Search

Copyright of Stanovništvo is the property of Demographic Research Center of Institute of Social Sciences and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Predmet istraživanja u ovom radu su populacije koje su se u popisima stanovništva održanih u razdoblju 2001./2002. – 2021./2022. nacionalno izjasnili kao Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj. Svrha istraživanja je utvrditi sličnosti i razlike u odabranim dinamičkim i strukturnim demografskim pokazateljima između ove dvije manjinske zajednice, kao i u njihovom odnosu na ukupno i većinsko stanovništvo Srbije i Hrvatske, s ciljem procjene njihove demografske održivosti u budućnosti. U istraživanju je primijenjena deskriptivna i komparativna metoda, a brojčani rezultati su prikazani u agregiranim analitičkim tablicama. Navedena tema promatrana je u općem dinamičkom demografskom okviru koji je za obje zemlje i za obje manjinske populacije izrazito depopulacijski. Uz negativnu demografsku dinamiku obje populacije u promatranom razdoblju karakteriziraju i nepovoljni procesi u formiranju parcijalnih demografskih struktura, napose biološkoj (dob i spol), koja zahvaljujući ubrzanom starenju stanovništva, sve više postaje ograničavajućim čimbenikom njihove dugoročne demografske održivosti.

Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi. Posljedica je to dugoročnog djelovanja različitih destabilizacijskih čimbenika demografskoga razvoja koji su uzajamnim prožimanjem u proteklim desetljećima "proizveli" jako demografsko pražnjenje, ali i nedostatka jasne, dugoročne i cjelovite strategije demografske revitalizacije. To su potvrdili i rezultati popisa stanovništva 2021., kao i aktualni podatci vitalne i migracijske statistike, a time posljedično i veličina, predznak i struktura demografske bilance. Nakon što je od 1857. do 1991. Hrvatska bila gotovo u kontinuiranom razdoblju demografske ekspanzije, nakon 1991. je ušla u kontinuirano depopulacijsko razdoblje, i to zahvaljujući prirodnom padu stanovništva i negativnom saldu vanjske migracije, što znači brojnijem umiranju od rađanja i zamjetnijem odseljavanju od doseljavanja stanovništva, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.