Search

Nutritivna anemija izazvana nedostakom gvožđa је јedno od najčešćih metaboličkih oboljenja prasadi na sisi u intenzivnom svinjarstvu. Učestala incidenca pojave ovog metaboličkog poremećaja vezuje se za početak uzgoja prasadi u zatvorenom prostoru, kao i za činjenicu da je kod svinja transfer gvožđa kroz placentu do fetusa ograničen. Mleko krmače je bogato svim hranljivim materijama neophodnim za prasad, sa izuzetkom gvožđa. Nutritivna anemija može biti izazvana i nedostatkom bakra, kao i kobalta i određenih vitamina (folacin, riboflavin i vitamin B6). Prasad dolazi na svet sa oko 50 mg gvožđa u organizmu. Kako su dnevne potrebe praseta u gvožđu oko 7-11 mg, jasno je da posle samo nekoliko dana nakon prašenja treba započeti sa dodavanjem gvožđa. Trošenjem zaliha gvožđa u organizmu prasadi, prvo dolazi do gubitka apetita, a zatim progresivnog mršavljenja i uginuća životinja. U borbi protiv anemije izazvane nedostatkom gvožđa dominira tehnika intramuskularne aplikacije 100-200 mg gvožđa u obliku gvožđe dekstrana, što predstavlja privremenu supstituciju ovog, za prasad neophodnog mikroelementa, ali i stres sa aspekta dobrobiti životinja. Nutritivnu strategiju u rešavanju ovakve problematike predstavlja težnja da prasad što pre počne da konzumira dopunsku peletiranu hranu – predstarter, s obzirom da je moguće ovakvu smešu prilagoditi enzimskom sistemu prasadi još u starosti od 3 do 4 dana, kada još uvek nisu potrošene zalihe gvožđa koje mledunče ima na rođenju. Za nutricioniste je posebam izazov obogaćenje predstarter smeše helatnim formama mikroelemenata, što sigurno povećava iskoristivost i posledično smanjuje gubitke u prasilištu.

Povećanje isplativosti u današnjoj svinjogojskoj proizvodnji pokušava se postići i sve ranijim odbijanjem prasadi, a pri tome se nastoji sisajuću prasad što prije priviknuti na čvrstu hranu. Da bismo provjerili utjecaj rane prihrane prasadi u razdoblju sisanja na početne proizvodne rezultate, proveli smo odgovarajući hranidbeni pokus u proizvodnim uvjetima. Pokus je proveden na svinjogojskoj farmi Andrijaševci na ukupno 406 prasadi linijskog hibrida Rattlerow Seghers. Prasad je bila podijeljena u dvije izjednačene skupine: pokusnu i kontrolnu. Životinje obiju skupina dobivale su peletiranu hranu Pelana® bebi, koja svojim nutritivnim karakteristikama sažima vrijednosti predstartera i creep-feed hrane. Riječ je o hrani za prasad vrhunske kvalitete, a razlika između pokusne i kontrolne skupine sastojala se jedino u početku prihrane. Prihrana sisajuće prasadi u pokusnoj skupini započela je trećega dana života, dok je prihranjivanje prasadi kontrolne skupine istom hranom počelo u dobi od deset dana, što je uobičajeno u našim proizvodnim uvjetima. Pokus je za obje skupine trajao do devetnaestoga dana života prasadi. Značajne statističke razlike ostvarene su u prosječnim težinama legala i prosječnim dnevnim prirastima. Pri tome je prasad iz pokusne skupine nakon osamnaestog dana pokusa imala veću prosječnu težinu legala (P