 18°C, a temperatura od 20°C imala je najniže koncentracije ukupnih aromatskih spojeva. Obzirom na kapacitet dozrijevanja vino fermentirano na 16°C pokazalo je najbolje rezultate u očuvanju sortnih aroma, dok su fermentacijske arome najviše očuvane kod vina fermentiranog na 18°C. Senzornom analizom najboljim je ukupnim dojmom i najintenzivnijim mirisom ocijenjeno vino s temperaturom fermentacije od 16°C, najboljim okusom fermentiralo je na 18°C, dok je vino kod kojeg se fermentacija odvijala na temperaturi od 20°C ocijenjen najlošijim u svim kategorijama. In 2014 on the scientific and teaching experimantal property „Jazbina“ in 2014 began production of the new wine „Fulir“ as a mixture of aromatic (Sauvignon blanc, Muscat blanc, Muscat à petit grain) and neutral aromatic varieties (Mùller-Thurgau, Pinot Blanc, Pinot Gris). Grapes from the mentioned varieties were collected and divided into three parts and placed into stainless steel fermetation tanks where controlled fermentation was carried out on the three different temperatures 16°C, 18°C i 20°C to determine the impact of the wine fermentation temperature on aroma profile and sensory properties. Aromas in the wines were determined by gas chromatography after fermentation and after one year maturation in the bottle, the wines were also sensory evaluated using the method of comparison. According to the chemichal analysis, the wine at the fermentation temperature at 16°C had the highest levels of the varietal aromas, while the wine at the fermentation temperature of 18°C had the highest levels of fermentation aromas and the wine at the fermentation temperature 20°C had the lowest concentration of total aromas. Regarding the aging potential, the wine at the fermentation temperature at 16°C showed the best results in preservation of varietal aromas, while the wine at the fermentation temperature at 18°C maintained the highest concentrations of fermentation aromas. According to the sensory analysis, wine at the fermentation temperature of 16°C had the most intense fragrance and the best overall impression, while wine at the fermentation temperature of 18°C was the best in the taste category and wine at the fermentation temperature of 20°C was rated worst in all the categories.