Search

Umjetna inteligencija ostvaruje sve snažniji prodor u različite aspekte svakodnevnog života. Prednosti umjetne inteligencije u smislu povećanja učinkovitosti i isplativosti mnogih poslova čine je nezaobilaznim čimbenikom razvoja društva. Iako je taj razvoj još uvijek izraženiji u SAD-u i pojedinim razvijenijim azijskim zemljama, neupitno je da će ovaj trend u bližoj budućnosti prevladati i u Europi. S obzirom na to da primjena umjetne inteligencije donosi i različite vrste rizika, od kojih neki izravno ugrožavaju najviša pravna dobra poput života i tijela ili imovine, postavlja se pitanje kako postići odgovarajući stupanj kaznenopravne zaštite u ovom području. Tradicionalno kazneno pravo zasniva se na načelima koja su prilagođena čovjeku kao počinitelju kaznenog djela pa novi trendovi otvaraju potrebu preispitivanja temeljnih postavki kaznenog prava. Ovaj rad promatra spomenutu problematiku iz perspektive posebnog dijela kaznenog prava. Najprije se utvrđuju područja od primarnog interesa kaznenopravne zaštite, kada je u pitanju kriminalitet umjetne inteligencije. Potom se analizira i preispituje hrvatsko zakonodavstvo, s ciljem da se utvrdi jesu li postojeće odredbe posebnog dijela Kaznenog zakona u promatranim područjima dovoljne da osiguraju adekvatnu kaznenopravnu reakciju. Dolazi se do zaključka da je to samo djelomično, tako da i u tom pogledu postoje pravne praznine. Autori ujedno predlažu određene promjene de lege ferenda, na mjestima gdje se to pokazuje svrhovitim i potrebnim., Artificial intelligence is making an increasingly profound impact on various aspects of everyday life. The advantages of artificial intelligence in terms of enhancing efficiency and cost-effectiveness in many tasks make it an indispensable factor in societal development. Although this development is still more pronounced in the United States and certain more developed Asian countries, it is undeniable that this trend will soon enough dominate Europe as well. Given that the application of artificial intelligence also poses various types of risks, some of which directly threaten fundamental legal interests such as life, body, or property, the question arises of how to achieve an appropriate level of criminal legal protection in this area. Traditional criminal law is based on principles adapted to humans as perpetrators of criminal acts, so new trends necessitate a re-evaluation of the fundamental tenets of criminal law. This paper examines the aforementioned issues from the perspective of the special part of criminal law. It first identifies the areas of primary interest for criminal legal protection when it comes to AI-related criminal activities. It then analyzes and assesses Croatian legislation to determine whether the existing provisions of the special part of the Criminal Code in the observed areas are sufficient to ensure an adequate criminal legal response. It is concluded that this is only partially the case, and there are legal gaps in this regard. The authors also propose certain de lege ferenda changes where they appear purposeful and necessary.