Search

U radu se propituje Šimićev i Krležin odnos prema avangardnim kretanjima u prvoj polovici 20. stoljeća. Hrvatski književni identitet unutar europskog ekspresionizma, poglavito u odnosu prema njemačkom ekspresionizmu, ispisao je hrvatski dijalog unutar poetike razdoblja.

U ovome se radu istražuju okolnosti prijepora koji su uslijedili nakon objavljivanja dviju knjiga hrvatskoga književnoga povjesničara Stanka Lasića: Sukob na književnoj ljevici 1928-1952 (1970) i Krleža – kronologija života i rada (1982). U prvoj je knjizi Lasić analizirao povijesne okolnosti i aktere sukoba na književnoj ljevici, s osobitim naglaskom na djelovanje Miroslava Krleže nakon objavljivanja njegovog Dijalektičkog antibarbarusa, a u drugoj autor je priredio kritičku Krležinu biografiju i kronologiju njegovoga rada. Obje su knjige, nakon što su tiskane, izazvale brojne polemike u kulturnoj, odnosno političkoj javnosti onodobne socijalističke Jugoslavije. Autorica istražuje i analizira odabrani korpus novinskih članaka, polemika ali i govora koji su održani na političkim tribinama, organiziranim 1982. povodom tiskanja Lasićeve knjige Krleža – kronologija života i rada, a koja je bila napisana četiri godine prije. U ovim je prijeporima samo jedan pisac sustavno i to bez političkih kalkulacija, branio integritet Stanka Lasića. Bio je to Danilo Kiš. Uz Kiša koji je branio Lasića kao pisca knjige Sukob na književnoj ljevici 1928-1952, valja spomenuti jedinu pozitivnu recenziju knjige Krleža – kronologija života i rada iz pera Igora Mandića. Autorica posebnu pozornost posvećuje analizi kriptičnih termina i ideologema koji su korišteni u tadašnjim polemičkim tekstovima, a sve s obzirom na povijesni kontekst u kojem su ti tekstovi nastali, na njihovu jezičnu primjenu i ondašnji doživljaj u javnosti.

Pjesnička poslanica česta je pjesnička forma kojom se služio hrvatski pjesnik Marko Bruerević, odnosno Marc Bruere, po narodnosti Francuz, koji je živio i djelovao krajem 18. i početkom 19. stoljeća u Dubrovniku. Dubrovačkim prijateljima, s kojima su ga vezivali školski dani, kao i razdoblje mladosti, posvetio je cijeli niz poslanica, protkanih emotivnom snagom i živopisnim slikama svakodnevice suvremenog Dubrovnika. Osim što ilustrativno svjedoče o kulturnoj povijesti grada Dubrovnika, ove su pjesme značajan poetski doseg ovog razdoblja u hrvatskoj književnosti.