Search

Konkurentno sposobna poslovna zajednica i konkurentna poslovna okolina preduvjet su rasta zaposlenosti, produktivnosti, BDP-a i standarda života, a time i dugoročne stabilnosti gospodarstva. Tempo promjena poslovne konkurentnosti Hrvatske nije zadovoljavajući jer još nisu stvoreni uvjeti povoljnoga i stabilnog poslovnog okruženja. Anketa Globalnog Izvještaja o konkurentnosti ukazuje na nedovoljnu sofisticiranost poduzeća i kvalitetu poslovne okoline poduzeća u Hrvatskoj. Osim uloge poslovne zajednice, državna je vlast ključni čimbenik u razvoju mikroekonomske konkurentnosti. Suradnja centralne vlasti i poslovne zajednice te ostalih društvenih segmenata, ulaganje u restrukturiranje i modernizaciju tehnologije i informatizacije, stvaranje društva znanja ulaganjem u ljudske resurse, razvoj poduzetništva i poduzetničke kulture, izgradnja tržišta kapitala, poštene i mudre državne mjere i izvozna propulzivnost; neki su od preduvjeta na kojima treba stvarati poticajno i stabilno konkurentno poslovno okruženje i jačati konkurentsku poziciju i uspješnost poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Svrha je ovoga rada ocijeniti mogućnosti razvoja stabilne mikroekonomske konkurentnosti Hrvatske analizom postojeće konkurentske pozicije poduzeća i poslovnog okruženja te konkretnim preporukama utjecati na centralne institucije i doprinijeti ostvarenju perspektive razvoja poslovne konkurentnosti u Hrvatskoj.

Ovaj rad obrađuje tipove trgovačkih društava prema Zakonu o trgovačkim društvima, razloge za donošenje zakona i njihove provedbe u područjima pretvorbe društvenih poduzeća i privatizacije, sa značajnijim osvrtom na dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću. Premet razmatranja su postupci transformacije, odnosno pretvorbe društvenih poduzeća u Republici Hrvatskoj, četiri modela pretvorbe i kombinacije pretvorbe koje nisu propisane i usustavljene zakonskim propisima. U okviru rada obrađeni su ciljevi i zadaci provedbe pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom ili kapitalom nepoznatog vlasnika u poduzeće kojemu je određen vlasnik, odnosno titular vlasništva. Prikazuju se provedena istraživanja utemjena na polaznim gospodarskim vrijednostima i značajkama kao uvjetnim tendencijama, koje su između ostalih čimbenika, determinirale cjelokupnim procesom tranzicije. Ostvarenje postavljenih ciljeva prezentirano je na temelju razmatranja obavljene provjere i kontrole postupaka pretvorbe i privatizacije u razdoblju od svibnja 2001. do rujna 2004.

Potreba za rentabilnom adaptacijom i responzivnošću poduzeća u turbulentnom okruženju zahtjeva radikalna poboljšanja upravljačkog procesa. U poslovnoj politici i strategijskom odlučivanju dobar dio iskaza i informacija dat je u deskriptivnoj formi i uz čovjekovo prosuđivanje neizvjesnosti. To otvara prostor primjeni "fuzzy" analize koja pruža koncepcijski okvir za modeliranje prirodnog jezika i operiranje neizvjesnošću koja je nestatičkog karaktera. U radu je elaborirana teza o opravdanosti inkorporiranja "fuzzy" analize u promatranom domenu odlučivanja, te skiciran osnovni pristup. Posebno je analizirana mogućnost primjene "fuzzy" — skupova u reprezentiranju problema multikriterijalnog odlučivanja sa kvalitetnim ciljevima i nepreciznim informacijama.

Suvremeni razvoj nove tehnologije ima snažnog odraza na sve aspekte društvene i ekonomske organiziranosti. U ovom radu analizirane su promjene u organizaciji i djelatnosti privrednog subjekta — poduzeća. Pod utjecajem nove tehnologije afirmira se nova razvojna paradigma kao novi optimum organizacije proizvodnje proizvoda i usluga. U centru nove paradigme jest informacija kao novi ključni resurs, posljedica je pomak ka fleksibilnosti proizvodnih sistema te uvođenje novih mrežnih oblika organizacije poduzeća. Potrebno je izučavati zakonitosti nove razvojne paradigme kako bi se u razvojnim odlukama koje se donose moglo uspješno anticipirati njezine zahtjeve.

Shema homogene tradicionalne organizacije privrednih subjekata, inspirirana tejlorovskom matricom poduzeća, sve je neprimjerenija suvremenim oblicima i uvjetima proizvodnje i plasmana roba i usluga. Zbog toga prilagodba postaje imperativ, a decentralizacija funkcionalan provedbeni okvir. Instrumentarij decentralizacije je kompleksan, a njegovu posebnu cjelinu čine različiti oblici telerada. S obzirom na neveliku vremensku distancu od pojave telerada, kao i odsustvo literature o njemu na hrvatskom ili srpskom jeziku, u radu je elaboriran pojmovno teorijski okvir, analizirani su neki značajniji primjeri iz prakse i eksplicirani neki sociološki i ekonomski aspekti telerada, koji iz eksperimenta suvremenosti pretendira na opciju za budućnost.