Search

Cilj. Ovim istraživanjem željelo se saznati u kojoj su mjeri Zagrepčani i Zagrepčanke otvoreni prema uslugama najmodernijih europskih i svjetskih narodnih knjižnica, a koje bi im nova gradska knjižnica mogla ponuditi. Metodologija. Istraživanje se provelo metodom ankete, i to njezinom mrežnom inačicom, u razdoblju od 19. srpnja do 19. rujna 2017. godine na uzorku od 1311 ispitanika. Anketni upitnik bio je sastavljen od tri dijela. Prvi dio ankete sastojao se od 28 tvrdnji koje su tematski opisivale knjižnične usluge, fizički prostor i smještaj građe, dodatne usluge i dodatne pogodnosti. U drugom dijelu ankete ispitanicima je bilo omogućeno slobodno komentiranje, dok su se na kraju nalazila demografska pitanja o spolu i dobi ispitanika. Rezultati. Rezultati su pokazali da je ispitanicima općenito jako važno u novoj knjižnici imati usluge poput npr. besplatnog bežičnog interneta, pristupa bazama podataka i/ili priključnih mjesta za korisničke uređaje. Žene su reagirale pozitivnije od muškaraca kada je u pitanju mogućnost pristupa bazama podataka, dostupnost prostora za grupni i individualni rad, raspoloživost većeg broj računala, uređaja za samozaduživanje i samorazduživanje itd. Statistički značajne razlike našle su se i među različitim dobnim skupinama ispitanika. Najčešće su se u mišljenju razlikovale skupine ispitanika u dobi od 16 do 24 godine naspram onih od 55 do 64 godine. Najmlađi ispitanici bili su suzdržaniji po pitanju predloženih usluga i pogodnosti, dok je spomenuta skupina starijih ispitanika iskazala veću otvorenost prema novinama. Činjenica da su mlađi ispitanici konzervativniji u pogledu onoga što im knjižnica može ponuditi u odnosu na njihove 40 godina starije sugrađane svojevrsno je iznenađenje. Originalnost/vrijednost. U kampanji za novu zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu posljednjih godina izmijenilo se mnogo aktera, održani su okrugli stolovi, izložbe, ispunjeni brojni obrasci i prijave, no nedostajala je najvažnija karika – građani Zagreba. Ovim istraživanjem Knjižnice grada Zagreba pozvale su građane da iskažu svoje mišljenje o tome što bi im Gradska knjižnica trebala predstavljati i nuditi.

Plagiranje predstavlja povredu etičkih kodeksa i veliki problem unutar akademske zajednice. Ovaj rad obuhvaća ispitivanje stavova studenata korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o plagiranju te javnoj objavi završnih, diplomskih i doktorskih radova. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od ukupno 217 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja pokazuju da je većina studenata upoznata sa zakonskom obvezom objave završnih radova u nacionalnom/sveučilišnom repozitoriju te da ih većina to podržava. Ipak, velik je i broj studenata koji ne znaju za tu obvezu ili nisu za javnu objavu studentskih ocjenskih radova. Iako većina ispitanih studenata smatra plagiranje akademski nepoštenim pona- šanjem i malo iznad polovice njih se slaže s tvrdnjom da svako plagiranje treba biti sankcionirano, velik broj ih je i priznao kako su više puta kopirali nekoliko rečenica ili odlomaka bez navođenja izvora iz kojih su preuzimali, a nije zanemariv ni broj studenata koji su kopirali nekoliko stranica ili platili nekome da im napiše rad.

Imajući u vidu društvenu odgovornost knjižnice, njen je zadatak popularizirati knjigu i čitanje i utjecati na formiranje čitalačke svijesti i ukusa. Za potrebe rada, provedena je anketa u 4 subotičke srednje škole u kojoj je sudjelovalo oko 600 djece koja govore srpskim, mađarskim i hrvatskim jezikom. Rezultati ankete ne iznenađuju. Mladi danas rijetko dolaze u knjižnicu i ona ih najčešće podsjeća na lektiru koju ne vole čitati. Knjige koje čitaju biraju po preporuci vršnjaka ili, kako je mnogo njih naglasilo u anketi, na internetu. Što mi možemo učiniti da to promijenimo i privučemo veći broj novih korisnika mlađeg naraštaja? U rješavanju krize čitanja ima mnogo posla i za nas i za druge. Moramo se mijenjati, usavršavati, osluškivati i pratiti novine koje se redaju iz dana u dan. Stalno usavršavanje knjižničara je imperativ. Stvaranje knjižnice kao mjesta gdje se mladi osjećaju ugodno, gdje rado dolaze izraziti svoje ideje i stavove, gdje se njihovo mišljenje cijeni; korištenje moderne tehnologije i prikazivanje knjige u drugom svjetlu, okosnica je ovog rada.

Od sredine prošle godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) je korisnicima osigurala elektronički pristup usluzi Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje omogućavajući im postavljanje upita/zahtjeva za pretraživanje literature na određenu temu mrežnim obrascem. Za osiguravanje ovog pristupa Knjižnica je razvila vlastito programsko rješenje koje se temelji na otvorenom kodu. U radu će se, uz objašnjenje tehničke komponente aplikacije, predstaviti, s jedne strane, statistički pokazatelji postavljenih značajnih parametara ove elektroničke usluge, a s druge strane, rezultati o zadovoljstvu korisnika ponuđenom elektroničkom uslugom dobiveni anketom provedenom na korisničkoj populaciji., Last year the National and university library in Zagreb (NUL) introduced a new online servkce “Ask a Librarian”. It enables all users to send search requests on particular topics using a web form. The Library developed its own software solution based on open source. This paper will explain technical components of the online application, and also present the statistical indicators for relevant parameters. Furthermore, the paper will give the results of the user satisfaction survey conducted on library users who use this service.

Rad u prvom dijelu opisuje način prikupljanja hrvatske mrežne građe, postupke koji su potrebni pri kataložnoj obradi i arhiviranju te komunikaciju s nakladnicima. U drugom dijelu rada analizirani su rezultati ankete poslane nakladnicima mrežnih publikacija. Cilj ankete bio je utvrditi koliko je arhiviranje u Digitalnom arhivu hrvatskih mrežnih publikacija utjecalo na vrijednost njihove publikacije na mreži, koriste li arhivirane primjerke, je li arhiviranje utjecalo na porast korisnika stranica, koji su bili izvori informacija o postojanju Digitalnog arhiva te koriste li materijale o izradi mrežnih stranica koji se nalaze na stranicama Arhiva., The first part of this work describes the way of collecting Croatian web resources and their cataloguing and archiving in Digital Archive of Croatian Web Resources. In the second part the survey sent to publishers has been analyzed. The aim of this survey is to determine how much archiving has influenced the value of their web publications, do they use archiving instances, did archiving effect the increase of web publication users, which were the sources of information of existing of the Digital Archive of Croatian Web Resources and whether they use the recommendation materials about making and improving their web pages.