Search

The level of participation in sport and its relation to some socio-demographic variables was inves- tigated on a sample of 1768 adults from the Republic of Slovenia. The following socio-demographic variables were investigated: gender, age, level of education, occupation and family status. In order to determine the association between the participation level and the socio-demographic variables, contin- gency tables were produced (with x2 and Cramer’s V) and direct discriminant analysis was performed. Participation in sport was high and comparable to that found in the United States and Finland. However, some social groups with low levels of participation were identified, especially the elderly, less educated and married individuals with children. Although females exhibit lower participation rates then males, the differences were smaller than in the majority of other countries. Also, employment status does not seem to have an important influence on participation in sport., Sportska aktivnost danas je jedna od najvažnijih sastavnica kvalitetnoga života u suvremenom drušvu. Utjece na zdravlje, produktivnost, društvenost i na ukupno blagostanje donoseći dobrobit u život svakog pojedinca. No, većina pozitivnih učinaka može se očekivati tek nakon dugotrajnijeg redovitog bavljenja izabranom sportskom aktivnošću. Mnogi su istraživači dosad već ustanovili kako su neke socio-demografske varijable povezane s razinom aktivne uključenosti, pa su tako potvrđene znatne relacije između životne dobi i aktivnosti, ali i između dobi i vrste sportske aktivnosti. Nadalje, razina i vrsta obrazovanja pokazale su se, uz dob, značajnim prediktorima sudjelovanja u sportskim aktivnostima. Muškarci su više i češće sportski aktivni od žena. Viši, bolji socio-ekonomski status pozitivno je povezan s razinom bavljenja sportom, a bračno stanje snažno utječe na sportsku aktivnost, osobito žena. U radu je za prikupljanje podataka korišten kontrolni list koji su sudionici istraživanja sami popunjavali, a koji je oblikovan ciljano za slovensku odraslu populaciju. Veličina i učestalost sportske aktivnosti mjerena je u godišnjem intervalu kako bi se obuhvatili i podaci o neredovitoj (povremenoj), ali i o sezonskoj sport- skoj aktivnosti. Učestalost (frekvencija) bavljenja sportskom aktivnošću mjerila se na sljedećoj ljestvici: nikada (uopće se ne bavim sportskim aktivnostima), nekoliko puta godišnje, 1 – 3 puta mjesečno, jednom tjedno, 2 - 3 puta tjedno te 4 i više puta tjedno. Izmjereno je pet socio-demografskih varijabli: spol, životna dob (18-25, 26-35, 36-45, 46-55, 56-66, 66 i više godina), obrazovna razina (osnovna – 8 razreda, srednja – 1-2 ili 3 godine, srednja 2-4 godine, viša i visokoškolska – najmanje dvije godine), zanimanje (zaposlen/a, nezaposlen/ a, umirovljen/a, student/ica) te obiteljski status (samac koji živi sam, samac koji živi s roditeljima, oženjeni/udate bez djece, bračnost/ rastavljenost/ udovištvo s najmanje jednim djetetom). Uzorak ispitanika sastojao se od 1768 ljudi izabranih iz proporcionalnog uzorka (prema spolu, dobnim skupinama i glasačkim regijama koje su predstavljale kvote) odrasle slovenske populacije. Rezultati pokazuju vrlo visoku razinu sportske aktivnosti uzorka. Manje od 10% ispitanika nikada ne sudjeluje ni u kakvoj sportskoj aktivnosti, a više od jedne trećine ispitanika sudjeluje u redovitim sportskim aktivnostima (najmanje dva puta tjedno). Iz dobivenih podataka o sportskoj aktivnosti odrasle slovenske populacije čini se da su Slovenci aktivniji od stanovnika većine ostalih zemalja, osim možda od Amerikanaca i Finaca. Razina sudjelovanja u sportskim aktivnostima vrlo je snažno (Cramerov V izmebu 0,19 i 0,25) i statistički značajno (p, Der Grad der Beteiligung an Sport und deren Zusammenhang mit einigen sozio-demographischen Variablen wurde auf einer Stichprobe von 1768 Erwachsenen aus der Republik Slowenien unter- sucht. Die folgenden sozio-demographischen Variablen wurden betrachtet: Geschlecht, Alter, Ausbildung, Beruf und Familienstand. Um den Zusammenhang zwischen dem Beteiligungsgrad und den sozio-demographischen Variablen festzustellen, wurden Hontingenztabellen (mit x2 und Cramers V) geschildert und die direkte Diskriminanzanalyse durchgeführt. Die Beteiligung an Sport war hoch und mit den Ergebnissen in den Vereinigten Staaten und Finnland vergleichbar. Jedoch wurden einige Sozialgruppen mit dem niedrigen Beteiligungsgrad identifiziert, vor allem die älteren, weniger ausgebildeten und verheirateten Leute mit Hindern. Obwohl unter den Frauen die Sportbeteiligung etwas niedriger ist als unter den Männern, ist dieser Unterschied kleiner als in meisten anderen Ländern. Der Arbeitsstatus scheint keinen bedeutendenden Einfluss auf die Beteiligung an Sport zu haben.

Dobijene su značajne razlike u dimenzijama od kojih zavisi proces socijalizacije između ispitanica koje se aktivno bave sportom, ,koje neredovito treniraju, te onih koje se uopće ne bave sportom. One koje redovno treniraju pokazale su u pravilu značajno veći stupanj socijalizacije., In this investigation socialization degree has been determined on the basis of results abtained by application of objective measuring instruments, by which the reactions of subjects in the representative sample of social situations have been registered. The total of 10 such instruments, 5 of which have been constructed in accordance with the principles of interactionistic personality theory, and 5 in accordance with the classic model for the estimation of primary onative characteristics, were applied. The analyses arrived out on a sample of 179 girls, 16 years of age, have shown that there are significant differences in basic dimensions on which depends the socialization process between subjects who practice sports actively and those who practice sports irregularly or not at all. The subjects who practice sports regularly show, as a rule, a considerably higher socialization degree. Thus, it was possible to construct a regression function which, with a considerable degree of accuracy, separate the groups with different levels of sport activity. As the symmetry of relations between socialization proces and sports activity can be assumed, it is possible to conclude, with a high degree of credibility, that sport is one of relevant factors on which the socialization of personality depends.

Na uzorku od 762 ispitanika muškog spola, u dobi od 19 do 27 godina, ispitane su, pod klasičnim i pod jednim robustnim modelom regresijske analize relacije između primarnih konativnih faktora i intenziteta angažiranosti u sportu. Nađena je značajna, ali nisma povezanost između regresora i kriterijske varijable, koja se mogla pripisati pozitivnom utjecaju razine aktiviteta i efikasnosti sistema za koordinaciju i kontrolu regulativnih funkcija na intenzitet sportske aktivnosti i sportska dostignuća., The sample of 763 men aged 19 served to investigate the relations between the primary conative factors and the intensity of engagement in the sports. The classic and one of the more robust models of regression analysis were used. A low but significant correlation was found between the regressor and the criterion variable that could be attributed to the positive effect of the activity level and the efficiency of the coordination system and the system for control of regulative functions on the intensity of sports activity and achievement in the sports.