Search

U ovom radu su analizirani utjecaji klimatskih promjena na prirodnu baštinu Australije uvrštenu na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Na primjerima Velikog koraljnog grebana i Velikog modrog gorja prikazan je utjecaj klimatskih promjena na stanje prirodne baštine u Australiji, kao i mjere prilagodbe klimatskim promjenama radi njezinog očuvanja i zaštite. Pritisci koji prijete prirodnoj baštini Australije, a koji su posljedica klimatskih promjena, uključuju porast temperature, promjene u količini i godišnjem hodu padalina, porast razine mora, požare, češće ekstremne vremenske nepogode te acidifikaciju oceana. Veliki koraljni greben doživio je masovno izbjeljivanje prilikom toplinskih morskih valova uzrokovanih klimatskim promjenama čime su zaštićenom području ugrožena obilježja koja ga čine svjetskom baštinom. Veliko modro gorje je ugroženo zbog učestalih i snažnih požara uzorkovanih klimatskim promjenama. U radu su također analizirani nacionalni, regionalni i lokalni planovi i strategije za zaštitu prirodne baštine te okolišne posljedice na odabranim primjerima. In this paper, the impacts of climate change on Australia's natural heritage included in the UNESCO World Heritage List are analyzed. Using the examples of the Great Barrier Reef and the Greater Blue Mountains, the impact of climate change on the state of natural heritage in Australia is shown, as well as measures for climate change adaptation due to its preservation and protection. Pressures threatening Australia's natural heritage resulting from climate change include rising temperatures, changes in the amount and pattern of rainfall, sea level rise, fires, more frequent extreme weather events, and ocean acidification. The Great Barrier Reef experienced massive bleaching during marine heatwaves caused by climate change, which threatened the protected area's features that make it a world heritage site. The Greater Blue Mountains are threatened by frequent and powerful fires patterned by climate change. The paper also analyzes national, regional, and local plans and strategies for the protection of natural heritage and the environmental consequences on selected examples.

Monografija „Australski sustav špilja i krša tiskana je u seriji knjiga pod nazivom „Cave and Karst Systems of the World (Špilje i krški sustavi svijeta)“ jednog od najvećih svjetskih izdavačkih kuća Springer-a. Publikacija je važna i zanimljiva stoga jer detaljno opisuje fenomene do sada nedovoljno poznatih fenomena krša na prostoru Australije. Na oko 15 % površine ovog kontinenta nalazi se krš, ali je samo 4 % vidljivo na površini. Ta činjenica jasno govori da se većina krškog krajobraza Australije skrivena od očiju ispod površinom terena. Time se bar donekle može objasniti da je australski krš slabije poznat čak i stručnjacima od krških prostora u ostalim dijelovima planete. Krška područja većinom su locirana na južnim, istočnim i zapadnim rubovima kontinenta. Smještena su u slijedeće četiri glavne regije: (1) Priobalna ravnica (Coastal Plains) ; (2) Istočno gorje (Eastern Highlands) ; (3) Središnja nizina (Central Lowlands) ; (4) Zapadna visoravan (Western Plateau).

Istraživanje povijesti hrvatskoga iseljeništva danas je lakše zahvaljujući brojnim izvorima dostupnim na internetu. Te izvore potrebno je znati pronaći, vrednovati i koristiti na ispravan način. U radu se daju primjeri relevantnih izvora za proučavanje hrvatskog iseljeništva na primjeru Australije i Novoga Zelanda. Posebno se ističe važnost arhiva i knjižnica kao baštinskih ustanova zaduženih za čuvanje i davanje na korištenje dokumenata i publikacija važnih za istraživanje iseljeničke povijesti. Kao primjer projekta čiji je jedan segment digitalizacija izvora povezanih s Hrvatima u svijetu, navodi se projekt Hrvatski iseljenički tisak koji se provodi pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objašnjava se proces digitalizacije te se prikazuju digitalizirane publikacije (15 knjiga i 6 novina). Ističe se važnost međuinstitucijske suradnje u provođenju postupka digitalizacije – suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, sa Središnjom gradskom knjižnicom u Aucklandu, s izdavačima i hrvatskim udrugama u Hrvatskoj i izvan nje. Suradnja je važna i za postizanje još jednog cilja projekta – da sva digitalizirana građa bude u otvorenome pristupu, tj. besplatno dostupna svima. Digitalizacija i otvoreni pristup građi povezanoj s iseljenim Hrvatima važan je korak u očuvanju hrvatske kulturne baštine te u maksimaliziranju njene dostupnosti.

Prikaz zbornika radova "Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću" kojega su uredili Marin Sopta, Vlatka Lemić i Marija Benić Penava.

U radu se analizira politička pozadina odlaska izaslanstva Hrvatske matice iseljenika u Australiju tijekom ljeta 1971., odnosno politički razlozi i svrha njegova boravka. Smatrajući svoj utjecaj u iseljeništvu velikim u Matici su odlučili iskoristiti povoljan trenutak političkih raslojavanja u iseljeništvu kako bi se neutralizirao utjecaj političke emigracije u iseljeništvu, istodobno nastojeći pridobiti većinu iseljenika za čvršću vezu s domovinom i prihvaćanja njenog socijalističkog društveno- političkog sustava. Političko raslojavanje u iseljeništvu, tzv. proces diferencijacije, bio je posljedica političkih razlika među samim iseljenicima, zatim dolaska novih iseljenika te pozitivan odraz političkih kretanja iz Hrvatske tijekom Hrvatskog proljeća, a odvijanje tog procesa uočeno je posebno u Australiji, koja je ujedno smatrana i najreakcionarnijom iseljeničkom zemljom s velikim utjecajem hrvatske političke emigracije. Putovanje izaslanstva MIH planirano je u suglasju s političkim čimbenicima iz SR Hrvatske . Politički putokaz bile su postavke Desete sjednice CK SKH i ozračje Hrvatskog proljeća, što je uključivalo osnaživanje hrvatskog identiteta među iseljenicima nauštrb jugoslavenskog. Suradnik Matice u domovini bio je Nogometni savez Hrvatske, a među iseljenicima suradnici su prepoznati u upravama nogometnih klubova „Croatia“, Hrvatskim društvima koja su se odvajala od hrvatskih domova u vlasništvu političke emigracije, Odborima lige za borbu protiv raka, organizaciji „Hrvatska mladež“, dijelu svećenstva i dijelu jugoslavenski orijentiranih hrvatskih iseljenika koji su bili spremni na suradnju s ostatkom hrvatskog iseljeništva. Jugoslavenska diplomatsko-konzularna predstavništva smatrana su čimbenicima koji bi trebali biti najveći nositelji procesa diferencijacije, ali su smatrana problematičnima zbog slabe zastupljenosti Hrvata u njima, negiranja postojanja procesa diferencijacije, suprotstavljanja okupljanju iseljenika na nacionalnoj osnovi i širenju teza u australskoj javnosti o hrvatskoj emigraciji kao jedinoj ekstremnoj. Glavni otpor procesu stvarala je hrvatska politička emigracija koja je cijelo vrijeme od svog doseljavanja imala saveznike u australskoj konzervativnoj vladi. Iseljenici neopterećeni politikom izaslanstvo su primili dobro, dok je politička emigracija na njega gledala negativno iščitavajući u njegovu posjetu isključivo političku pozadinu, dovodeći u sumnju javno deklariran razlog posjete isključivo zbog širenja društvenih i kulturnih veza. Promjenom političkih okolnosti nakon gušenja Hrvatskog proljeća u Karađorđevu proces diferencijacije je zastao, a članovi izaslanstva su se zbog svog djelovanja po Australiji našli pod udarom kritika, no bez krajnjih političkih posljedica za njih.

Rad ispituje utjecaj inovativne kulture na ishode inovacija telekomunikacijskih poduzeća. Istražuje se signifikantnost modela otvorene suradnje i razmjene inovacija unutar poduzeća pri utjecaju tri procjenitelja inovativne kulture: (i) strateški, i (ii) operativni odnos prema otvorenoj suradnji i razmjeni inovacija te (iii) eksternalizacija prava intelektualnog vlasništva, na ishode inovacija, detaljnije na (iv) poboljšanje proizvoda ili procesa i (v) smanjenje troška proizvodnje. Primarno empirijsko istraživanje provedeno je putem online upitnika u periodu od travnja do rujna 2014. godine na australskim telekomunikacijskim poduzećima, pri čemu su prikupljeni podaci 88 ispitanika. Rezultati procjene modela višestruke linearne regresije pokazuju kako strateška kultura otvorene suradnje i razmjene inovacija utječe na model otvorene suradnje i razmjene inovacija, te na poboljšanje proizvoda i procesa, dok nijedan pokazatelj statistički signifikantno ne utječe na smanjenje troškova proizvodnje. Štoviše, model je značajan samo za poduzeća koja imaju više od 20% prihoda od izvoza u ukupnim prihodima. Rezultati ukazuju za model otvorene suradnje i razmjene inovacija nije uzrokovan strateškim djelovanjem poduzeća, već individualnim naporima pojedinaca, te kao takav nema značajnog utjecaja na inovativnu uspješnost poduzeća. Implikacije ove analize dane su u zaključku rada.

Cilj. Cilj je rada identificirati hrvatske novine koje su objavljivane u Australiji početkom 1930-ih te na temelju njih istražiti i prikazati službene načine kontrole tiska u Australiji u to vrijeme i načine kojima su urednici i izdavači hrvatskih novina u Australiji izbjegavali cenzuru. Vrijeme je to kada su se u Australiji publikacije na stranim jezicima posebno provjeravale prije davanja dozvole za objavljivanje. Na temelju istraživanja pripremljen je popis svih hrvatskih novina koje su izlazile u Australiji početkom 1930-ih godina. Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena povijesna metoda, metoda strukturiranog pretraživanja online kataloga javnih ustanova (primarno knjižnica i arhiva u Australiji), analize sadržaja arhivskih izvora i publikacija te metoda uključivanja zajednice Hrvata u Australiji. Rezultati. Istraživanje je rezultiralo novim spoznajama o publikacijama i njihovom uređivanju u promatranom razdoblju. Istražen je i prikazan društveni okvir djelovanja i objavljivanja novina te su uočeni i navedeni načini izbjegavanja cenzure. Svaki od načina dokumentiran je i opisan na temelju arhivskih izvora ili malobrojnih sačuvanih publikacija. Istraživanjem su navedene publikacije koje su objavljivane u promatranom razdoblju te su istraženi osnovni podaci o njihovom izdavanju i uređivanju. Originalnost/vrijednost. U radu su opisane dvije publikacije koje su pronađene tijekom istraživanja (Oganj i Iskra). Usto pronađena je i jedna publikacija (jedan broj Borbe) koja je u literaturi spominjana, ali tehničke značajke nisu opisane niti je igdje naznačeno mjesto čuvanja. Sve tri publikacije digitalizirane su i otvoreno dostupne na poveznicama koje se donose u radu. Osim toga, istraživanjem je dokazano da jedna publikacija koja se do sada navodila kao publikacija Hrvata u Australiji nije objavljivana ondje (Proleter). Na temelju arhivskih dokumenata izrađen je popis publikacija koje su objavljivali Hrvati u Australiji početkom 1930-ih godina te su prikazani načini provođenja i izbjegavanja cenzure.

Intervju s fra Šimunom Markulinom o Hrvatima u Australiji.

Hrvatska ima jednu od najbrojnijih dijaspora na svijetu – Hrvati žive na svim kontinentima pa tako i u Južnoj Americi gdje razvijaju, između ostaloga, i bogatu nakladničku djelatnost. Nakon 1990. godine, u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu sve se više šalju publikacije objavljene izvan domovine. Knjižnična se zbirka počinje sustavno oblikovati i popunjavati. Danas se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva oko 80 naslova novina i časopisa objavljenih u Južnoj Americi. Premda smo svjesni da je nakladnička djelatnost jednoga naroda iznimno važan segment njegovoga identiteta, nije uvijek lako doći do tih publikacija, pa čak niti do informacija o njima. Stoga nam je namjera izraditi online dostupne i pretražive baze podataka tj. bibliografije publikacija koje su objavili Hrvati izvan Hrvatske. Projekt je započeo izradom bibliografije novina i časopisa iz Australije. Testirana je metodologija i softver za unos zapisa. Izrađena bibliografija sadrži 101 zapis. Od toga je čak 51 zapis izvorno izrađen u sklopu projekta, dok je 28 zapisa preuzeto iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a 22 zapisa iz kataloga Nacionalne knjižnice Australije. Broj novoizrađenih zapisa ukazuje na nedostatnost postojećih primarnih i sekundarnih izvora podatka. Navedeni nedostaci rješavali su se u suradnji s hrvatskom iseljeničkom zajednicom koja je osigurala potrebne podatke o novinama i časopisima. Na temelju iskustva s opisanim istraživanjem, namjera nam je projekt proširiti i na ostale zemlje u kojima žive Hrvati pa tako i na zemlje Južne Amerike.

U izlaganju je opisan postupak rješavanja autorskopravnih pitanja te digitalizacije knjiga Hrvata u Australiji.

Projekt HIT – Hrvatski iseljenički tisak (u daljnjem tekstu Projekt HIT) pokrenut je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine. Temeljni cilj projekta je istraživanje, u najširem smislu te riječi, cjelokupnog hrvatskoga iseljeničkog tiska. Kako je takav cilj dugoročan, a uz to i složen, napori pri njegovoj realizaciji načelno, a i organizacijski, dijele se prema geografskim područjima. Pri osmišljavanju i pripremi Projekta HIT, još 2017., odlučeno je da prvo geografsko područje koje će biti obuhvaćeno, bude područje Australije i Novog Zelanda. Konkretni ishodi Projekta HIT izrađene su bibliografije te digitalizirane publikacije, za početak, vezane uz Australiju i Novi Zeland.

U tekstu autor daje prikaz iseljavanja stanovnika otoka Korčule u razdoblju od 1929. do 1938. Ukazuje na uzroke selidbe, s posebnim osvrtom na utjecaj provođenja agrarne reforme na iseljavanje, naznačuje u koje se države sele, kojeg su zanimanja iseljenici bili, u kojoj su se dobi selili, koliko ih je pojedinih godina iselilo i da li postoji bračna povezanost među njima. Na kraju se donosi poimenični popis iseljenika za Velu Luku.

This final paper analyses the status of English in colonial and postcolonial contexts and it is divided into six chapters. It contains the explanations and the definitions of the concepts of colonialism and postcolonialism. Furthermore, it provides a general overview of the status of English during colonialism and postcolonialsm. It contains brief information regarding the circumstances of the spread of English and its varieties, the explanation of English-based pidgins, creoles and indigenized varieties, the role of English in mass media, anti-English reactions, English in relation to technology, English within the Commonwealth and the role of English as a threat to language extinction. The following chapters aim to explain the development and the status of English in individual countries: India, Australia, New Zealand, the United States, Canada and South Africa. Finally, the paper provides a conclusion with the comparison of the status of the English language in the previously identified countries. Ovaj završni rad analizira status engleskog jezika u kolonijalnom i postkolonijalnom kontekstu i podijeljen je u šest poglavlja. Sadrži objašnjenja i definicije pojmova kolonijalizma i postkolonijalizma. Nadalje, daje se pregled općenitog statusa engleskog jezika u vrijeme kolonijalizma i postkolonijalizma. Rad sadrži opće informacije o uvjetima širenja engleskog jezika i njegovih varijeteta, objašnjava pidžinske i kreolske jezike te domorodačke jezike koji se baziraju na engleskom jeziku, ulogu engleskog jezika u masovnim medijima, reakcije protiv engleskog jezika, odnos engleskog jezika i tehnologije, njegovu ulogu u organizaciji Commonwealtha te ulogu koju ima u procesu nestajanja drugih jezika. Svrha narednih poglavlja je objasniti nastanak i status engleskog jezika u pojedinim državama: Indiji, Australiji, Novom Zelandu, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Južnoafričkoj Republici. Naposljetku, ovaj rad daje zaključak i usporedbu statusa engleskog jezika u prethodno navedenim državama.

Nacionalna geodetsko-kartografska agencija Australije Geoscience Australia koja tiska i prodaje topografske karte tiskat će ih posljednji puta u prosincu 2019. Troškovi skladištenja i održavanja tih karata i njihova ažuriranja u tiskanom obliku postaju sve veći, tako da odnos troškova i koristi nije više onakav kakav bi trebao biti. Sve karte Geoscience Australia koje su trenutno tiskane bit će dostupne za besplatno preuzimanje, a oni koji još uvijek žele imati kartu na papiru, mogu je ispisati sami.

Zbornik na 334 stranici donosi program i uvodne riječi konferencije, 25 izlaganja te 4 dodatna priloga iz povijesti hrvatskog iseljeništva 19. i 20. stoljeća. Povijest hrvatskog iseljeništva je najneistraženiji dio moderne hrvatske povijesti te je cilj organizatora konferencije bilo okupljanje znanstvenika i stručnjaka na istraživanje i objavljivanje radova o hrvatskoj političkoj emigraciji Hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala je važnu ulogu u društveno političkim događajima društveno političkim događajima i promjenama koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću. Objavljeni radovi pridonose upoznavanju hrvatske javnost s akterima i događajima iz tih vremena, kao i osvjetljavanju bogate, burne i često puta tragične povijesti hrvatskog iseljeništva

Šī ir Austrālijas un Kanādas gadījuma analīze par starptautisko cilvēktiesību normu ievērošanu migrācijas lietu jautājumos no 1990. gada līdz 2019. gadam.: Austrālijas un Kanādas gadījums. Mūsdienās migrācijai un cilvēku mobilitātei ir liela nozīme, jo ar migrāciju saistītie procesi nodrošina cilvēku un, līdz ar to, prasmju, zināšanu un inovāciju spēju pārvietoties gan starp dažādiem reģioniem vienas valsts ietvaros, gan starp dažādām valstīm. Jautājumiem, kuri sasaistīti ar migrāciju būs mūžīga aktualitāte un tie būs svarīgi dažādās izpausmēs. Vienmēr kādā reģionā uz pasaules pastāvēs jau esoši nozīmīgi migrācijas ceļi vai veidosies jauni, kurus nodrošinās mūsdienu pasaules mainība un augošās valstu ekonomikas. Aplūkojot Austrālijas un Kanādas gadījumu caur cilvēktiesību prizmu un mēģinot izsecināt vai ir iespējams izšķirt konkrētas darbības kā padarīt migrāciju par pozitīvu elementu valsts attīstībai, vai, analizējot konkrēto laika periodu un konkrētās valstis, ir iespējams izšķirt konkrētas metodes, kuras varētu pārmantot arī citas valstis, lai labāk spētu tikt galā ar migrācijas lietu saistītajiem jautājumiem. Veicot salīdzinošo analīzi šajā konkrētajā pētījumā ir iespējams secināt, ka ir dažādas pieejas, lai ar migrācijas palīdzību panāktu gan ekonomisko, gan kultūras ieguvumus un vairotu sabiedrības labklājību dažādos līmeņos. Aspekti, kuros ir iespējams mācīties no Austrālijas: kā kontrolēt personu kustību un nepieļaut nekontrolētu migrāciju, kā noteikt valsts prioritāro virzienu, piemēram, ekonomiskā izaugsme un ar kādiem līdzekļiem to sasniegt, piemēram, kvalificētā darba spēka piesaistīšana no citām valstīm. Aspekti, kuros ir iespējams mācīties no Kanādas: kā veicināt valsts tēla atpazīstamību pasaulē caur valstiska līmeņa pretimnākšanu, gan caur sabiedrības kopienu iesaisti, kā vienlaikus panāktu procentuāli lielu migrāciju, to kontrolēt, bet maksimāli ievērojot visas saistības, ko nosaka starptautiskie cilvēktiesību normu kopumi. Atslēgas vārdi: cilvēktiesības, migrācija, bēglis, migrants, Austrālija, Kanāda, This is an analysis of the case of Australia and Canada on respect for international human rights standards on migration matters from 1990 to 2019. Today, migration and human mobility play an important role, as migration related processes provide the ability of people and, consequently, skills, knowledge and innovation to move between different regions within one country and between different countries. Migration related issues will have an eternal spotlight and will be important in various forms. There will always be significant existing migration routes in a regions around the world or new ones, which will be supported by the current world's variability and growing economies. Looking at the case of Australia and Canada through the human rights prism and trying to find out whether it is possible to distinguish concrete actions how to make migration a positive element for a country's development, whether it is possible to distinguish certain methods that could be inherited by other countries as well. A comparative analysis in this particular study can conclude that there are different approaches to achieving both economic and cultural benefits through migration and increasing public welfare at different levels. Aspects where it is possible to learn from Australia: how to control the movement of people and prevent uncontrolled migration, how to define a national priority, such as economic growth, and by what means to achieve it, for example, attracting skilled work from other countries. Aspects where it is possible to learn from Canada: how to promote the image of the country in the world through state-level engagement, how to communicate and involve citizen communities and how to achieve a high percentage of migration but control it to maximum respect for all the obligations imposed by international human rights. Key words: human rights, migration, refugee, migrant, Australia, Canada

Nakladnička djelatnost Hrvata izvan Hrvatske dio je hrvatske kulturne baštine za koji ne postoji jedinstveni koncept okupljanja i čuvanja. Dio publikacija čuva se u knjižnicama i srodnim baštinskim ustanovama, ali postoje publikacije koje nisu nigdje sačuvane ili nisu javno dostupne. Zbog toga je započet projekt izrade bibliografi je publikacija kojima su nakladnici, autori ili urednici Hrvati izvan Hrvatske. Prvi korak bila je izrada bibliografi ja novina i časopisa objavljivanih u Australiji i Novome Zelandu. Obje bibliografi je izrađene su kao online pretražive baze podataka. Korištene su metode analize primarnih i sekundarnih izvora, kao i metoda uključivanja zajednice koja se pokazala iznimno važnom i uspješnom. Bibliografi je imaju 117 zapisa i moguće ih je nadopunjavati. Rad prikazuje i primjere koji upućuju na neke od problema prilikom prikupljanja podataka, ali i na važnost sadržaja tih publikacija za proučavanje hrvatske povijesti, književnosti, sociologije i drugih područja. Budući planovi uključuju izradu bibliografi ja knjiga objavljenih u Australiji i Novome Zelandu, a zatim i proširivanje projekta na sve zemlje u kojima su djelovali ili djeluju Hrvati. Pri tome nam je iznimno važna pomoć svih koji imaju bilo kakve informacije o nakladničkoj djelatnosti Hrvata izvan Hrvatske.

Rad analizira koliko i na koji način hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi i Australiji ima utjecaja na politiku te ekonomiju tih područja. Analiza je nastala radi upoznavanja doprinosa tih iseljeničkih zajednica koje su nastale relativno davno, a poticaj radu je sve veća suvremena emigracija hrvatskih državljana u razvijenije države Europe i svijeta. Rad kroz zastupljenost u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti u Australiji (savezna razina), Novom Južnom Walesu, Victoriji, Zapadnoj Australiji, Argentini, Brazilu i Čileu analizira politički utjecaj tamošnjih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Ekonomski utjecaj, s druge strane, se analizira kroz zastupljenost pojedinaca hrvatskog porijekla na listama najutjecajnijih i najbogatijih osoba spomenutih država. Istraživanje je provedeno analizom sekundarnih izvora, i to poglavito podacima sa službenih mrežnih stranica zakonodavnih i izvršnih institucija navedenih država te saveznih država Australije. Kao vremenski interval je određeno razdoblje između 1991. i 2018. godine. Rezultati analize pokazuju kako je hrvatska zajednica, u odnosu na brojnost i udio u ukupnom broju stanovnika analiziranih država, iznimno politički i ekonomski utjecajna. Rezultati također pokazuju kako je u slučaju hrvatskih iseljeničkih zajednica potvrđena teza britanskog sociologa Cohena, koja govori kako će politički utjecaj dijaspore biti najveći ondje gdje je ona najbrojnija, a najmanji ili nepostojeći tamo gdje je najmanje brojna. Analiza pruža dobru bazu i početak za eventualna buduća i detaljnija istraživanja o spomenutoj tematici., The paper analyzes how the Croatian diaspora in Latin America and Australia has an influence on politics and the economy of these areas. The analysis was created to get acquainted with the contributions of these emigrant communities that have been created relatively long ago, and the stimulus is the ever-increasing emigration of Croatian citizens to the more developed countries of Europe and worldwide. The paper analyzes the political influence of the existing Croatian emigrant comunities through representation in the legislative and executive institutions of Australia (federal level), New South Wales, Victoria, Western Australia, Argentina, Brazil and Chile. Economic impact, on the other hand, is analyzed through the representation of individuals of Croatian descent on the lists of the most influential and richest people of the mentioned countries. The research was carried out with the analysis of secondary sources, especially from the official web pages of the legislative and executive institutions of the aforementioned states and of the Australian states. A time interval between 1991 and 2018 was defined. The results of the analysis show that the Croatian community, with regard to the number and the share in total population in the analyzed countries, is extremely politically and economically influential. The results also show that in the case of Croatian emigrant communities the thesis of British sociologist Cohen has been confirmed, which suggests that the political influence of the Diaspora will be greatest where it is the most numerous and the smallest or non-existent where the least numerous. The analysis provides a good basis and a start for possible future and more detailed research on the topic.

Rad analizira koliko i na koji način hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi i Australiji ima utjecaja na politiku te ekonomiju tih područja. Analiza je nastala radi upoznavanja doprinosa tih iseljeničkih zajednica koje su nastale relativno davno, a poticaj radu je sve veća suvremena emigracija hrvatskih državljana u razvijenije države Europe i svijeta. Rad kroz zastupljenost u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti u Australiji (savezna razina), Novom Južnom Walesu, Victoriji, Zapadnoj Australiji, Argentini, Brazilu i Čileu analizira politički utjecaj tamošnjih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Ekonomski utjecaj, s druge strane, se analizira kroz zastupljenost pojedinaca hrvatskog porijekla na listama najutjecajnijih i najbogatijih osoba spomenutih država. Istraživanje je provedeno analizom sekundarnih izvora, i to poglavito podacima sa službenih mrežnih stranica zakonodavnih i izvršnih institucija navedenih država te saveznih država Australije. Kao vremenski interval je određeno razdoblje između 1991. i 2018. godine. Rezultati analize pokazuju kako je hrvatska zajednica, u odnosu na brojnost i udio u ukupnom broju stanovnika analiziranih država, iznimno politički i ekonomski utjecajna. Rezultati također pokazuju kako je u slučaju hrvatskih iseljeničkih zajednica potvrđena teza britanskog sociologa Cohena, koja govori kako će politički utjecaj dijaspore biti najveći ondje gdje je ona najbrojnija, a najmanji ili nepostojeći tamo gdje je najmanje brojna. Analiza pruža dobru bazu i početak za eventualna buduća i detaljnija istraživanja o spomenutoj tematici. The paper analyzes how the Croatian diaspora in Latin America and Australia has an influence on politics and the economy of these areas. The analysis was created to get acquainted with the contributions of these emigrant communities that have been created relatively long ago, and the stimulus is the ever-increasing emigration of Croatian citizens to the more developed countries of Europe and worldwide. The paper analyzes the political influence of the existing Croatian emigrant comunities through representation in the legislative and executive institutions of Australia (federal level), New South Wales, Victoria, Western Australia, Argentina, Brazil and Chile. Economic impact, on the other hand, is analyzed through the representation of individuals of Croatian descent on the lists of the most influential and richest people of the mentioned countries. The research was carried out with the analysis of secondary sources, especially from the official web pages of the legislative and executive institutions of the aforementioned states and of the Australian states. A time interval between 1991 and 2018 was defined. The results of the analysis show that the Croatian community, with regard to the number and the share in total population in the analyzed countries, is extremely politically and economically influential. The results also show that in the case of Croatian emigrant communities the thesis of British sociologist Cohen has been confirmed, which suggests that the political influence of the Diaspora will be greatest where it is the most numerous and the smallest or non-existent where the least numerous. The analysis provides a good basis and a start for possible future and more detailed research on the topic.

Australija se nalazi na južnoj hemisferi iz čega proizlazi da ljeto u Australiji počinje u prosincu, jesen u ožujku, zima u lipnju i proljeće u rujnu. Australija se sastoji se od šest saveznih država: Queensland, Novi Južni Wales, Victoria, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija. Posjeduje i dva teritorija na kopnu, Sjeverni teritorij i Teritorij australskoga glavnog grada, te šest vanjskih teritorija. Osim toga, polaže pravo na Australski antarktički teritorij. Ovaj rad bavi se analiziranjem geografskog položaja i prirodne atrakcijske osnove, analiziranjem turističkih atrakcija po šest saveznih državama i dva teritorija na kopnu, te analiziranjem turističkih pokazatelja o turističkim kretanjima u Australiji. Australija se smatra multikulturnom državom jer kada se James Cook iskrcao na istočnoj obali Australije 1770. godine krenulo je naseljavanje europskim narodima. Iako ima oduvijek potencijala za razvoj turizma, turizam Australija se zbog „izolacije“ sporije razvijao. Tek krajem 20. stoljeća Australija dobiva značaj u međunarodnom turizmu te se tada počinje intenzivno razvijati. Neki od najvažnijih razloga razvoja turizma je razvoj zračnog prijevoza, te promocija Australije kao turističke zemlje na najvažnijim emitivnim tržištima. Unatoč antropogenim, odnosno društvenim atrakcijama, Australija je država izrazito prirodnih atrakcija te je kao takvu treba promatrati. Australia is located in the southern hemisphere which means that summer in Australia starts in December, the autumn in March, winter in June and spring in September. Australia is a federation of six states: Queensland, New South Wales, Victoria, South Australia, Western Australia and Tasmania. It also owns two mainland territories, Northern Territory and Australian Capital Territory, and six external territories. As well, Australia claims ownership of the Australian Antarctic Territory. This paper deals with the analysis of geographic position and natural attraction, analysis of tourist attractions by six federal states and two territories on the mainland, and analysis of tourism indicators of tourism trends in Australia. Australia is considered to be a multicultural country because of James Cook. When he landed on the eastern coast of Australia in 1770, began the colonization of European nations. Although there has always been potential for tourism development, tourism in Australia has been slowed down because of "isolation”. Due to the air transport development and promotion of Australia as a tourist country on the most important broadcasting markets, Australia gained importance in international tourism by the end of the 20th century, and then it started to develop intensively. Despite the anthropogenic attractions, Australia is a country with remarkable natural attractions and should be considered as such.

In this study we examined intergroup relations between immigrants of different ethnic backgrounds (Croats, Serbs, and Bosniaks) originating from the same conflict area (former Yugoslavia) and living in the same host country (Australia). For these (formerly) conflicted groups we investigated whether interethnic contacts depended on superordinate Yugoslavian and subgroup ethnic identifications as well as two emotionally laden representations of history: Yugonostalgia (longing for Yugoslavia from the past) and collective guilt assignment for the past wrongdoings. Using unique survey data collected among Croats, Serbs and Bosniaks in Australia (N = 87), we found that Yugoslavian identification was related to stronger feelings of Yugonostalgia, and via Yugonostalgia, to relatively more contact with other subgroups from former Yugoslavia. Ethnic identification, in contrast, was related to a stronger assignment of guilt to out-group relative to in-group, and therefore, to relatively less contact with other subgroups in Australia. We discuss implications of transferring group identities and collective memories into the diaspora.

Radi što boljeg razumijevanja problematike, rad počinje kratkim povijesnim pregledom dolaska ekspedicije Jamesa Cooka na obalu Australije 1770. godine i osnivanjem kažnjeničke kolonije koje je uslijedilo 1788. godine. Nakon toga se prati proces utemeljenja nacionalne države kroz političku i ideološku prizmu, opisujući izgradnju ideje o australskom nacionalnom identitetu i pripadnosti. Izložen je proces oblikovanja australske nacionalne identifikacije kroz književnost, likovnu umjetnost i sport te je opisano kako je sudjelovanje u Prvom svjetskom ratu pomoglo pri izgradnji australske nacionalne identifikacije. Na kraju se, ponovno dotičući prvog poglavlja i kažnjeničke kolonije, opisuje osjećaj nelagode u vezi nacionalnog identiteta koji je izazvan kolonizatorskom kažnjeničkom prošlošću te historiografski problemi koji su iz njega iznikli.

Intervju s fra Šimunom Markulinom o Hrvatima u Hrvatskoj i Australiji, te odnosu Hrvata prema domovini i vjeri.

Poster "Otkriće Australija i Novog Zelanda".

Rad ne sadrži sažetak.

U izlaganju ce se na temelju izvorne arhivske gradje i periodike dostupne u Hrvatskoj i Australiji te literature analizirati polozaj i aktivnosti hrvatske iseljenicke zajednice u Australiji u razdoblju izmedju dva svjetska rata. Pri tome ce se posebna pozornost obratiti na dominantne stavove medju hrvatskim iseljenicima prema politickoj situaciji u Kraljevini SHS (1918.-1929.), odnosno Kraljevini Jugoslaviji (1929.-1941.). U tu svrhu analizirat ce se djelovanje istaknutih pojedinaca i organizacija te njihovi kontakti s predstavnicima sluzbenih vlasti, odnosno hrvatske opozicije na celu s Hrvatskom (republikanskom) seljackom strankom te komunistickom partijom Jugoslavije, koja je unatoc zabrani rada imala prilican utjecaj na iseljenike. Slozeni politicki odnosi unutar Kraljevine odrazavali su se na odnose unutar hrvatskih iseljenickih zajednica, sto ce se pokazati na primjeru Australije. Cilj izlaganja je prepoznati kljucne cimbenike (drustvene, ekonomske, politicke, regionalne, kulturalne...) koji su imali presudan utjecaj na proces identifikacije iseljenih Hrvata u Australiji tijekom istrazivanog razdoblja.

U diplomskom radu je prikazana zdravstvena zaštita Australije.