Search

Slavonsko gorje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Republike Hrvatske. Najveći dio šumskoga pokrova toga područja čine sastojine obične bukve (Fagus sylvatica L.). Cilj je ovoga rada analizirati florni sastav bukovih šuma na Psunju, Papuku i Krndiji koji dosad nije dovoljno istražen, a nakon toga na temelju vlastitih i literaturnih snimaka definirati i razgraničiti biljne zajednice bukovih šuma, te na kraju analizirati neke od ekoloških i fitogeografskih obilježja koja određuju njihov pridolazak. Tijekom terenskih istraživanja napravljeno je 88 fitocenoloških snimaka prema standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Napravljena je numerička usporedba sa snimcima bukovih šuma sa širega geografskoga područja, te su utvrđene ove biljne zajednice: Luzulo-Fagetum, Festuco drymeiae-Fagetum (luzuletosum i caricetosum pilosae) i Cardamino savensi-Fagetum. As. Cardamino savensi-Fagetum zabilježena je prvi put u Republici Hrvatskoj, i to u vršnom dijelu Papuka na karbonatnoj podlozi. Šumske biljne zajednice istraživanoga podru- čja dolaze u finom mozaiku različitih vegetacijskih tipova koji se često izmjenjuju i čije granice najčešće nisu oštre, što značajno utječe na njihov florni sastav i otežava njihovo razgranič avanje. Za rješavanje ostalih otvorenih pitanja i bolje definiranje biljnih zajednica potrebno je istražiti i druga područja slavonskoga gorja koja nisu obuhvaćena ovim istraživanjem., The Slavonianmountains have an important place in the floristic and vegetation picture of the continental part of Croatia. For the most part, the forest cover of this region consists of common beech stands (Fagus sylvatica L.). Many authors have worked on defining plant communities of common beech in the northern part of Croatia in the last ten years. Even though this has greatly contributed to get a better understanding of them,many questions have remained open. This is so because the research wasmostly conducted on smaller geographical scale where local conditions (specific microhabitat, anthropogenic influences, etc.) significantly affected the phytosociological analyses. On the other hand, it is rather difficult to carry out the analyses on a larger geographical scale because many regions and/or vegetative types are still scarcely covered by relevés. The goal of this study is to analyze the floral composition of beech forests of Psunj, Papuk and Krndija mountains, which have not been sufficiently studied so far. The next goal is to define and draw boundaries between plant communities, and also to analyze some of the ecological and phytogeographical features. During field studies of beech forests of Psunj, Papuk and Krndija mountains, 88 relevés were made using central European Braun-Blanquet methodology. The relevés have been compared with the relevés of similar vegetation in the wider geographical region (N Croatia, N Slovenia, S Hungary). The analysis included 1509 published relevés of 13 associations from Slovene Phytosociological Database (Šilc 2006) and Croatian database of forests vegetation (Krstonošić et al. 2007) – Lamio orvale-Fagetum, Cardamine savensi-Fagetum, Isopyro-Fagetum, Vicio oroboidi-Fagetum, Hacquetio-Fagetum, Helleboro odori-Fagetum, Carici pilosae-Fagetum, Festuco drymeiae-Fagetum, Galio odorati-Fagetum, Polysticho setiferi-Fagetum, Luzulo-Fagetum, Castaneo-Fagetum i Blechno-Fagetum. The numerical analysis of the floral composition was mad

Istraživanje fenologije cvjetanja klonova hrasta lužnjaka provedeno je u proljeće 2010. godine. Pokusna ploha na kojoj je istraživanje obavljeno osnovana je u proljeće 2008. godine u rasadniku Brestje (UŠP Zagreb, Šumarija Dugo Selo). Pokusna je ploha osnovana s klonovima podrijetlom iz već postojećih proizvodnih klonskih sjemenskih plantaža (KSP) hrasta lužnjaka na području uprava šuma podružnica Vinkovci, Našice i Bjelovar. Istraživanjem je utvrđena protoginija kod velike većine klonova. Od meteoroloških prilika koje negativno utječu na receptivnost ženskih cvjetova posebno se ističu veliko kolebanje dnevne temperature zraka i nagli pad relativne vlažnosti zraka. Negativan utjecaj meteoroloških prilika na trušenje polena nije utvrđen. Velika kolebanja dnevne temperature zraka, uz istodobni pad relativne vlažnosti zraka, prekida receptivnost ženskih cvjetova, što ujedno umanjuje i dužinu trajanja njihove receptivnosti. Zbog utjecaja nepovoljnih meteoroloških prilika razdoblje receptivnosti ženskih cvjetova nije bilo ujednačeno s razdobljem trušenja polena, što uvelike umanjuje mogućnost međusobnoga slučajnoga oprašivanja klonova podrijetlom iz istraživanih KSP. To se uglavnom odrazilo na našičke klonove zato što su bili vrlo ujednačeni s obzirom na početak receptivnosti ženskih cvjetova i trušenje polena, što nije bio slučaj kod vinkovačkih i bjelovarskih klonova. Klonovi podrijetlom iz KSP Vinkovci i Bjelovar imali su bolju mogućnost međusobnoga slučajnoga oprašivanja u odnosu na našičke klonove, zahvaljujući onomu dijelu klonova koji je poslije započeo s otvaranjem pupova i receptivnošću ženskih cvjetova te na taj način izbjegao utjecaj nepovoljnih meteoroloških prilika. Unatoč dobromu potencijalu međusobnoga oprašivanja našičkih klonova te sposobnosti vinkovačkih i bjelovarskih klonova da djelomično izbjegnu nepovoljan utjecaj meteoroloških prilika, ne možemo reći da su klonovi podrijetlom iz istraživanih KSP 2010. godine imali mogućnost proizvodnje sjemena koje, The knowledge of the flowering biology of forest trees, and thus also of Pedunculate Oak, is exceptionally important when planning to mass-produce genetically high-quality seeds at clonal seed orchards (CSO) for the purpose of reforestation and restoration of forest cultures. The production of genetically high-quality seeds at CSOs, which assumes a high degree of genetic diversity, can only be guaranteed if 20 to 60 clones of different genotypes contribute to pollination (transferring of pollen from stamen to stigma). However, for a successful fertilization, which would guarantee the desired quality and quantity of seeds, phenological synchronization of the clone flowering within CSOs is also important. The beginning of pedunculate oak bud burst is under significant genetic control, which opens up the possibility to make the right selection of plus trees, with the goal of achieving a permanent phenological synchronization of flowering and flushing of clones with which the CSOs have been established. However, the effect of poor weather, such as heavy rainfall, too high or too low relative humidity of air, low temperatures, frosts, hail, etc., can sometimes disrupt favorable phenological synchronization of clones, also lowering the quality and quantity of seeds produced. The objectives of this study were (i) to determine the phenological synchronization of clone flowering within CSOs, (ii) to look into the possible effect of weather on the duration of receptivity of female flowers and pollen shedding, (iii) to determine the degree of correspondence between particular phenophases of flushing and flowering. The study has been conducted at the experimental field founded in the spring of 2008 within Rasadnik Brestje (Forest Administration Zagreb, Forest Office Dugo Selo). The experimental field has been founded by planting ramet in accordance with the experimental design of randomized section system with repetitions (sections). Each clone is represented with one ramet in